Geografija - pomoć

[zecic]

Štreberica kaže:

Jesi li siguran da nastavnik traži baš sve detalje iz udžbenika (ako traži, onda je u njemu problem)? A da pokušaš i sada pisati u bilježnicu - ispisati si samo što kraće, najbitnije natuknice iz teksta dok ga čitaš/nakon što ga pročitaš, pa onda samo po njima učiti? I/ili podcrtavati najbitnije u tekstu? Imaš ovdje temu Kako učiti.

O da definitivno traži sve nastavnica inače starija, valjda je to inače tako kod starijih nastavnika/nastavnica.
Da sada to radim ali mi zauzima jako puno vremena, i onda još treba na karti treba naučiti pokazati kao da imam samo geografiju za učenje.
Inače je jako nepoštena jer ima par miljenika i miljenica u razredu kak kog potrefi i paf na tebi par pitanja i petica
Dok neke pita isto to i paf evo ti dvojka :P
Katastrofa.
Usput hvala na linku pregledat ću što tu ima.

[krumpircica]

pusti sad to jel je ona poštena, nepoštena, stara, davež... to ti ne pomaže. probaj dobiti od nje i tog predmeta najviše što možeš. puno te još nepoštenja čeka u životu.

ako ti treba čak i do 5 sati da sastaviš to u bilježnicu, onda imaš stvarno problem (ili jako, jako sporo pišeš?). zbog čega uopće sastavljaš to u bilježnicu? ne znam u koju školu namjeravaš nakon osnovne, ali iz iskustva ti govorim da u srednjoj (gimnazija) mi nismo gotovo ništa pisali u bilježnice, učili smo iz knjiga. mislim da imaš dovoljno godina i da si sposoban da učiš iz knjige. eventualno si možeš sam pisati u bilježnicu neke stvari koje ona spomene na nastavi, tek toliko kao neki podsjetnik što se radili u školi i da se natjeraš da aktivno pratiš nastavu.

dakle, strategija učenja
uzmi knjigu, pročitaj naslov i podnaslove, pogledaj malo o čemu se radi -da dobiješ uvid u gradivo i malo se zainteresiraš za temu (mislim da je i u tome problem, da te to previše ne zanima). zatim pročitaj prvi odjeljak, podcrtaj u knjizi najvažnije (žutim markerom, crvenom olovkom...), zaokruži najvažnije podatke koje moraš znati. zatim probaj to prepričati na glas svojim riječima (kao da objašnjavaš nekome), ako nejde, slobodno baci pogled u knjigu. ali ne prepričavaj prije nego shvatiš o čemu se radi tj. to što si pročitao. ako je potrebno, pročitaj polagano i 5 puta, rečenicu po rečenicu. tek kad shvatiš o čemu se radi i da možeš taj odlomak prepričati, kreni dalje. i tako odlomak po odlomak dok ne dođeš do kraja. ne moraš se truditi da zapamtiš s prve brojke, neka nabrajanja ili slično. najbitnije, koncentriraj se da shvatiš gradivo i da ga možeš (i uz pomoć knjige prepričati). tek kad to učiniš i prođeš cijelo gradivo, obrati pažnju na stvari koje jednostavno moraš naštrebati - brojke, definicije... probaj si ispisati te važne stvari na neki papir pa tako naučiti. ponavljaj ih više puta dnevno, npr. prije spavanja, prije neke serije (obično su to brojke za čije je ponavljanje dovoljno svega par minuta), da ti lakše i brže sjednu.

