Adam Smith vs Monetarizam vs Austrijska škola

[Zagorec88]

Dakle, volio bih znati razlike u navedenim ekonomskim teorijama..

Ako se ne varam, sve tri teorije zagovaraju libertarijanizam, a monetarizam i austrijska škola su "nadogradnje" na učenja Adama Smitha.. po čemu se razlikuju ?

[moonwalker]

Zagorec88 kaže:

Dakle, volio bih znati razlike u navedenim ekonomskim teorijama..

Ako se ne varam, sve tri teorije zagovaraju libertarijanizam, a monetarizam i austrijska škola su "nadogradnje" na učenja Adama Smitha.. po čemu se razlikuju ?

A da ti nama ukratko objasniš ove teorije?

[Zagorec88]

moonwalker kaže:

A da ti nama ukratko objasniš ove teorije?

ako bih mogao detaljno objasniti, onda nebih započeo ovu temu

[markotros]

Pa dosta je da malo proguglas i sve ti kaze. Monetaristi su uvjereni da je uloga centralne banke u odrzavanju stabilnosti cjena, odredivanjem ponude novca koja odgovara potraznji. Teoretski sve bi mogao radit kompjuter na temelju predefiniranih imputa.

Austrijska skola kaze da je nemoguce matematicki simulacijom odrediti ponasanje ekonomije na temelju nekih varijabli, iz razloga sto je previse nepredvidivih varijabli, kao ponasanje mase, itd. Kao primjer mozemo uzet monetariste koji kazu da je moguce odrzati stabilan rast gospodarstva s povecanjem kolicine novca koja odgovara povecanju BDPa, a sve uz nisku inflaciju. Praksa je pokazala da u uvjetima niske inflacije narod manje trosi, i samim time dolazi do usporavanja gospodarstva.

Dakle u kratko, monetaristi pisu formule kojima pokusavaju odrediti kolko novca treba u sustavu kako bi se odrzala stabilnost cjena, Austrijanci kazu ajmo pricat i razmisljat o tome sto bi sve moglo utjecat na cjene, i onda probat definirat kolko je novca potrebno.

Evo jos jedan jako dobar primjer. Hrvatsku malo muci nelikvidnost. HNB je na temelju toga otpustio rezerve banaka kako bi potaknuo gospodarstvo (povecao kolicinu novca, omogucio kreditiranje, rjesio nelikvidnost). Dogodilo se to da banke nisu nikog kreditirale, nego pocele masovno za kune koje su im oslobodene kupovat eure i iznosit novac vani. To je bila akcija monetarista koji je pokusao potrebu za novcem nadomjestit ponudom. Bila je to pogreska i sad imamo euro na 7,6kn, i manje deviznih rezervi. Ali siguran sam da ce monetaristi nac formulu koja pokriva i tu situaciju

Svaki sustav je individualan, i ne postoji univerzalna formula. Kad ti netko pocne spominjat Argentinu kao model izlaska iz krize odmah mozes znat da nema pojma o cemu prica, kratko i jasno. Nabiflo je jedno na pamet i sad to trubi okolo ljudima. Inace opazit ces da ti ljudi jako krvavo brane svoje stavove kad krenes u rasprave.

[Zagorec88]

markotros kaže:

Pa dosta je da malo proguglas i sve ti kaze. Monetaristi su uvjereni da je uloga centralne banke u odrzavanju stabilnosti cjena, odredivanjem ponude novca koja odgovara potraznji. Teoretski sve bi mogao radit kompjuter na temelju predefiniranih imputa.

Austrijska skola kaze da je nemoguce matematicki simulacijom odrediti ponasanje ekonomije na temelju nekih varijabli, iz razloga sto je previse nepredvidivih varijabli, kao ponasanje mase, itd. Kao primjer mozemo uzet monetariste koji kazu da je moguce odrzati stabilan rast gospodarstva s povecanjem kolicine novca koja odgovara povecanju BDPa, a sve uz nisku inflaciju. Praksa je pokazala da u uvjetima niske inflacije narod manje trosi, i samim time dolazi do usporavanja gospodarstva.

Dakle u kratko, monetaristi pisu formule kojima pokusavaju odrediti kolko novca treba u sustavu kako bi se odrzala stabilnost cjena, Austrijanci kazu ajmo pricat i razmisljat o tome sto bi sve moglo utjecat na cjene, i onda probat definirat kolko je novca potrebno.

Evo jos jedan jako dobar primjer. Hrvatsku malo muci nelikvidnost. HNB je na temelju toga otpustio rezerve banaka kako bi potaknuo gospodarstvo (povecao kolicinu novca, omogucio kreditiranje, rjesio nelikvidnost). Dogodilo se to da banke nisu nikog kreditirale, nego pocele masovno za kune koje su im oslobodene kupovat eure i iznosit novac vani. To je bila akcija monetarista koji je pokusao potrebu za novcem nadomjestit ponudom. Bila je to pogreska i sad imamo euro na 7,6kn, i manje deviznih rezervi. Ali siguran sam da ce monetaristi nac formulu koja pokriva i tu situaciju

Svaki sustav je individualan, i ne postoji univerzalna formula. Kad ti netko pocne spominjat Argentinu kao model izlaska iz krize odmah mozes znat da nema pojma o cemu prica, kratko i jasno. Nabiflo je jedno na pamet i sad to trubi okolo ljudima. Inace opazit ces da ti ljudi jako krvavo brane svoje stavove kad krenes u rasprave.

