Obveznice

[RealBear]

ericsson kaže:

,

Slažem se s tobom da je "uprosječivanje" puno bolja (ili barem puno manje rizična) investicijska strategija od "market timinga." Ali je situacija takva kakva je, tj. takva da ne vidim na koji bih način sada mogao raditi uprosječivanje, kada već postoji neka značajnija ušteđevina. Tako da mi nije jasno što je to "polagani bijeg iz casha ili štednje?"

Prvo, jasno ti je da aktivni obveznički fond uzima oko 1-1.5% godišnje naknade?

Slična stvar kao i sa pasivnim/aktivnim investiranjem u dionice, postoje dvije grupe investitora:
1) Pasivni
2) Aktivni

Pasivni imaju isti prinos kao i market, a po logici stvari u prosjeku svi aktivni igrači imaju isti prinos kao i market.

Kad su odbiju troškovi upravljanja i transakcija, aritmetika kaže da svi aktivni igrači imaju cca. 2% manji prinos nego market. Dakle, netko tu gubi.

Odnosno, plaćaš porez na upkeep financijskog sektora, u brlogu smo ih zvali "ružičaste košuljice".

Što se tiče ulaza, zli špekulanti kad misle da imaju "edge" (što ti valjda misliš ako si odlučio da ti je bolje bit u obveznicama nego u cashu sad kad su kamate nisko i nema više deflacije) koriste nešto što se zove Kelly Criterion.

Vidi recimo ovo, "Money Management Using The Kelly Criterion"... https://www.investopedia.com/article.../04/091504.asp

Trebaš izračunati recimo za period od xy godina koji te interesira za investiranja:
1) Vjerojatnost da obveznice nose veći prinos od casha.
2) Kad je prinos na obveznice veći, koliko je to u prosjeku.
3) Kad je prinos na cash veći, koliko je to u prosjeku.
4) Odrediš "Kelly factor", odnosno 1.0 znači da si "all in" sa svojim prognozama, 0.5 znači manji očekivani prinos, ali i mani rizik.

Ako pak misliš da nemaš prednost (odnosno nisi siguran šta će biti s inflacijom/kamatom na oročenu štednju), odnosno ulaziš u neizvjesnost, onda lijepo podijeliš ulaz na par godina i smanjiš rizik.

[Quorgyle]

RealBear kaže:

Prvo, jasno ti je da aktivni obveznički fond uzima oko 1-1.5% godišnje naknade?

Slična stvar kao i sa pasivnim/aktivnim investiranjem u dionice, postoje dvije grupe investitora:
1) Pasivni
2) Aktivni

Pasivni imaju isti prinos kao i market, a po logici stvari u prosjeku svi aktivni igrači imaju isti prinos kao i market.

Kad su odbiju troškovi upravljanja i transakcija, aritmetika kaže da svi aktivni igrači imaju cca. 2% manji prinos nego market. Dakle, netko tu gubi.

Odnosno, plaćaš porez na upkeep financijskog sektora, u brlogu smo ih zvali "ružičaste košuljice".

Što se tiče ulaza, zli špekulanti kad misle da imaju "edge" (što ti valjda misliš ako si odlučio da ti je bolje bit u obveznicama nego u cashu sad kad su kamate nisko i nema više deflacije) koriste nešto što se zove Kelly Criterion.

Vidi recimo ovo, "Money Management Using The Kelly Criterion"... https://www.investopedia.com/article.../04/091504.asp

Trebaš izračunati recimo za period od xy godina koji te interesira za investiranja:
1) Vjerojatnost da obveznice nose veći prinos od casha.
2) Kad je prinos na obveznice veći, koliko je to u prosjeku.
3) Kad je prinos na cash veći, koliko je to u prosjeku.
4) Odrediš "Kelly factor", odnosno 1.0 znači da si "all in" sa svojim prognozama, 0.5 znači manji očekivani prinos, ali i mani rizik.

Ako pak misliš da nemaš prednost (odnosno nisi siguran šta će biti s inflacijom/kamatom na oročenu štednju), odnosno ulaziš u neizvjesnost, onda lijepo podijeliš ulaz na par godina i smanjiš rizik.

