Obrtnici paušalci

[devilgirl]

another kaže:

Obrtnik sam paušalac i nisam u sustavu pdv-a.. nemam valjda..ne znam.. di to provjerim?

http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr

Izaberi Hrvatsku i upiši svoj oib...

[lestrt]

devilgirl kaže:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr

Izaberi Hrvatsku i upiši svoj oib...

@yet-another-poster-who-does-not-care-to-read-the-thread
Kladim se da nemaš PDV ID. Znao bi da imaš, jer bi se sjetio da si ga tražio. Što sve treba za PDV ID. Po N-ti put.

A fascinantno je to da imaš otvoren paušalni obrt, a ne znaš da niti ne možeš biti u sustavu PDV-a.

another kaže:

Kako da sa obrtom kupim robu u eu i onda prodam u hr?ne znam kako jednostavnije da pitam...
Mogu li sa svojim privatnim paypalom platit robu koju kupim recimo u njemačkoj?
Koja je procedura za obrtnika kada kupuje robu u eu?

Iako je svejedno kako/čime plaćaš robu i usluge kao paušalac (jer vodiš samo KPR), uvijek je dobro razdvojiti privatne račune od poslovnih.
Otvori si Business PayPal account.
I privatno troši novce sa tekućeg računa (na koji si novce isplati sa žiro računa obrta).

A ovdje se spominje i procedura izdavanja računa u EU.

[devilgirl]

@lestrt

Javno hvala za svu pomoć i izvlačenje već napisanih objašnjenja (postova)

[lestrt]

Nema na čemu, devilgirl!
I meni je ovaj thread bio od velike koristi.

Edit: I još uvijek je.

[Mirnish]

Evo ako nekom treba informacija, Pečat doo u Praškoj pečate može izraditi u manje od 3 sata platit ću svoj 139 kn

[another]

devilgirl kaže:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr

Izaberi Hrvatsku i upiši svoj oib...

Jesam i pise Nedostupna usluga države članice.

[another]

lestrt kaže:

@yet-another-poster-who-does-not-care-to-read-the-thread
Kladim se da nemaš PDV ID. Znao bi da imaš, jer bi se sjetio da si ga tražio. Što sve treba za PDV ID. Po N-ti put.

A fascinantno je to da imaš otvoren paušalni obrt, a ne znaš da niti ne možeš biti u sustavu PDV-a.


Iako je svejedno kako/čime plaćaš robu i usluge kao paušalac (jer vodiš samo KPR), uvijek je dobro razdvojiti privatne račune od poslovnih.
Otvori si Business PayPal account.
I privatno troši novce sa tekućeg računa (na koji si novce isplati sa žiro računa obrta).

A ovdje se spominje i procedura izdavanja računa u EU.

Nemam pdv id jer mi nikad nije trebao i da ,znam da sa paušalom ne mogu biti u pdv-u jer su to bili uvjeti prelaska u paušal.
Znači popunim taj obrazac i idem u poreznu?

[devilgirl]

Do ponedjeljka je nedostupno jer naša Porezna prebacuje stanja iz prošle godine u ovu, pa je očito i pala veza prema VIES bazi...

Čekaj malo, ajde ponovi što bi ti htio, kupiti neku robu u EU ?

Ti, kao mali porezni obveznik smiješ bez PDV ID broja kupiti do 77.000 kn robe iz EU godišnje (robe, ne usluga !) i dobavljač će ti obračunati pdv svoje države.

Ako pređeš taj prag obvezan si tražiti PDV ID broj.
Ako kupuješ neke usluge obvezan si prije toga također izvaditi PDV ID broj (za usluge ne vrijedi prag stjecanja).

[lestrt]

another kaže:

Nemam pdv id jer mi nikad nije trebao i da ,znam da sa paušalom ne mogu biti u pdv-u jer su to bili uvjeti prelaska u paušal.
Znači popunim taj obrazac i idem u poreznu?

Gle, tvoja izjava "Obrtnik sam paušalac i nisam u sustavu pdv-a." je sugerirala da to ne znaš.

I da, kao što to piše na threadu Što sve treba za PDV ID, koji si, pretpostavljam, pročitao, popuniš P-PDV obrazac i u poreznoj dobiješ PDV ID u par minuta. Bar bi tako trebalo biti.