Argentinu ? Pojasni...

[maq]

markotros kaže:

Pa dosta je da malo proguglas i sve ti kaze. Monetaristi su uvjereni da je uloga centralne banke u odrzavanju stabilnosti cjena, odredivanjem ponude novca koja odgovara potraznji. Teoretski sve bi mogao radit kompjuter na temelju predefiniranih imputa.

Austrijska skola kaze da je nemoguce matematicki simulacijom odrediti ponasanje ekonomije na temelju nekih varijabli, iz razloga sto je previse nepredvidivih varijabli, kao ponasanje mase, itd. Kao primjer mozemo uzet monetariste koji kazu da je moguce odrzati stabilan rast gospodarstva s povecanjem kolicine novca koja odgovara povecanju BDPa, a sve uz nisku inflaciju. Praksa je pokazala da u uvjetima niske inflacije narod manje trosi, i samim time dolazi do usporavanja gospodarstva.

Dakle u kratko, monetaristi pisu formule kojima pokusavaju odrediti kolko novca treba u sustavu kako bi se odrzala stabilnost cjena, Austrijanci kazu ajmo pricat i razmisljat o tome sto bi sve moglo utjecat na cjene, i onda probat definirat kolko je novca potrebno.

Evo jos jedan jako dobar primjer. Hrvatsku malo muci nelikvidnost. HNB je na temelju toga otpustio rezerve banaka kako bi potaknuo gospodarstvo (povecao kolicinu novca, omogucio kreditiranje, rjesio nelikvidnost). Dogodilo se to da banke nisu nikog kreditirale, nego pocele masovno za kune koje su im oslobodene kupovat eure i iznosit novac vani. To je bila akcija monetarista koji je pokusao potrebu za novcem nadomjestit ponudom. Bila je to pogreska i sad imamo euro na 7,6kn, i manje deviznih rezervi. Ali siguran sam da ce monetaristi nac formulu koja pokriva i tu situaciju

Svaki sustav je individualan, i ne postoji univerzalna formula. Kad ti netko pocne spominjat Argentinu kao model izlaska iz krize odmah mozes znat da nema pojma o cemu prica, kratko i jasno. Nabiflo je jedno na pamet i sad to trubi okolo ljudima. Inace opazit ces da ti ljudi jako krvavo brane svoje stavove kad krenes u rasprave.

Marko, čini mi se da nije stvar u formuli koliko u oduzimanju mogućnosti stvaranja novca od centralne banke po njihovom nahođenju, već o povećanju ponude po utvrđenim pravilima.

[markotros]

@Zagorec, ne da mi se. Postavi konkretno pitanje pa mogu pokusat odgovorit, ali o argentini se moze napisat doktorat. Kako da ja to na forumu objasnjavam?

U kratko, argentina se kao izvukla iz duznicke krize, i sad biljezi pristojan gospodarski rast od nekih 7% godisnje. Kako? Otpisano im je negdje 80% dugova, a gospodarstvo je bilo potpuno unisteno prije nego je krenuo rast. Univerzalna formula za uspjeh rekli bi neki

@maq, istina, mozes i tako gledat.

[wizardofOZ]

ovdje je objasnjena argentina

Argentina's Economic Collapse

a ovdje grcka

DEBTOCRACY

[sjeverni vjetar]

Zagorec88 kaže:

Dakle, volio bih znati razlike u navedenim ekonomskim teorijama..

Ako se ne varam, sve tri teorije zagovaraju libertarijanizam, a monetarizam i austrijska škola su "nadogradnje" na učenja Adama Smitha.. po čemu se razlikuju ?

Adam Smith je nekakav ideološki srednji put, a ne nekakav libertarijanizam, metodološki nered

monetarizam isto tako

austrijska škola ne zagovara libertarijanizam, većina sljedbenika da

[Aphex]

markotros kaže:

Austrijska skola kaze da je nemoguce matematicki simulacijom odrediti ponasanje ekonomije na temelju nekih varijabli, iz razloga sto je previse nepredvidivih varijabli, kao ponasanje mase, itd.

To baš i nije tako. Austrijanci kažu da se iz korelacijskih istraživanja - "historical data" - ne može doći do ekonomskih principa i zakona. Kauzalne veze se ne mogu utvrditi iz korelacijskih istraživanja, a eksperimenti su u ekonomiji, kao i u drugim društvenim znanostima, prilično nepostojeći.
Tako da ostaje teorija.

Dakle u kratko, monetaristi pisu formule kojima pokusavaju odrediti kolko novca treba u sustavu kako bi se odrzala stabilnost cjena, Austrijanci kazu ajmo pricat i razmisljat o tome sto bi sve moglo utjecat na cjene, i onda probat definirat kolko je novca potrebno.

Austrijanci se uglavnom slažu da centralne banke nisu potrebne.

[Aphex]

Zagorec88 kaže:

Dakle, volio bih znati razlike u navedenim ekonomskim teorijama..

Ako se ne varam, sve tri teorije zagovaraju libertarijanizam, a monetarizam i austrijska škola su "nadogradnje" na učenja Adama Smitha.. po čemu se razlikuju ?

Libertarijanizam je politička opcija, monetarizam teorija upravljanja novčanom masom, a austrijska škola je skup teorija (ili jedna velika teorija) o funkcioniranju ekonomije, ali i o širim interakcijama u društvu.