E baš zbog ovakvih postova smatram da trebaš predvoditi novu temu. Evo, čak se ne mora zvati medin brlog da ne bi ljude navukao na krivi naslov.

[ericsson]

Pametan Nick kaže:

Kakav bi gubitak imao, ja ove filozofije ne kužim? Ako ćeš držat obveznicu do dospijeća nećeš imati zasigurno nikakvih gubitaka.
Ne vidim zašto bi kupovao obveznicu čija je tržišna vrijednost 10-20% veća od njene nominalne vrijednosti!

Ako ćeš špekulirat i preprodavat prije dospijeća obveznice, onda ti ništa nije bitno nego da je što jeftinije kupiš, po mogućnosti ispod nominalne vrijednosti..
Ali koliko ja vidim svi ozbiljni investitori sudjeluju u primarnim emisijama obveznica i drže je do njena isteka, a to ti nešto govori.

Sad da ti odg za fondove..

Kada su turbulencije na tržištu fondovi smanje udjele u obveznicama drastično na 40-60% udjela, te ostave ove pred dospijećem, te prikupe što više primarnih izdanja obveznica, a ove dvije vrste obveznica su najsigurnije.i to ti je odgovor kako se štite.
Ovo su radili kada je bio Bretix, prilikom izborom Trumpa te kada je Agrokor grunija.dakle riješe se najrizičnijih obveznica, samnje udjele u obveznicama i čekaju da prođe bura.

Evo npr Intercapital bond fond najveća pozicija mu je 8.65% vrijednosti fonda....prinos ove obveznice do dospijeća je 0%, što ti govori da je ova pozicija sigurna kao kamen., to ti je ono gore što sam spominjao, obveznica pred dospijećem, dakle drže obveznicu na kojoj niti teoretski nema zarade,a niti ni gubitka, kao zaštita od značajnijeg pada vrijednosti fonda.

Već sam rekao da mi nije bila namjera kupovati obveznice, nego udjele u obvezničkim fondovima. Dakle, prvi se dio tvojeg posta zapravo i ne odnosi na mene. Ali, u teoriji.....Ako kupiš u primarnoj emisiji obveznicu po nominalnoj cijeni, denominiranu u eurima, koja daje kamatu od, recimo, tri posto, a godinu dana nakon te kupovine inflacija eura sa jedan i pol posto skoči na pet posto (i ostane takva do dospijeća obveznice), onda je nedvojbeno da ćeš na toj obveznici jebački popušiti, pa taman je držao do njezinog dospijeća.

I ne, ne prognoziram da će za godinu dana inflacija eura biti pet posto, nego sam dao teorijski primjer.

Kako mogu smanjiti udio u obveznicama na 40-60%, ako su po statutu to čisti obveznički fondovi? U što onda ulažu polovicu sredstava koju imaju na raspolaganju, ako ne u obveznice? I još važnije - ako smanjuju udio obveznica, onda to znači da ih prodaju. A ako je izbila (neplanirana) hiperinflacija, moglo bi se dogoditi da ih prodaju uz veliki diskont, što znači - gubitak.

A ovo sa držanjem obveznice koja ne donosi nikakav prinos mi uopće nije jasno. Hoću reći, nije mi uopće jasno što se time postiže.

[ericsson]

RealBear kaže:

Prvo, jasno ti je da aktivni obveznički fond uzima oko 1-1.5% godišnje naknade?

Slična stvar kao i sa pasivnim/aktivnim investiranjem u dionice, postoje dvije grupe investitora:
1) Pasivni
2) Aktivni

Pasivni imaju isti prinos kao i market, a po logici stvari u prosjeku svi aktivni igrači imaju isti prinos kao i market.

Kad su odbiju troškovi upravljanja i transakcija, aritmetika kaže da svi aktivni igrači imaju cca. 2% manji prinos nego market. Dakle, netko tu gubi.

Odnosno, plaćaš porez na upkeep financijskog sektora, u brlogu smo ih zvali "ružičaste košuljice".

Što se tiče ulaza, zli špekulanti kad misle da imaju "edge" (što ti valjda misliš ako si odlučio da ti je bolje bit u obveznicama nego u cashu sad kad su kamate nisko i nema više deflacije) koriste nešto što se zove Kelly Criterion.