Dobro ti je devilgirl rekla - ne treba ti PDV ID za robu do 77.000 kn ("prag stjecanja").
Inače, softwareske licence (praktično sav software koji "kupuješ" u stvari kupuješ licencu za korištenje) se smatraju uslugama.

[another]

Želim kupovati robu npr. čaše, igračke,čarape itd. drugoj državi eu i prodavati u Hrvatskoj, 77000kn cu prijeci sigurno kroz neko vrijeme ali onda za početak ne trebam pdv id. Znači ako sam dobro shvatio kupim robu preko svog privatnog ili poslovnog paypala, roba stigne i ja ju prodam u Hr?Registriranu djelatnost imam, fiskalizaciju imam, trebam još nešto?

[kišobranimir]

Mirnish kaže:

Žiro računi su multivalutni, što znači da će ti novac sjedati u EURima i morat ćeš ih konvertirati u kune - ovaj dio nije mi baš jasan

Neko je to trešao RBA, pa da ti kažem iz prve ruke.

Poslovni račun (isto sam obrtnik paušalac) ima jedan IBAN broj (naravno) i sastoji se od kunskog i deviznog dijela računa. To se vidi i na internet bankarstvu.

Kad ti sjedne uplata iz inozemstva, npr u EUR-ima, te pare ti sjednu na taj dio računa koji je devizni, automatski ti RBa uzme 10 eura za to što su ti te pare sjele, dakle ako si fakturirao/la 1000 eura, na račun će ti sjesti prvo 1000 eura, zatim ti banka odma uzme 10 eura i imaš 990 eura.

Imaš dvije opcije kako s tim devizama:
1. unutar RBA internet bankarstvo aplikacije napraviš prebačaj na kunski račun, gdje ti oni po svom tečaju kupuju EUR (vidi na internetu tečajnu listu RBA) i nakon što klikneš i potvrdiš, na kunskom dijelu računa ti se pojavljuju te pare

2. da odeš u poslovnicu i tražiš isplatu tih deviza sa svog računa, gdje će ti banka opet uzet 10 eura, ali dobit ćeš eure na ruke, dakle ako se radi o onoj fakturi od 1000 eura, u poslovnic na kraju ćeš dobiti 980.

Imaj na umu da se tečaj mijenja dosta i da za neke iznose nema smisla dizat eure i generalno je prtljanje ić u banku i gledati kako te telećim pogledom promatraju na šalteru i onda zovu xy brojeva i onda još provjeravaju dal imaju eure uopće u banci u tom iznosu, da tebi isplate.

Konkretno mi se jednom desilo da unatoč tome što su mi i tih 10 eura skinuli (dakle sve skupa 20), mi se isplatilo dić eure jer sam u mjenjačnici dobio više nego da sam unutar računa internet bankarstvom radio prijenos.

U drugom slučaju je iznos bio dosta manji i više je imalo smisla unutar internet bankarstva to odraditi, jer je gotovo sve za 10 sekundi i imaš kune s kojima možeš raspolagati.

[mariobros]

I koji se onda iznos upisuje u knjigu primitaka pošto mora biti u kunama, po kojem tečaju HNB ili npr RBA i koji srednji, kupovni ili prodajni bilo da se novac uzme u eurima ili prebaci u kn ?

kišobranimir kaže:

Neko je to trešao RBA, pa da ti kažem iz prve ruke.

Poslovni račun (isto sam obrtnik paušalac) ima jedan IBAN broj (naravno) i sastoji se od kunskog i deviznog dijela računa. To se vidi i na internet bankarstvu.

Kad ti sjedne uplata iz inozemstva, npr u EUR-ima, te pare ti sjednu na taj dio računa koji je devizni, automatski ti RBa uzme 10 eura za to što su ti te pare sjele, dakle ako si fakturirao/la 1000 eura, na račun će ti sjesti prvo 1000 eura, zatim ti banka odma uzme 10 eura i imaš 990 eura.