karta je osnovni i sastavni dio geografije. uopće mi nejde u glavu tvoja rečenica - i na kraju moram još sve to naučiti pokazati na karti. uvijek, uvijek, uvijek, kraj knjige se nalazi karta. znači, knjiga je s desne strane, karta s lijeve. sve što pročitaš u knjizi istog trena tražiš na karti. kartu učiš paralelno s knjigom, i to iz dva razloga. da lakše, brže i jednostavnije naučiš (npr. trebaš naučiti planine sz hrvatske - vjerojatno si do sad štrebao napamet - Ivanščica, Medvednica, Samoborsko gorje, Kalnik... kad ih čitaš iz knjige, svaku najprije nađi na karti. lakše ćeš ih popamtiti i nećeš imati problema kasnije s kartom), a drugi je da si znatno uštedio na vremenu "koje potrošiš da još sve to naučiš na karti". karta je neodvojiv dio geografije i nikad se ne uči bez nje. karta olakšava učenje i znatno skraćuje vrijeme istog. ako do sad nisi radio tako (a vidim da nisi), probaj, možda će ti ići teže u početku, ali kad se ufuraš u to, shvatit ćeš o čemu ti pričam. ne znam jel vam prof traži da na satu imate otvorene atlase, ali ako i ne traži, probaj sam kad ona objašnjava gradivo imati kartu pred sobom i neke stvari koje spomene potražiti na karti.

i još jedna stvar. puno je lakše naučiti neke stvari kad znaš kako one izgledaju. tu je velika prednost interneta (što u moje vrijeme nije bilo). dakle, ako učiš krški reljef i reljefne oblike, i dođeš do škrapa, nemoj nabubati samo definiciju. upiši u google škrape. kad vidiš slike škrapa i kako one izgledaju u prirodi, lakše će ti biti naučiti definiciju. isto tako, kad te prof prozove i postavi pitanje što su škrape, i ako se nećeš moći u tom trenutku sjetiti definicije, sjetit ćeš se slike škrapa, počni ih opisivati i definicija će ti sama doći, a prof će vidjeti da razumiješ ono o čemu pričaš.

uči redovito, nemoj da ti se gradivo nakuplja (jer će ti se tada najvjerojatnije pomiješati), a isto tako nije loše prije novog gradiva odvojiti 10 minuta da na brzinu pogledaš staro. bolje ćeš ga upamtiti i nećeš imati nikakvih problema prije testa, samo ćeš ponovno sve to ponoviti.
mislim da ti više od sat, sat i pol nije potrebno da naučiš jedno gradivo na način koji sam ti opisala.

nadam se da su ti moji savjeti barem malo pomogli, sretno s učenjem, i javi se obavezno kako napreduješ!! ako zapneš oko nečega, slobodno se javi na pp.

i zanima me samo još jedna stvar - koju ocjenu imaš sada iz geografije?

[zecic]

krumpircica kaže:

pusti sad to jel je ona poštena, nepoštena, stara, davež... to ti ne pomaže. probaj dobiti od nje i tog predmeta najviše što možeš. puno te još nepoštenja čeka u životu.

ako ti treba čak i do 5 sati da sastaviš to u bilježnicu, onda imaš stvarno problem (ili jako, jako sporo pišeš?). zbog čega uopće sastavljaš to u bilježnicu? ne znam u koju školu namjeravaš nakon osnovne, ali iz iskustva ti govorim da u srednjoj (gimnazija) mi nismo gotovo ništa pisali u bilježnice, učili smo iz knjiga. mislim da imaš dovoljno godina i da si sposoban da učiš iz knjige. eventualno si možeš sam pisati u bilježnicu neke stvari koje ona spomene na nastavi, tek toliko kao neki podsjetnik što se radili u školi i da se natjeraš da aktivno pratiš nastavu.

dakle, strategija učenja
uzmi knjigu, pročitaj naslov i podnaslove, pogledaj malo o čemu se radi -da dobiješ uvid u gradivo i malo se zainteresiraš za temu (mislim da je i u tome problem, da te to previše ne zanima). zatim pročitaj prvi odjeljak, podcrtaj u knjizi najvažnije (žutim markerom, crvenom olovkom...), zaokruži najvažnije podatke koje moraš znati. zatim probaj to prepričati na glas svojim riječima (kao da objašnjavaš nekome), ako nejde, slobodno baci pogled u knjigu. ali ne prepričavaj prije nego shvatiš o čemu se radi tj. to što si pročitao. ako je potrebno, pročitaj polagano i 5 puta, rečenicu po rečenicu. tek kad shvatiš o čemu se radi i da možeš taj odlomak prepričati, kreni dalje. i tako odlomak po odlomak dok ne dođeš do kraja. ne moraš se truditi da zapamtiš s prve brojke, neka nabrajanja ili slično. najbitnije, koncentriraj se da shvatiš gradivo i da ga možeš (i uz pomoć knjige prepričati). tek kad to učiniš i prođeš cijelo gradivo, obrati pažnju na stvari koje jednostavno moraš naštrebati - brojke, definicije... probaj si ispisati te važne stvari na neki papir pa tako naučiti. ponavljaj ih više puta dnevno, npr. prije spavanja, prije neke serije (obično su to brojke za čije je ponavljanje dovoljno svega par minuta), da ti lakše i brže sjednu.