Vidi recimo ovo, "Money Management Using The Kelly Criterion"... https://www.investopedia.com/article.../04/091504.asp

Trebaš izračunati recimo za period od xy godina koji te interesira za investiranja:
1) Vjerojatnost da obveznice nose veći prinos od casha.
2) Kad je prinos na obveznice veći, koliko je to u prosjeku.
3) Kad je prinos na cash veći, koliko je to u prosjeku.
4) Odrediš "Kelly factor", odnosno 1.0 znači da si "all in" sa svojim prognozama, 0.5 znači manji očekivani prinos, ali i mani rizik.

Ako pak misliš da nemaš prednost (odnosno nisi siguran šta će biti s inflacijom/kamatom na oročenu štednju), odnosno ulaziš u neizvjesnost, onda lijepo podijeliš ulaz na par godina i smanjiš rizik.

Znam da postoje aktivni i pasivni investitori u dionice. Aktivni sami biraju dionice kao i vrijeme kad će ih kupiti ili prodati, ili, po tebi, kupuju udjele u aktivnim dioničkim investicijskim fondovima. A pasivni kupuju udjele u dioničkim indeksnim fondovima.

Ali nisam znao da se može pasivno investirati u obvezničke fondove. Zar nisu svi obveznički fondovi aktivni fondovi?

Ne mislim ja ništa, niti da imam taj neki "edge" niti da ga nemam. Nego vidim da su kamate koje dobijem na oročene eure ispod 1% godišnje, a stopa inflacije eura je 1,5% godišnje. Što je čisto potkradanje štediša. I naravno da tražim način da spriječim to potkradanje, i zaštitim svoju glavnicu. Da je kamatna stopa na oročenje primjerice 2%, a stopa inflacije eura 1,5% (kakva i jeste u stvarnosti) vjerojatno ne bih uopće niti razmatrao izlazak iz oročenja i ulazak u kupovinu udjela u obvezničkim fondovima. Tako da se kod mene definitivno ne radi o pohlepi, nego o opravdanoj ogorčenosti na potkradanje nas štediša u čitavoj Evropi, koje provodi Draghi i ekipa.

No dobro, pustimo mi sad mene i moju gorčinu po strani. Pa mi reci zbog čega misliš da bi nagla kupovina udjela u otvorenim aktivnim (postoje li uopće pasivni?) obvezničkim fondovima mogla biti žešća pušiona? Očekuješ da se uskoro dogodi snažno dizanje kamatnih stopa u Eurozoni? Ili smatraš da ne postoji način da menadžeri obvezničkih fondova neutraliziraju poguban utjecaj dizanja kamatnih stopa na vrijedost obveznica koje već imaju u portfelju?

[Pametan Nick]

ericsson kaže:

Već sam rekao da mi nije bila namjera kupovati obveznice, nego udjele u obvezničkim fondovima. Dakle, prvi se dio tvojeg posta zapravo i ne odnosi na mene. Ali, u teoriji.....Ako kupiš u primarnoj emisiji obveznicu po nominalnoj cijeni, denominiranu u eurima, koja daje kamatu od, recimo, tri posto, a godinu dana nakon te kupovine inflacija eura sa jedan i pol posto skoči na pet posto (i ostane takva do dospijeća obveznice), onda je nedvojbeno da ćeš na toj obveznici jebački popušiti, pa taman je držao do njezinog dospijeća.

I ne, ne prognoziram da će za godinu dana inflacija eura biti pet posto, nego sam dao teorijski primjer.

Kako mogu smanjiti udio u obveznicama na 40-60%, ako su po statutu to čisti obveznički fondovi? U što onda ulažu polovicu sredstava koju imaju na raspolaganju, ako ne u obveznice? I još važnije - ako smanjuju udio obveznica, onda to znači da ih prodaju. A ako je izbila (neplanirana) hiperinflacija, moglo bi se dogoditi da ih prodaju uz veliki diskont, što znači - gubitak.

A ovo sa držanjem obveznice koja ne donosi nikakav prinos mi uopće nije jasno. Hoću reći, nije mi uopće jasno što se time postiže.