Imaš dvije opcije kako s tim devizama:
1. unutar RBA internet bankarstvo aplikacije napraviš prebačaj na kunski račun, gdje ti oni po svom tečaju kupuju EUR (vidi na internetu tečajnu listu RBA) i nakon što klikneš i potvrdiš, na kunskom dijelu računa ti se pojavljuju te pare

2. da odeš u poslovnicu i tražiš isplatu tih deviza sa svog računa, gdje će ti banka opet uzet 10 eura, ali dobit ćeš eure na ruke, dakle ako se radi o onoj fakturi od 1000 eura, u poslovnic na kraju ćeš dobiti 980.

Imaj na umu da se tečaj mijenja dosta i da za neke iznose nema smisla dizat eure i generalno je prtljanje ić u banku i gledati kako te telećim pogledom promatraju na šalteru i onda zovu xy brojeva i onda još provjeravaju dal imaju eure uopće u banci u tom iznosu, da tebi isplate.

Konkretno mi se jednom desilo da unatoč tome što su mi i tih 10 eura skinuli (dakle sve skupa 20), mi se isplatilo dić eure jer sam u mjenjačnici dobio više nego da sam unutar računa internet bankarstvom radio prijenos.

U drugom slučaju je iznos bio dosta manji i više je imalo smisla unutar internet bankarstva to odraditi, jer je gotovo sve za 10 sekundi i imaš kune s kojima možeš raspolagati.

[kišobranimir]

mariobros kaže:

I koji se onda iznos upisuje u knjigu primitaka pošto mora biti u kunama, po kojem tečaju HNB ili npr RBA i koji srednji, kupovni ili prodajni bilo da se novac uzme u eurima ili prebaci u kn ?

Računa se po srednjem tečaju HNB-a na dan kad je uplata sjela na račun. Također se pravi zbirna prijava mjesec kasnije za taj prethodni, također isto računanje - po srednjem tečaju HNB-a.
Zbirna prijava se radi ako je uplata iz EU. Za sve transakcije van HR treba vam europski VAT id, dakle HR prefix na OIB, to treba tražiti u poreznoj, najbolje čim se otvori obrt, mislim da je to gotovo u jednom danu.

Ako nije uplata iz EU, ne ide zbirna prijava.

Na poreznoj vam sve ovo znaju, zašto ispitujete po forumu?

[devilgirl]

Ino faktura mora biti u kunama, dodatno može u eurima (preračun po srednjem tečaju HNBa na datum izdavanja fakture).

Kad novac sjedne u EURima imaš iznos u kn koji ide u PO-SD.

[oinkica]

hvala puno na informacijama..

lestrt kaže:

Nema me par dana i forum je preplavljen novopečenim paušalcima.
A što nas tek čeka ...



Iako sam već u par navrata pisao i linkao na postove o tome, evo sve na jednom mjestu:

• Porezna Uprava tretira PayPal kao još jedan transakcijski račun.
  Iz toga slijedi da sa PayPala ne moraš isplaćivati baš ništa. Ako želiš isplaćivati () poveži PayPal sa karticom žiro računa (pazi, nemaju sve banke kartice koje se mogu povezati na PayPal).
  
• Kad lova sjedne na PayPal upišeš to u KPR pretvoreno u HRK po srednjem tečaj HNB na dan sjedanja. Upišeš cijelu cifru, onu prije nego PayPal skine svoju naknadu.
  
• Račun izdaješ ionako neovisno o KPR, tj. ili prije nego ti je plaćeno ili najkasnije isti dan kada ti je plaćeno (baš kao i za žiro).
  Na računu pod "način plaćanja" napišeš "transkacijski račun", a možeš još dodati i "PayPal". Ne zaboravi negdje napisati i svoj PayPal email (kao što ćeš napisati i IBAN).
  Još o računima
  
• Iako nije obvezno, poželjno je otvoriti "business" PayPal i odvojiti online shopping od posla. Možeš istovremeno imati privatni i business PayPal account.
  
• Ne zaboravi da za poslovanje s EU trebaš VAT ID i izbjegavaj poslovanje s privatnim osobama iz EU, jer za njih ćeš TI morati plaćati PDV u njihovoj državi.

[Hard Candy]

Produžili su free obrtnice i za 2017. ajde oinkica otvaraj više

[Mirnish]

kišobranimir kaže:

Neko je to trešao RBA, pa da ti kažem iz prve ruke.

Poslovni račun (isto sam obrtnik paušalac) ima jedan IBAN broj (naravno) i sastoji se od kunskog i deviznog dijela računa. To se vidi i na internet bankarstvu.