karta je osnovni i sastavni dio geografije. uopće mi nejde u glavu tvoja rečenica - i na kraju moram još sve to naučiti pokazati na karti. uvijek, uvijek, uvijek, kraj knjige se nalazi karta. znači, knjiga je s desne strane, karta s lijeve. sve što pročitaš u knjizi istog trena tražiš na karti. kartu učiš paralelno s knjigom, i to iz dva razloga. da lakše, brže i jednostavnije naučiš (npr. trebaš naučiti planine sz hrvatske - vjerojatno si do sad štrebao napamet - Ivanščica, Medvednica, Samoborsko gorje, Kalnik... kad ih čitaš iz knjige, svaku najprije nađi na karti. lakše ćeš ih popamtiti i nećeš imati problema kasnije s kartom), a drugi je da si znatno uštedio na vremenu "koje potrošiš da još sve to naučiš na karti". karta je neodvojiv dio geografije i nikad se ne uči bez nje. karta olakšava učenje i znatno skraćuje vrijeme istog. ako do sad nisi radio tako (a vidim da nisi), probaj, možda će ti ići teže u početku, ali kad se ufuraš u to, shvatit ćeš o čemu ti pričam. ne znam jel vam prof traži da na satu imate otvorene atlase, ali ako i ne traži, probaj sam kad ona objašnjava gradivo imati kartu pred sobom i neke stvari koje spomene potražiti na karti.

i još jedna stvar. puno je lakše naučiti neke stvari kad znaš kako one izgledaju. tu je velika prednost interneta (što u moje vrijeme nije bilo). dakle, ako učiš krški reljef i reljefne oblike, i dođeš do škrapa, nemoj nabubati samo definiciju. upiši u google škrape. kad vidiš slike škrapa i kako one izgledaju u prirodi, lakše će ti biti naučiti definiciju. isto tako, kad te prof prozove i postavi pitanje što su škrape, i ako se nećeš moći u tom trenutku sjetiti definicije, sjetit ćeš se slike škrapa, počni ih opisivati i definicija će ti sama doći, a prof će vidjeti da razumiješ ono o čemu pričaš.

uči redovito, nemoj da ti se gradivo nakuplja (jer će ti se tada najvjerojatnije pomiješati), a isto tako nije loše prije novog gradiva odvojiti 10 minuta da na brzinu pogledaš staro. bolje ćeš ga upamtiti i nećeš imati nikakvih problema prije testa, samo ćeš ponovno sve to ponoviti.
mislim da ti više od sat, sat i pol nije potrebno da naučiš jedno gradivo na način koji sam ti opisala.

nadam se da su ti moji savjeti barem malo pomogli, sretno s učenjem, i javi se obavezno kako napreduješ!! ako zapneš oko nečega, slobodno se javi na pp.

i zanima me samo još jedna stvar - koju ocjenu imaš sada iz geografije?

Isuse Bože kao prvo moram napisati da sam zadivljen objašnjenjem ne mogu vjerovati da jos uvijek ima tako dobrih ljudi na ovoj planeti
Defitivno, hvala ti najljepša!
Inače ne pišem sporo, 5 sati mi je trebalo za 3 gradiva.
U bilježnicu sastavljam jer mi je užasno teško ( ili sam si ja to umislio, ili me je previše razmazio nastavnik koji mi je predavao od 5 do 7 razreda) učiti iz udžbenika.
Ovako mi barem ispadne obično po jedno gradivo na 2 stranice što je punoo manje nego u udžbeniku.
U koju ću srednju ići to nisam siguran ili za kemijskog tehničara ili u prirodoslovnu gimnaziju (inače mi je namjera iči za nastavnika kemije po zanimanju)
Da štrebao sam napamet uvijek i to stalno radim.
Na satu profesorica nikad ne traži otvorene atlase eventualno samo poenakd veoma rijetko, kad se sjeti...