Prvo pusti ove knjiške teoretičare, koji s praksom nisu baš na ti.Čije su rečenice pune stručnih riječi, a praktična primjena ravna nuli.
Neke ljude to impresonira, većinom one koji ne znaju puno o dotičnoj temi.

Za bold tako se štite od iznenadnih padova, te smanjuju možebitne velike gubitne kod velikih lomova na tržištu.
Kakva hiperinflacija, ne razumijem poantu toga?ako dođe do hiperinflacije eura, sasvim ti je svejedno gdje ti je lova na banci ili u fondovima, gubiš kako okreneš, osim ako ih ne konvertiraš u neku drugu valutu, a to isto rade fondovi pa stalo kombiniraju svoju imovinu između eura, kune i malo manje dolara.

Da, fondovi ulažu novce i u trezorske zapise, depozite kod banka, te često u loši trenucima drže 20-25% imovine kao keš na računu,a takvi vrste investicija nisu podložne tržišnim promjenama cijena.

Npr erste adriatic ti je cijelu lanjsku godinu držao oko 45% imovine u obveznicama, jer su procijenili da im je tako manji rizik...

Osim toga pogledaj malo prinose obvezničkih fondova zadnjih 15godina..ide u globalu jedna loša godina, jedna dobra godina...lani je bila loša godina za većinu obvezničkih fondova...ove godine imam već 1% prinosa u 18 dana, svak neka procijeni za sebe dalje...

[RealBear]

ericsson kaže:

Znam da postoje aktivni i pasivni investitori u dionice. Aktivni sami biraju dionice kao i vrijeme kad će ih kupiti ili prodati, ili, po tebi, kupuju udjele u aktivnim dioničkim investicijskim fondovima. A pasivni kupuju udjele u dioničkim indeksnim fondovima.

Ali nisam znao da se može pasivno investirati u obvezničke fondove. Zar nisu svi obveznički fondovi aktivni fondovi?

Teže je složit indeksni obveznički ETF, nego dionički ali ih ima dosta i bit će ih sve više (i dionički indeksni ETF-ovi su relativno nedavno startali).

BTW, moraš investirat u engleski, ako misliš ozbiljnije investirat (dakle moraš zaobić domaće fondove i brokere u širokom luku)... "If you know what I mean"

Evo dva koji imaju prilično velike assete:

https://personal.vanguard.com/us/Fun..._redirect=true
https://advisors.vanguard.com/VGApp/...ew?fundId=0635

No dobro, pustimo mi sad mene i moju gorčinu po strani. Pa mi reci zbog čega misliš da bi nagla kupovina udjela u otvorenim aktivnim (postoje li uopće pasivni?) obvezničkim fondovima mogla biti žešća pušiona? Očekuješ da se uskoro dogodi snažno dizanje kamatnih stopa u Eurozoni? Ili smatraš da ne postoji način da menadžeri obvezničkih fondova neutraliziraju poguban utjecaj dizanja kamatnih stopa na vrijedost obveznica koje već imaju u portfelju?

Zar se nisam dovoljno jasno izjasnio kad sam potvrdio Kucilov post i dodao "Skupljanje lipica ispred nadolazećeg parnog valjka" u trenutku kad su kamate jako, jako nisko, a inflacija pomalo budi glavu.

Zar se nisam dovoljno jasno izrazio oko sposobnosti aktivnih managera čiji će kupci imati u prosjeku 1.5-2% manji prinos od marketa.

Neki aktivni će proći bolji, neki lošije (ti unaprijed ne možeš prepoznati pobjednika), a kad se odbije naknada imaš manji prinos u prosjeku nego pasivni fond.

[Pametan Nick]

Ništa ericson nemoj kupiti domaće obvezničke fondove, jer je imaju naknadu od 1.5%, jer imaju u globalu duplo bolje kamate od zapadnih obveznica, jer nemaš valutnog rizika, jer izdavatelj obveznica ima proračunski suficit i pad javnog duga

Poslušaj ga i kupuj udjele u stranim obvezničkim fondovima, država koje imaju dug od 100% BDP-a, nikakvu kamatu na dug, izloži se valutnom riziku, jer se radi o dolarskom fondu,rastući deficit , rastući dug, te ulaže u korporativne obveznice koje su sigurne kao i dionice.