Kad ti sjedne uplata iz inozemstva, npr u EUR-ima, te pare ti sjednu na taj dio računa koji je devizni, automatski ti RBa uzme 10 eura za to što su ti te pare sjele, dakle ako si fakturirao/la 1000 eura, na račun će ti sjesti prvo 1000 eura, zatim ti banka odma uzme 10 eura i imaš 990 eura.

Imaš dvije opcije kako s tim devizama:
1. unutar RBA internet bankarstvo aplikacije napraviš prebačaj na kunski račun, gdje ti oni po svom tečaju kupuju EUR (vidi na internetu tečajnu listu RBA) i nakon što klikneš i potvrdiš, na kunskom dijelu računa ti se pojavljuju te pare

2. da odeš u poslovnicu i tražiš isplatu tih deviza sa svog računa, gdje će ti banka opet uzet 10 eura, ali dobit ćeš eure na ruke, dakle ako se radi o onoj fakturi od 1000 eura, u poslovnic na kraju ćeš dobiti 980.

Imaj na umu da se tečaj mijenja dosta i da za neke iznose nema smisla dizat eure i generalno je prtljanje ić u banku i gledati kako te telećim pogledom promatraju na šalteru i onda zovu xy brojeva i onda još provjeravaju dal imaju eure uopće u banci u tom iznosu, da tebi isplate.

Konkretno mi se jednom desilo da unatoč tome što su mi i tih 10 eura skinuli (dakle sve skupa 20), mi se isplatilo dić eure jer sam u mjenjačnici dobio više nego da sam unutar računa internet bankarstvom radio prijenos.

U drugom slučaju je iznos bio dosta manji i više je imalo smisla unutar internet bankarstva to odraditi, jer je gotovo sve za 10 sekundi i imaš kune s kojima možeš raspolagati.

hvala na objašnjenju!

pitat ću u banci u pon ujutro. nažalost, džabe mi bila hitna izrada pečata danas kad nisam znala da se poslovni računi u PBZu otvaraju samo od 8 do 16h -.- i to samo radnim danom, ne mogu ih otvoriti zaposlenici na šalterima. sad ujutro u pon trčat prije posla to otvarat, pa porezna....ah

[Hard Candy]

Da, kad bi bar postojalo nešto kao mreža računala i stranica gdje se sve informacije mogu provjeriti..

Porezna ti je u roku 8 dana od početka rada, tako da NE MORAŠ u pon.

[mariobros]

Uh, Ispričavam se što sam nešto pitao uopče na forumu ovdje, ali dobro kažeš pošto se na ama baš sva pitanja ovdje na ovom forumu mogu dobiti odgovori na poreznoj, onda treba jednostavno forum označiti sa CLOSED.
I zabraniti ta suvišna pitanja i banati nove. Jer stvarno nema smisla pitati ovdje nešto što se može saznati tamo.

kišobranimir kaže:

Računa se po srednjem tečaju HNB-a na dan kad je uplata sjela na račun. Također se pravi zbirna prijava mjesec kasnije za taj prethodni, također isto računanje - po srednjem tečaju HNB-a.
Zbirna prijava se radi ako je uplata iz EU. Za sve transakcije van HR treba vam europski VAT id, dakle HR prefix na OIB, to treba tražiti u poreznoj, najbolje čim se otvori obrt, mislim da je to gotovo u jednom danu.

Ako nije uplata iz EU, ne ide zbirna prijava.

Na poreznoj vam sve ovo znaju, zašto ispitujete po forumu?

[Mirnish]

Hard Candy kaže:

Da, kad bi bar postojalo nešto kao mreža računala i stranica gdje se sve informacije mogu provjeriti..

Porezna ti je u roku 8 dana od početka rada, tako da NE MORAŠ u pon.

nema potrebe za ironijom nije mi palo na pamet da se tako nešto ne bi moglo otvoriti na regulatnom šalteru.

da, moram u pon jer prvu inozemnu uplatu za ovu godinu očekujem početkom sljedećeg tjedna i voljela bih ako je ikako moguće da mi sjedne na novi obrt, a ne da se i ovaj mjesec opet moram baviti joppd-om i autorskim ugovorima, zato mi čim prije treba sve.