Ovi savjeti su mi stvarno puno pomogli.
Obavezno ću javiti kako napredujem i kada nešto ne ću razumijeti.
Sada sudeči po ocjenama imao bih 4 iz geografije.
A i ovo me je motiviralo da isto tako upravo i sada idem učiti geografiju

[zecic]

Evo prepisat ću i primjer iz bilježnice kada sam si sastavljao gradivo: Energetski izvori, industrija i brodogradnja. Ispalo mi je skoro 2. stranice.
Energetski izvori, industrija i brodogradnja;

- raznolike gospodarske mogućnosti
- komplementarnost gospodarstva---> prednost hrvatskog hrvatskog gospodarstva
-poljoprivreda, energtski potencijal i industrija Niz. Hrvatske= mogućnost razvoja cijele Hrvatske
-Primorska Hrvatska ima rijeke i plin kao energente
-najveći hidroenergetski potencijal= rijeka Cetina s hidroelektranom Peruća, ali i Zrmanja i Krka
-plin=podmorje sj. dijela Jadranskog Mora
- kreće od Pule, preko G.Kotara i Karlovca spojen s niz. Hrvatskom
-termoelektrane=Plomin II i Rijeka
-vjetroelektrane= na Pagu i kod Šibenika
- druga polovica 20.st= litoralizacija
-lapor= hrvatska sirovina koja služi za proizovodnju cementa
- obojena metalurgija= bavi se preradnom bakra, olova, cinka, aluminija i njihovih slitina
- kamenolomi= Benkovac, Brač
-tvornica duhana Rovinj
- industrijska regija= veće cjelovito geografsko područje u kojem je industrija najvažniji činitelj preobrazbe prostora
- riječka i splitska industrsijska regija
-Zadar, Šibenik= industrijska središta
-brodogradnja je gospodarska grana koja se bavi gradnjom, održavanjem i popravkom brodova i drugih plovnih objekata.
-do 1989.= Hrvatska bila među prvih IV. u brodogoradnji
-najveća brodogradilišta: riječki 3. maj, pulski Uljanik i splitski Brodosplit
- pomorski promet: najstariji i najjeftiniji
- prednost; ne treba graditi, ulagati u infrastrukturu, otvoren je za svakoga ima razvedenu istočnojadransku obalu što služi kao zaštita od vjetrova i oluja
- 7 velikih pomorskih luka: Rijeka, Split, Zadar, Ploće, Pula, Šibenik i Dubrovnik
- lučki bazeni- dijelovi obale pogodni za gradnju specijaliziranih luka za različite terete
- najveći; riječki
- u Hrvatskoj postoje:
-1. riječko susački
-2. bakarsko-urinjski
-3.omišaljski
-4.raški
- linijska plovidba= između unaprijed određenih odredišta
- tankerska plovidba= za prijevoz nafte i tekućih tereta
- slobodna plovidba= upravljanje prema potražnji

Dakle sve u svemu dosta dugačko i to još skraćeno, a za to sam se namučio podosta.