Ili još bolje poslušaj ovoga drugog koji stavi sve na crveno i zavrti( vidi temu bitcoin).

Ja ću se ranit od savjeta forumskih buzdovana.

[makyca]

ericsson kaže:

Da, interesiraju me obveznički fondovi u kojima su i uplate i isplate omogućene u eurima. Zato me i zanima zbog čega je onda bitno ući u njih u trenutku kad je euro najniži u odnosu na kunu?

Ako kupuješ s eurima koje već imaš ne bi ti trebalo biti bitno. Da imaš kune imalo bi smisla pratiti da je što manji tečaj eura u odnosu na kunu jer onda za manje kuna dobiješ više udjela. Također bi imalo smisla prodavati kad je euro veći jer dobiješ više kuna natrag za protuvrijednost svojih udjela.

[KuciloOro]

Pametan Nick kaže:

Ništa ericson nemoj kupiti domaće obvezničke fondove, jer je imaju naknadu od 1.5%, jer imaju u globalu duplo bolje kamate od zapadnih obveznica, jer nemaš valutnog rizika, jer izdavatelj obveznica ima proračunski suficit i pad javnog duga

Poslušaj ga i kupuj udjele u stranim obvezničkim fondovima, država koje imaju dug od 100% BDP-a, nikakvu kamatu na dug, izloži se valutnom riziku, jer se radi o dolarskom fondu,rastući deficit , rastući dug, te ulaže u korporativne obveznice koje su sigurne kao i dionice.

Ili još bolje poslušaj ovoga drugog koji stavi sve na crveno i zavrti( vidi temu bitcoin).

Ja ću se ranit od savjeta forumskih buzdovana.

Ne petljaj mene u te vaše obvezničke govnare. Neka čovjek napravi kako on misli da mu je najbolje.

Osobno mi ulaganje u obvezničke fondove izgleda hebeno dinamično, skoro kao kao da gledam kad će se sresti dvije gliste.

Hebo prinos koji je 0,5 % veći nego da držim novce zakonpane u vrtu.........i to ako imaš sreće.

[RealBear]

Vidim da ovaj Pametni Nick voli izvrtat tuđe postove pa da razjasnimo dileme ako ih ima:

* U ovom trenutku ne bih štapom dirnuo hrvatske obveznice, smatram da će Hrvatska biti na rubu bankrota kad opali sljedeća kriza (da nije egzodusa vjerojatno bi bankrotirala).
* Ne bih nikad kupio ništa od domaćih fondova te ne bih plaćao naknadu njihovim fond managarima.
* Mislim da je cijelo globalno tržište obveznica preskupo te da nije vrijeme za prebacivati većinu sredstava tamo iz casha.
* Kad cijena obveznica doživi značajniji urušaj, mislim da se najbolje izložiti (i to pomalo i oprezno) tamo preko pasivnih obvezničkih fondova niske naknade (Emerging markets, US, globalni, što šire to bolje). Naravno ako netko misli da su obveznice asset klasa po njegovom ukusu.

To bi bilo to što se tiče mog pisanja na ovom topicu, sorry na upadanju, slučajno sam naletio na Kucilov post kad sam se logirao na prvu stranicu PDF-a.

[ericsson]

Pametan Nick kaže:

Kakva hiperinflacija, ne razumijem poantu toga?ako dođe do hiperinflacije eura, sasvim ti je svejedno gdje ti je lova na banci ili u fondovima, gubiš kako okreneš, osim ako ih ne konvertiraš u neku drugu valutu, a to isto rade fondovi pa stalo kombiniraju svoju imovinu između eura, kune i malo manje dolara.

