Pasivne i niskoenergetske kuće

[viz]

Ne trebate se baš tolko plašiti (to bi bio sindrom zabrtvenih zgrada - Tight Building Syndrom). Kisik je esencijalno bitan za život, ali ima ga dovoljno da cijelu noć prespavate u zabrtvljenoj kući, a sigurno ćete prije primjetiti da je zrak zagušljiv, nego da je razina O2 jako niska.
Kod sobnog zraka je bitno da bude svjež i prijatan, a ne ustajao i zagušljiv i bitno - ne smije predstavljati opasnost za zdravlje (mjere se konc. opasnih tvari i čestica u zraku).
Osnovni kriterij ocjene kvalitete zraka (kad se izuzme opasnost za zdravlje) je postotak nezadovoljnih ljudi istim. Dakle prema vlastitom stavu i ocjeni se regulira količina izmjene zraka (projektira se prema normama - kao i sve ostalo).
Kako kontrolirati propusnost prozora, ako ne isto u ovisnosti o el. energiji. Ovisnost o el. energiji je velika - npr. grijanje jako brzo prestaje, osim ako nije preko kamina, peći na kruta goriva ili na plin bez cijevnog razvoda i sl.

[viz]

Ako se priča o pasivnim solarnim kućama zanimljiva je izjava vrrrlet-a koji je u jednom postu izjavio:
Aktivni sistemi su skupi i dugoročno isplativi (preko 20 god.), ali pasivni sistemi su skuplji samo 10-30% od klasične gradnje a uštede su enormne.
Naime pasivni solarni elementi gradnje su više stvar dobrog projektiranja, a manje stvar financija. Isplativost im je sigurno neupitna.
Kod svih solarnih elemenata građevine je bitno da zimi postoji način da se akumulira topl. energija dobivena direktnim zračenjem Sunca i da se zaštiti od topl. gubitaka (osobito noću), a ljeti da se osigura zaštita direktnog zračenja Sunca kad se ipak akumulirana topl. energija (od indirektnog zračenja Sunca) treba noću predati okolini.

[viz]

Evo još jedne stvari gdje se pasivnim elementima može uštedjeti, a da se čak smanji investicija (dakle ne stoji da je nisko-energetska kuća jako skupa):

Visoki strop je, po meni, jedna jako neracionalna stvar. Iako je u toplinski dobro izoliranoj kući negativan utjecaj visine stropa manje izražajan zbog manjih topl. gubitaka, svejedno visoki strop je jedna jako neracionalna odluka.
Živim u stanu u kojem je visina stropa (svjetli dio) 2.35 m i nemam osjećaj "zarobljenosti" u stanu - mogu reći da je to sasvim dovoljna visina. Visoki strop zahtjeva veću građevinsku investiciju, zahtjeva zbog temp. visinske razlike višu temp. prostorije - veći topl. gubici i sam prostor je inertniji kod zagrijavanja. Prednosti visokog stropa vidim samo u lakšem prirodnom osvjetljenju - no to se da riješiti, a ono što je mnogima prednost je osjećaj prostranosti - što je subjektivno - jer sam živio u kući s 3 m visokim stropom.
No vidim da je trend sad sasvim drugačiji - rade se visoki stropovi (min. 2.5 m), stepeništa se ne zatvaraju, ostavlja se slobodan prostor nad blagavaonicom i radi galerija - kod katnica (gotovo svaka kuća iz nekog njemačkog časopisa to ima). Zanima me samo kako se održava taj visoki prostor : čišćenje i pranje prozora, krečenje, promjena žarulje! Ekonomski, a posebno sigurnosno, to je jako loša stvar. Uvijek se sjetim nekih krimi filmova kad se nekog gurne s galerije (zamislite si djecu u takvoj kući). A sve se to radi jer je to trend i ljudi se dive kako je "prostrano" u kući.
Mnogi bi to radije napravili nego da dodaju još koji cm topl. izolacije u vanjske zidove/ploče - razlog: atraktivnije i modernije izgleda kad se uđe u kuću. (objavio sam to i u temi:Podno grijanje)