[krumpircica]

nema na čemu, zadovoljstvo mi je pomoći drugome, a posebice kad vidim da učenik to traži i da želi poboljšati svoje učenje i drago mi je da sam te motivirala da učiš
probaj zaista učiti iz knjige, da ne gubiš vrijeme na sastavljanje. vjerujem da sve to što si sastavio piše i u knjizi. podcrtaj to.
NEMOJ ŠTREBATI!! osim što je to dosadno i mučno, za par dana zaboraviš sve. naravno, neke stvari se moraju naštrebati, ali probaj čim više toga naučiti s razumijevanjem, ostat će ti zauvijek u glavi. većina profesora cijeni i više vrednuje kad vidi da učenik razmišlja i uči s razumijevanjem,možda ne zna definiciju, ali zna o čemu priča. tako će ti i progledati kroz prste ako nećeš znati pokoji podatak. to ti govorim za ubuduće, za sve predmete. geografiju posebice uči s razumijevanjem, jer to je znanje za cijeli život, to je jedan od predmeta koji spada pod "opću kulturu".

s obzirom da si se potrudio i ispisao sve tu na forum, ukratko ću ti pomoći kako bi trebao učiti s razumijevanjem po tim natuknicama. uvijek si postavljaj pitanja - zašto, kako, zbog čega.. tako ćeš naučiti lakše, s razumijevanjem i trajno.

- raznolike gospodarske mogućnosti
zašto? uzmi atlas i otvori ga. pogledaj lijepu našu. slavonija - ravna, plodna zemlja. znači, ima potencijala za poljoprivredu. zatim pogledaj gorski kotar - šume. primorje - riba (prerađivačka industrija)... znači, samo zamisli kartu rh i pričaj po obilježjima.

- komplementarnost gospodarstva---> prednost hrvatskog hrvatskog gospodarstva
- komplementarnost proistječe iz raznolike prirodne osnove

-Primorska Hrvatska ima rijeke i plin kao energente
- rijeke ima naravno i kontinentalna hrvatska. no zašto se ističu kod primorske? zato što su strme, imaju nagli pad i to im daje "energiju". zato su pogodne za izgradnju hidrocentrala. recimo, sava je mirna rijeka, nema neki pad i tamo nema hidrocentrala.

-termoelektrane=Plomin II i Rijeka
to moraš naučiti kako se zovu

-vjetroelektrane= na Pagu i kod Šibenika
upiši u google vjetroelektrane na pagu i šibeniku, ako već nisi nikad tamo prelazio. na pagu izgledaju fascinantno, kao na mjesecu a kod šibenika su na brdu, zanimljiv pogled svakako kada se voziš. nakon što ih vidiš na slikama, teže ćeš zaboraviti gdje se nalaze jer će ti ostati slike u glavi

- druga polovica 20.st= litoralizacija
moraš znati pojam litoralizacija

-najveća brodogradilišta: riječki 3. maj, pulski Uljanik i splitski Brodosplit
opet tako, moraš naučiti nazive brodogradilišta, nema ti druge

pomorski promet: najstariji i najjeftiniji
zašto? najstariji je jer nekad nije bilo cesta, a ni auta, kao ni pruga i vlakova (naravno, ni aviona). a rijeka i more tu su "oduvijek". samo se ubacila splav, neki čamčić, brodić i plovilo se. zašto je najjeftiniji? jer nije potrebno ulagati u infrastrukturu - izgraditi prometnice, pruge, aerodrome... također, za male novce tj. naftu može se prevesti velika količina tereta. koliko samo kontejnera robe stane na jedan teretni brod. ili tona šljunka.

- 7 velikih pomorskih luka: Rijeka, Split, Zadar, Ploće, Pula, Šibenik i Dubrovnik
to opet moraš naučiti, ali slijedi neku logiku. zamisli kartu (opet ) i slijedi najveće gradove na obali od istre. tu je najprije pula. zatim rijeka, nakon toga nema nekog većeg grada pod velebitom (bura! - nije pogodno), sve do zadra. zatim ide šibenik, split, ploče (to je posljedica toga što tu BIH izvozi) pa dubrovnik. dakle, nije teško i ne ttreba štrebati, nego samo razmisliti.

nisam ti pisala za svaku natuknicu, ali probaj si sam ubuduće na taj način protumačiti gradivo, bit će ti puno lakše. a da ne pričam da ćeš na karti rasturiti kad te prof prozove