Ako imaš eure oročene u banci, po promjenjivoj kamatnoj kamatnoj stopi, onda će u slučaju da inflacija počne rasti doći i do momentalnog povećanja kamatnih stopa na tvoju štednju. Osim toga, oročenja u pravilu nisu dugotrajna kao vrijeme dospijeća obveznica, nego u prosjeku traju nekih godinu dana. A ako se odrekneš kamate, možeš odmah raskinuti ugovor, dakle, ne moraš čekati niti tih godinu dana da dođeš do svoje love. A kad po nominalnoj cijeni kupiš desetogodišnju obveznicu iz primarne emisije koja npr. u eurima daje prinos od 3% godišnje, a godinu dana nakon što si je kupio inflacija u Eurozoni skoči s 1,5% na 5% (i ostane takva do dospijeća) onda tu obveznicu ili moraš prodavati uz veliki diskont, ili je možeš držati do dospijeća, ali ćeš u svakom slučaju izgubiti puno više nego da si imao oročeni štedni ulog umjesto te obveznice.

Pametan Nick kaže:

izloži se valutnom riziku, jer se radi o dolarskom fondu

Zar nisi ti spominjao da čekaš da dolar još malo padne, pa da počneš kupovati obveznice denominirane u dolarima?

[ericsson]

RealBear kaže:

* U ovom trenutku ne bih štapom dirnuo hrvatske obveznice, smatram da će Hrvatska biti na rubu bankrota kad opali sljedeća kriza (da nije egzodusa vjerojatno bi bankrotirala).

* Mislim da je cijelo globalno tržište obveznica preskupo te da nije vrijeme za prebacivati većinu sredstava tamo iz casha.

To bi bilo to što se tiče mog pisanja na ovom topicu, sorry na upadanju, slučajno sam naletio na Kucilov post kad sam se logirao na prvu stranicu PDF-a.

Kolega Bear, nemojte biti toliko uvredljivi.

Pogledajte samo kakve ste nam dvije prekrasne sočne kosti bacili da ih zagrizemo, a nakon toga napišete da naprasno napuštate temu baš onda kad je konačno postala zanimljiva.

Nije fer.........

[Pametan Nick]

ericsson kaže:

Zar nisi ti spominjao da čekaš da dolar još malo padne, pa da počneš kupovati obveznice denominirane u dolarima?

jesam...ali nisam savjetovao kupovinu pri ovome sada tečaju, koji ima tendeciju daljneg pada...čekam da padne na 5.5, to mi je ciljani target.
A ako padne ispod toga , onda još dokupit.

[KuciloOro]

Joining the likes of Bill Gross and Jeffrey Gundlach, and echoing his ominous DV01-crash warning to the NY Fed from October 2016, Bridgewater's billionaire founder and CEO Ray Dalio told Bloomberg TV that the bond market has "slipped into a bear phase" and warned that a rise in yields could spark the biggest crisis for fixed-income investors in almost 40 years.

“A 1 percent rise in bond yields will produce the largest bear market in bonds that we have seen since 1980 to 1981," Bridgewater Associates founder Dalio said in a Bloomberg TV interview in Davos on Wednesday. We’re in a bear market, he said.

Eto nije prošlo ni par dana, sve sam vam lijepo napisao.........

[ericsson]

KuciloOro kaže:

Joining the likes of Bill Gross and Jeffrey Gundlach, and echoing his ominous DV01-crash warning to the NY Fed from October 2016, Bridgewater's billionaire founder and CEO Ray Dalio told Bloomberg TV that the bond market has "slipped into a bear phase" and warned that a rise in yields could spark the biggest crisis for fixed-income investors in almost 40 years.

“A 1 percent rise in bond yields will produce the largest bear market in bonds that we have seen since 1980 to 1981," Bridgewater Associates founder Dalio said in a Bloomberg TV interview in Davos on Wednesday. We’re in a bear market, he said.

Eto nije prošlo ni par dana, sve sam vam lijepo napisao.........

Možeš li u dvije rečenice (ali na hrvatskom) sažeto objasniti kaj gore piše?

[KuciloOro]

ericsson kaže:

Možeš li u dvije rečenice (ali na hrvatskom) sažeto objasniti kaj gore piše?

Sve ti je već objasnio kolega Real Bear. Rastom bond yielda za jedan posto cijena obveznica će pasti npr 3%.........

Uglavnom Ray Dalio je uvjeren da je bear market na obveznicama već počeo.

A Ray Dalio i Jeff Gundalch ipak o obveznicama znaju malo više od kolege Mondea99

Ako ne znaš tko je taj dvojac malo ih proguglaj

[mondeo99]

KuciloOro kaže:

Sve ti je već objasnio kolega Real Bear. Rastom bond yielda za jedan posto cijena obveznica će pasti npr 3%.........