[McGrubi]

imamo pravilnike, minimalna visina stambenog prostora je 250cm
ja sa svojih 185cm visine bih osječala taj strop iznad glave, na visini od samo 235cm
a moj muž još više (196cm)

kod podnog grijanja visina stropa nije problem
a u tim časopisima ionako prikazuju vile,a ne jeftinjake

[DAZA]

Visinu od 2,5m uopće ne smatram pretjeranom, taman i da nije propisana. Osjećaj visine stropa očigledno ovisi i o visini čovjeka. Imam 177cm i niži prostori mi stvaraju osjećaj zagušenosti. Nekom nižem bi možda i 2m bilo ok.
Onom tko se sprema graditi pasivnu ili niskoenergetsku kuću ne bi trebao biti problem uložiti u tih dodatnih 15 cm prostora.

Što se tiče galerije i otvorenosti prostora- nikakav problem kad se čovjek nauči na to. Po tome ne bi trebali imati ni balkone i sl., pa čak i stepenice jer se i niz stepenice može nekoga gurnuti...
Na prostoru sa velikim staklenim površinama sa nešto višom od propisane visine stropa ja ne mogu "stojećki" oprati prozor jer mi ruka ne seže toliko visoko i opet moram uzeti ljestve ili nekakvu stolicu. Tako rade i ljudi sa galerijama.
Kuće u časopisima su luksuzne i mnogima od nas nedostupne, pa smatram da vlasnici nisu zbog interijera šparali na izolaciji jer onda to ne bi bilo to. Ne vidim poantu u tome da se forsira izgradnja takve kuće na način da se zatvara apsolutno svaka prostorija i da nigdje nema povezanosti. Hoću reći, čemu i pasivna i niskoenegetska kuća ako se radi o mračnoj katakombi bez puno stakla i sa svim zatvorenim niskim prostorijama u kojima se vlasnik ne osjeća dobro, ali bitno je da je to ipak niskoenergetska kuća i da ima malu potrošnju energije..

[miran18]

Iz iskustva znam da je gotovo neophodno imati u roh-bau minimalno 2,90 jer ako uzmemo da je podna visina toplinske izolacije 3cm zvučne plus 3 cm toplinske plus 5 cm estrih plus 2,5 parket znači minus 13,5 cm standardna visina balkonskih vrata je 2,15 plus kutija za roletnu 30 to je 2,45 + 13,5 to je 258,5 plus barem 20 cm za spušteni strop da bi se napravila izolacija stropa i uskladilo sa ventilacijom rasvjetom a na visinu čovika od dva metra nema šanse manja visina . Moja najveća greška u gradnji je ploče sa fert gredicama i ispunama , to je takva zvučna kutija sa prenapregnutom armaturom da je potrebno izuzetno veliko ulaganje u zvučnu izolaciju koja se nikad nemože mjeriti sa punom pločom kojoj ne treba ništa posebno da bi se izolirala a nemjerljivo je veći akumulator topline . Osim toga sada je trend i kod većine proizvođača unutrašnjih vrata visina veća od 205 cm svijetlog otvora a u Italiji je standard 215 cm. Ne treba se bojati visine etaže ali treba imati na umu ako se radi o podnom hlađenju da nije jednostavno hladiti prostore koji su koncipirani da imaju visinu dvije etaže koje kakve lođe visoka potkrovlja i slični zahtjevniji prostori za takve prostore treba prilagoditi strojarske instalacije .

[McGrubi]

ali pune ploče se teže izvode - treb imati velike oplate, ove montažne su lakše i brže za izvesti
ne kužim ti ovo sa zvukom, jer zvuk najbolje provode teški masivni materijali, ka armirani beton
buši rupu u armiranom betonskom nosivom zidu u podrumu, čuti ćete 7. kat ka da si u susjednoj prostoriji

[miran18]