[zecic]

krumpircica kaže:

nema na čemu, zadovoljstvo mi je pomoći drugome, a posebice kad vidim da učenik to traži i da želi poboljšati svoje učenje i drago mi je da sam te motivirala da učiš
probaj zaista učiti iz knjige, da ne gubiš vrijeme na sastavljanje. vjerujem da sve to što si sastavio piše i u knjizi. podcrtaj to.
NEMOJ ŠTREBATI!! osim što je to dosadno i mučno, za par dana zaboraviš sve. naravno, neke stvari se moraju naštrebati, ali probaj čim više toga naučiti s razumijevanjem, ostat će ti zauvijek u glavi. većina profesora cijeni i više vrednuje kad vidi da učenik razmišlja i uči s razumijevanjem,možda ne zna definiciju, ali zna o čemu priča. tako će ti i progledati kroz prste ako nećeš znati pokoji podatak. to ti govorim za ubuduće, za sve predmete. geografiju posebice uči s razumijevanjem, jer to je znanje za cijeli život, to je jedan od predmeta koji spada pod "opću kulturu".

s obzirom da si se potrudio i ispisao sve tu na forum, ukratko ću ti pomoći kako bi trebao učiti s razumijevanjem po tim natuknicama. uvijek si postavljaj pitanja - zašto, kako, zbog čega.. tako ćeš naučiti lakše, s razumijevanjem i trajno.

- raznolike gospodarske mogućnosti
zašto? uzmi atlas i otvori ga. pogledaj lijepu našu. slavonija - ravna, plodna zemlja. znači, ima potencijala za poljoprivredu. zatim pogledaj gorski kotar - šume. primorje - riba (prerađivačka industrija)... znači, samo zamisli kartu rh i pričaj po obilježjima.

- komplementarnost gospodarstva---> prednost hrvatskog hrvatskog gospodarstva
- komplementarnost proistječe iz raznolike prirodne osnove

-Primorska Hrvatska ima rijeke i plin kao energente
- rijeke ima naravno i kontinentalna hrvatska. no zašto se ističu kod primorske? zato što su strme, imaju nagli pad i to im daje "energiju". zato su pogodne za izgradnju hidrocentrala. recimo, sava je mirna rijeka, nema neki pad i tamo nema hidrocentrala.

-termoelektrane=Plomin II i Rijeka
to moraš naučiti kako se zovu

-vjetroelektrane= na Pagu i kod Šibenika
upiši u google vjetroelektrane na pagu i šibeniku, ako već nisi nikad tamo prelazio. na pagu izgledaju fascinantno, kao na mjesecu a kod šibenika su na brdu, zanimljiv pogled svakako kada se voziš. nakon što ih vidiš na slikama, teže ćeš zaboraviti gdje se nalaze jer će ti ostati slike u glavi

- druga polovica 20.st= litoralizacija
moraš znati pojam litoralizacija

-najveća brodogradilišta: riječki 3. maj, pulski Uljanik i splitski Brodosplit
opet tako, moraš naučiti nazive brodogradilišta, nema ti druge

pomorski promet: najstariji i najjeftiniji
zašto? najstariji je jer nekad nije bilo cesta, a ni auta, kao ni pruga i vlakova (naravno, ni aviona). a rijeka i more tu su "oduvijek". samo se ubacila splav, neki čamčić, brodić i plovilo se. zašto je najjeftiniji? jer nije potrebno ulagati u infrastrukturu - izgraditi prometnice, pruge, aerodrome... također, za male novce tj. naftu može se prevesti velika količina tereta. koliko samo kontejnera robe stane na jedan teretni brod. ili tona šljunka.

- 7 velikih pomorskih luka: Rijeka, Split, Zadar, Ploće, Pula, Šibenik i Dubrovnik
to opet moraš naučiti, ali slijedi neku logiku. zamisli kartu (opet ) i slijedi najveće gradove na obali od istre. tu je najprije pula. zatim rijeka, nakon toga nema nekog većeg grada pod velebitom (bura! - nije pogodno), sve do zadra. zatim ide šibenik, split, ploče (to je posljedica toga što tu BIH izvozi) pa dubrovnik. dakle, nije teško i ne ttreba štrebati, nego samo razmisliti.