Uglavnom Ray Dalio je uvjeren da je bear market na obveznicama već počeo.

A Ray Dalio i Jeff Gundalch ipak o obveznicama znaju malo više od kolege Mondea99

Ako ne znaš tko je taj dvojac malo ih proguglaj

Gle, Kucilo.

Potpuno si u pravu što se tiče mojeg poznavanja obveznica. Uopće ne pratim to tržište i ne znam nikakve pojedinosti.

Moram priznati.

Ja u svojem portfeju držim oko 10 % svojih ulaganja u obvezničkim fondovima isključivo zaradi 2 stvari:
1. Ne držim sva jaja u istoj košari, tj. diverzificirao sam portfelj na dionice, obveznice, štednju itd.
2. Obveznički fondovi su idealni da dobiješ prinos veći nego na oročenoj štednji u banci, a opet su novci stalno na raspolaganju ako hitno zatrebaju.

Već više od 10 godina vrtim svoje novce u obvezničkim fondovima i više sam nego zadovoljan.

Uvijek mi je prinos 3-5 % na godinu.

Prošla godina je bila izuzetak, samo oko 1 %.

Vidjet ćemo dalje, a tebi poručujem da se uopće za sada ne zamaram obveznicama i ne interesira me posebno pratiti što se oko njih događa.

TOP ulaganja su ipak dionice!!

[glosa]

Svaka investicija ako nije 2-3% iznad stvarne inflacije cijena je loša investicija, ustvari nije investicija.

Neznam jeli postoje podaci za Hrvatsku ali u SAD postoje podaci o povećanju troškova života koji za gradove u petogodišnjem rasponu variraju od 8,8 do 13,3%

http://www.chapwoodindex.com

Službeni podaci tzv CPI indeksa su besmisleni jer postoji razlika dali čovjek troši novce za kruh ili želi kupiti diesel lokomotivu

[Charlly987]

Pozdrav svima, čitao sam kroz gotovo čitavu temu ali nisam uspio naći konkretan odgovor na nekoliko pitanja, pa bih vas molio da mi ih rasvijetlite što je jednostavnije i shvatljivije (za laika) moguće:
1. Što diktira porast cijene udjela u obvezničkom fondu osim ponude/potražnje?
2. Ako imamo recimo kupljen udio u nekom obvezničkom fondu koji ima godišnji prosjek porasta vrijednosti udjela od 3% i ako u periodu od 6 mjeseci kamate na obveznice odu jako prema gore (npr sa 2,5% na 7%), što bi se u teoriji trebalo dogoditi sa cijenom udjela u fondu (i zašto?).
3. Za kraj jedno potpuno laičko pitanje - Što točno znači da cijena obveznica pada kada kamatna stopa raste? Uzmimo kao primjer izdanu državnu obveznicu na 1 mil € uz kamatu od 3%. Neka tu obveznicu kupi neki NN fond. Država je dužna vratiti glavnicu od 1 mil € plus kamatu. Stoga ne razumijem kako cijena obveznice može pasti? Zar nije cijena same obveznice fiksna dok se jedino kamata mijenja ovisno o tržišnoj klimi?

Pretpostavljam da sam polupao lončiće ali bio bih jako zahvalan onome tko bi mi to rasvijetlio!

[mendi]

Nisam neki strucnjak, ali koliko znam recu ti.

Ako si uzeo obveznicu sa kamatom od 4% i ako je drzis do dospijeca onda ces dobit tu kamatu i glavnicu.

Ako kamatne stope porastu, onda ce izaci nove obveznice sa kamatom od npr:5%,.a ove tvoje daju 4%.

Ako zelis prodati svoju obveznicu neces za nju dobiti nominalnu vrijednost, jer je svima bolje kupiti ovu sa 5% kamate.

Svoju ces moci prodati ako smanjis cijenu glavnice tako da se kupcu isplati,u suprotnom bi bio glup kupit tvoju sa 4% kamate i platiti nominalnu cijenu,kad su izasle obveznice sa vecim prinosom.