Svejedno te ispune su kao zvučne kutije u kombinaciji sa fert gredicama to je ko bubnjevi na podu još da se nedaj bože podloga negdje dodiruje sa zidom ili sa pločom da nije postavljena rubna traka kako treba ili je na nekom mjestu podna izolacija nepravilno postavljena ili pak uopće nije postavljena na mjestima gdje su nekakve instalacije npr. (struja ,voda , kanalizacija i sl.) ,što je najčešći slučaj kod naših majstora tada se zvuk prenosi znatno više na montažnim pločama neg na punim pločama . Naši građevinari su u posljednje vrijeme sve bolje opremljeni sa koje kakvim oplatama i nosivim konzolama metalnim podupiračima teflonskim pločama sa kojima se vrlo lako i sigurno jednako brzo mogu zašalovati ploče . Ali je jako bitno da se projektom predvide i građevinski izvedu svi potrebni propusti i prolazi kako bi se moglo izvesti sve potrebne instalacije bez lupanja i nasilnog probijanja . Danas moji ljudi sva bušenja u armiranom betonu izvode pomoću dijamantni alata koji režu i armaturu jednako kao i beton pa se zna desiti da se ošteti armatira zbog toga što je neko zaboravio ostaviti propuste . U većini slučajeva se zanemaruje jedna količina energije koja se slobodno izbacuje iz kuhinjskih napa kao i ventilacija iz kupaona ili ventilirajućih otvora kanalizacijskih sustava i drugih sličnih izvora a raspravljamo o učinkovitosti nekakvih toplinski pumpi te se lome koplja oko Cop nekog uređaja kojega je neko drugi proizveo i nama prodaje kao gotov proizvod ,počnimo proizvoditi naše kuće sa boljim Cop- om poštujmo struku svi bi htjeli da nam sinovi i kćeri postanu vrhunski inžinjeri i projektanti a kad se naša kuća gradi mi smo ipak mjerodavni da kažemo kako će se graditi.

[McGrubi]

topot se prigušuje zvučnom izolacijom
tebi će ab strop djelovati ko velika membrana ako po njoj lupi cipela, ne ko puno malih bubnjeva (fert) nego ko jedan veliki

postoje dobre zvučne izolacije, zato se majstora treba nadgledati kad se postavljaju instalacije, i izolacija, pogotovo na mjestu uz zid

a što se tiče naknadnog bušenja,što da ti kažem, Izvedbeni nacrt sa nacrtom oplate košta, ja se ne sječam kad sam zadnjeg crtal, čak za kuću preko 800m2 nije tražen Izvedbeni nacrt

[miran18]

Slažem se da je problem u tome što taj nacrt treba platiti ali sam isto tako pristaša one solucije koja zagovara da se u minimumu bilo kojeg projekta predvide te osnovne prodore i prolaze mora sadržavati a to košta koliko košta . Ja u svojoj kući imam energetski kanal 60x80 cm od podruma do krova i u taj kanal sam smjestio sve instalacije koje je bilo moguće smjestiti za četiri etaže u kojem je svaka zasebna i neovisna svaka etaža je nešto veća od 130 m2 pa bi bilo žalosno da se ne može odvojiti jedan kvadrat za instalacije . Tako sam u tom kanalu prošao sa kanalizacijom ventilacijom te topla hladna voda cijevovod od solarnog te za svaku etažu posebno podno,radijatorsko ,ventilokonvektori.antenski sustav telefonija parlafoni,videonadzor i sl. da sad ne nabrajam ima toga jako puno , bit svega toga je da je sve isplanirano i izvedeno bez velikog štemanja zidova . Najviše me smeta kada dođemo na gradilište i nakon nekoliko dana treba odvesti kamion šute od štemanja što od vodoinstalatera što od električara što od nas strojara. Na jednom objektu kao što je moja kuća to je sigurno više od jedne palete cigle ,a kada se planira na vrijeme ta cijena cigle se može uložiti u nešto što se treba platiti u startu da se ne lupa i razbija kasnije . Bez obzira na sve to jako teško je nagovoriti nekoga na nešto što nije kod susjeda isto tako je jako teško moje susjede nagovoriti da kod sebe ugrade sve ono što sam ja kod sebe ugradio to je valjda tako . Ja sam pokušao izgraditi kuću sa što boljom izolacijom vrhunskom stolarijom da bi se troškovi kasnije smanjili ali nisam možda uspio u onoj mjeri koju sam htio postići mada ne žalim ni za čim jer troškovi su ovozemaljski kao i aerosolni zrak koji je naša prednost pa ni pod kojim uvjetom nebi zamjenio jutarnje kave pored otvorenih vrata s pogledom na pučinu i mirise borova te dosadne kosiće koji već i prije svitanja počmu svoju pjesmu . Ponekad se pitam da li mi sve to treba i kuća od skoro 600 m2 i ukrasi na krovnim lindrama i prozori sa plinom punjenim staklima jer postajem rob kuće pa makar ona bila niskoenergetska ili kakva već.