nisam ti pisala za svaku natuknicu, ali probaj si sam ubuduće na taj način protumačiti gradivo, bit će ti puno lakše. a da ne pričam da ćeš na karti rasturiti kad te prof prozove

Još jednom uistinu toplo zahvaljujem.
To što sam sastavljao, sastavljao sam po knjizi samo što sa jako skratio.
Znaš li možda s čime bi bilo najbolje podcrtati, pošto od markera imam samo crni, a ne znam na što bi to ličilo a s olovkom i nije tako vidljivo i ono drugačije je.
Ista profesorica mi predaje geografiju i povijest.
I htjela ona mene tako pitati jedan dan povijest, ja sam odmah rekao da nisam učio i da ne znam to gradivo no nije me pustila dok nisam izvukao dvojku.
Tako da vjerujem da bih i geografiju mogao barem za 4 .
Nema veze što nisi pisala svaku natuknicu i ovo je dosta pomoglo.
Sljedeći put se možda javim to gradivo.

[krumpircica]

crni marker? moram priznati da ga nikad nisam vidla ne mislim tu pritom na one vodootporne s kojima pišeš po cd-u , nego na one široke.
nađi si neku kombinaciju koja ti odgovara. ja sam obično podcrtavala sa žutim, a s crvenom kemijskom zaokružila brojke, neke važne pojmove i slično. kad sad otvorila stranicu, odmah su mi upalo u oči ono podcrtano crvenim.

ja sam isto nekad znala sastavljati i tad sam skužila da mi je to gubitak vremena (posebice na faksu kad imaš cijele knjižurine) jer ne pamtim kad nešto pišem, kao i ti. ovo s podcrtavanjem mi je išlo puno bolje i brže. i još jednom, bez atlasa nema geografije!

[zecic]

krumpircica kaže:

crni marker? moram priznati da ga nikad nisam vidla ne mislim tu pritom na one vodootporne s kojima pišeš po cd-u , nego na one široke.
nađi si neku kombinaciju koja ti odgovara. ja sam obično podcrtavala sa žutim, a s crvenom kemijskom zaokružila brojke, neke važne pojmove i slično. kad sad otvorila stranicu, odmah su mi upalo u oči ono podcrtano crvenim.

ja sam isto nekad znala sastavljati i tad sam skužila da mi je to gubitak vremena (posebice na faksu kad imaš cijele knjižurine) jer ne pamtim kad nešto pišem, kao i ti. ovo s podcrtavanjem mi je išlo puno bolje i brže. i još jednom, bez atlasa nema geografije!

Da, da crni marker e sad pak ja moram priznati da ne znam jeli onaj s kojim se piše po cd-u ili široki.
Ali je neki koji ostavlja katastrofalno debeli trag.
Učit ću po onim pravilima koje si mi napisala a podcrtavat ću si sa kemijskim olovkama primjerice zelenom i ljubičastom.
Zapamtio sam evo naljepio sam si na sred sobe jednu velikuz kartu hrvatske u mjerilu 1: 900000.
Ma da je lakše učiti iz atlasa ali kako je to dobar osjećaj da objašnjavaš i istodobno pokazuješ.

[zecic]

Ma da ionako vjerovatno ne ću imati takvih problema, jer se selim mami( inače moji su rastavljeni) jer život mi je u totalnoj katastrofi, i ne mogu ovako više( nije bitno što se dogodilo)
Barem ću u novoj školi imati normalne nastavnike i mir na satu.
Sve u svemu hvala!

[lalalol]

Imam zadatak skicirati odronjavanje i urušavanje, tražila sam po internetu (jer nema u udžbeniku ), ali neuspješno. Ako netko zna, molim za pomoć !

[crvena panda]

lalalol kaže:

Imam zadatak skicirati odronjavanje i urušavanje, tražila sam po internetu (jer nema u udžbeniku ), ali neuspješno. Ako netko zna, molim za pomoć !

neki dan smo imali raspravu o tome kakve zadatke profesori davaju svojim učenicima... ne znam kako da ti pomognem, nadam se da je prošlo ipak ok...

