Da li je vanjski dug otplativ?

[Zlatko99]

Ovo pitanje se u zadnje vrijeme dosta načima.
Ima dosta knjiga o tome,jedna od najpopularnijih kod nas
http://zivi-zid.org/wp-content/uploa...stao-novac.pdf
Ova knjiga na jednostavan način prikazuje monetarnu politiku u Hrvatskoj i cijeloj EU.Znači središnja banka Hnb i središnje banke drugih evropskih država(i onih van EU) od Maastrihtskog ugovora 1992 više nemaju pravo štampat i puštat u opticaj svoj novac,već svaki novac koji ulazi u opticaj dolazi od centralne evropske banke kao dug uz 1posto kamatne stope,a Hnb služi samo kao mjenjačnica,gdje je kuna kao bon za euro.
Mislim da to savršeno objašnjava zašto su bankarima gotovo sve države svijeta dužne.
I to najviše su dužne razvijene države koje se naglo razvijaju.
https://en.wikipedia.org/wiki/List_o..._external_debt

Novac bi trebao biti kao pokriće za robu i druge vrijednosti,i zato države koje stvaraju nove vrijednosti u robi i industriji imaju potrebe za štampanjem još novaca,a pošto one nesmiju više same štampat novac,on ulazi u opticaj kao dug.
Ključno pitanje da li je po ovoj novoj monetarnoj politici(gdje novac u opticaj ulazi kao dug) ako je sav novac u opticaju dug,da li je tada dug otplativ?
Dosta sam razmišljao o ovom pitanju i došao do zaključka da je takav dug otplativ samo na lokalnoj razini i to samo teoretski,dok na globalnoj nije ni teoretski moguće otplativ.

Npr. Hrvatska može svoj vanjski dug vratit,ako se pronađe nekakvo veće bogatstvo,npr neki veliki izvor nafte i ta nafta se onda može izvest za novac koji otplaćuje dug.
Ali na globalnoj razini.Npr zemaljska kugla po novom monetranoj politici nikakvim novim vrijednostima nemože vratit svoj dug,jer nema kamo izvozit(ne može izvozit u svemir).Jer nove vrijednosti traže pokriće u novcu,a onda novonastali novac ulazi kao dodatni dug.
Npr. recimo da novac u opticaju Zemlje vrijedi 100bilijuna eura,da je dug 100bilijuna eura i da se otkrije neki ogromni praktički nepresušni izvor nafte koji po cijeni nafte vrijedi 100bilijuna eura.Bankari traže samo novac,a jasno je da nemože sav novac u opticaju bit potrošen na tu naftu,tako da bi banke morale naštampat još 100bilijuna eura novca za tu naftu(novostvorena vrijednost uvijek traži još novca u opticaj) i onda u opticaju ima 200bilijuna eura i 200bilijuna eura duga,nakon što se nafta rasproda,bankarima je vraćeno 100bilijuna od 200bilijuna eura duga.I opet postoji 100bilijuna eura duga kao i u početku.
Mislim nek je to sve teorija,ali jasno je po broju zaduženih država i visini duga da nešto neštima.Jer mislim nemoguće je da sve države neznaju poslovat i imaju krive ekonomske smjernice,ako im dug samo raste i ogroman postotak ide na otplatu kamate.

Ipak ono što me zanima i što ljudi obično uzimaju kao jaki argument da takva monetarna politika nije loša je životni standard u Irskoj,Njemačkoj,Sad-u,Japanu.Mislim zbilja impresivno da imaju puno veći dug u odnosu na bdp od Hrvatske,a opet njihovi građani imaju visoke plaće,dobar standard i putem medija nečuje se puno o nekakvim bankrotovima,deložacijama,razvlašćivanju?