[pas-garo]

Nadam se da će netko što prije odgovoriti jer sutra pišem test.
Znači, koji je najistočniji subregionalni centar dalmatinske zagore? neki kažu Imotski, a našla sam negdje kartu gdje bi odgovor mogao biti Omiš
I koji je najzapadniji kvarnerski subregionalni centar? Opatija?

[DjoleCar]

Pozdrav narode.Novi sam na forumu i molio bih da mi ne zamjerite ako sam promasio mjesto za ovakvu temu ali stvarno mi je frka .
Moze li samo pomoci sa vase strane posto mi je ovo bitno.
E ovako, imam maturski radi iz geografije, a tema mi je Šangaj.
Pa sam trazio po netu razne informacije ali ima ih mnogo i to jos starijeg datuma.
Za one koji nisu upoznati taj grad se mijenja svake godine od kretanja stanovnistva, gustina naseljenosti, ekonomije pa na dalje...
Prof. mi je rekao da nalazim informacije novijeg datuma bar iz 2009, 2010, 2011, pa na dalje, posto gdje god da trazim nalazim starije datume.
Pa bih molio da mi pomognete tu da mi posaljete neke linkove.
HVALA.

[Štreberica]

DjoleCar kaže:

Pozdrav narode.Novi sam na forumu i molio bih da mi ne zamjerite ako sam promasio mjesto za ovakvu temu ali stvarno mi je frka .
Moze li samo pomoci sa vase strane posto mi je ovo bitno.
E ovako, imam maturski radi iz geografije, a tema mi je Šangaj.
Pa sam trazio po netu razne informacije ali ima ih mnogo i to jos starijeg datuma.
Za one koji nisu upoznati taj grad se mijenja svake godine od kretanja stanovnistva, gustina naseljenosti, ekonomije pa na dalje...
Prof. mi je rekao da nalazim informacije novijeg datuma bar iz 2009, 2010, 2011, pa na dalje, posto gdje god da trazim nalazim starije datume.
Pa bih molio da mi pomognete tu da mi posaljete neke linkove.
HVALA.

Jesi li probao tražiti tako da na Google stisneš Alati za pretraživanje pa Bilo kad i odabereš npr. Protekla godina? Tako bi trebao dobiti novije stranice, pa vjerojatno i novije podatke.

[Cruces]

Ne piše mi u udžbeniku,pa jel mi može netko reći kakvu klimu ima mlado nabrano gorje duž čitave jugozapadne azije?Dakle,od anadolije pa preko iraka,irana i sve do afganistana

[ivana1110]

Ej ljudi,imam jedno pitanje tj trebala bi vaše savjete/prjedloge
Trebam napravit projekt iz geografije vezan za demografiju (stanovništvo). Trebala bi ljudima postaviti neko pitanje i na temelju više odgovora napraviti analizu.
primjer : Želite li se iseliti iz Hrvatske?
Meni osim tog pitanja ništa ne pada na pamet,a da je vezano uz demografiju,pa ako vi imate kakvih ideja,zamolila bih vas za pomoć
Hvala

[Pedes'tri]

U koju zemlju?
razlozi (edukacija, posao...)
ne znam da li moraš raditi baš o iseljavanju, ali npr Koliko bi djece htjeli imati? mi se čini kao dobro pitanje i da se povezati s padom stanovništva, pa se tu daju uplest razlozi (besparica, nezaposlenost)... i tako dalje

[ivana1110]

Hvala ))

[gagra]

Jel' netko mozda pisao referat o tajfunima ako je netko pisao moze li mi dati neku stranicu ili tako nesto bio bih zahvalan

[Knaeus Aspen]

Pedes'tri kaže:

U koju zemlju?
razlozi (edukacija, posao...)
ne znam da li moraš raditi baš o iseljavanju, ali npr Koliko bi djece htjeli imati? mi se čini kao dobro pitanje i da se povezati s padom stanovništva, pa se tu daju uplest razlozi (besparica, nezaposlenost)... i tako dalje

Posao.Planiranje obitelji.Obrazovanje.Planovi za obitelj.Misljenje o lokalnoj zajednici.