[viz]

Sa teme Podno grijanje:
Renata kaže:
što se tiče pasivne gradnje, evo malog savjeta.
većina ljudi stavlja terase na zapad da imaju popodnevno sunce. a dajte mi recite tko po zimi treba sunce kad sunce ionako zalazi prije 5 sati popodne pa pitanje dal ste uopće doma tada. a ljeti su takve terase nesnosne. da ne govorim o prostorijama u kući koje treba neprestano rashlađivati od sunca i tu se troše enormne količine energije za klima-uređaje.
ja imam u kući smještenu dnevnu sobu s blagovaonom na istok, jugo-istok i već sad se ovih dana, kad je vani bilo vruće, osjetilo da je unutra ugodno i svježe. po ljeti će to još više značiti. a po zimi je ionako svugdje hladno. bitno samo da ste zaštićeni od sjevera.

Ovo je odličan savjet - kvalitetan raspored prostorija u kući. Još jedan dokaz da pasivna gradnja u nekim slučajevima nije ništa skuplja od uobičajene - najbitnije je dobro planiranje. Zapadna strana je najkritičnija ljeti kod direktnog zračenja Sunca kad je vani temp. u popodnevnim satima jako visoka. Istočna strana je bolja za dnevne prostorije, jer se kuća zagrije od niže noćne temperature. Zimi zbog niskog položaja Sunca (min. za Zg cca. 20° - 21.12.) najvažnija je južna strana za primanje pasivne topline Sunca - dobro je stoga imati veće staklene površine na južnoj strani, a da ljeti ne bi Sunce direktno zračilo dobro je imati zaštitu - nadstrešnice, balkon ili sl. koje osiguravaju zaštitu od cca. 50° - (max. je cca. 60° za ZG).

Osvrt na visinu stropa:
Inače imam 1,9 m visine i ne smeta mi 2,35 m visina stropa (ormari su 2,3 m visoki) - subjektivan je to osjećaj. Subjektivno me više smeta kosi strop u potkrovlju i tu mi se je teže vidjeti živjeti - no to je moj subjektivni osjećaj koji bi se možda u praksi promjenio :-)

[viz]

DAZA kaže:

...Onom tko se sprema graditi pasivnu ili niskoenergetsku kuću ne bi trebao biti problem uložiti u tih dodatnih 15 cm prostora.

Što se tiče galerije i otvorenosti prostora- nikakav problem kad se čovjek nauči na to. Po tome ne bi trebali imati ni balkone i sl., pa čak i stepenice jer se i niz stepenice može nekoga gurnuti...
Na prostoru sa velikim staklenim površinama sa nešto višom od propisane visine stropa ja ne mogu "stojećki" oprati prozor jer mi ruka ne seže toliko visoko i opet moram uzeti ljestve ili nekakvu stolicu. Tako rade i ljudi sa galerijama.
Kuće u časopisima su luksuzne i mnogima od nas nedostupne, pa smatram da vlasnici nisu zbog interijera šparali na izolaciji jer onda to ne bi bilo to. Ne vidim poantu u tome da se forsira izgradnja takve kuće na način da se zatvara apsolutno svaka prostorija i da nigdje nema povezanosti. Hoću reći, čemu i pasivna i niskoenegetska kuća ako se radi o mračnoj katakombi bez puno stakla i sa svim zatvorenim niskim prostorijama u kojima se vlasnik ne osjeća dobro, ali bitno je da je to ipak niskoenergetska kuća i da ima malu potrošnju energije..

Pasivne, niskoenergetske i solarne kuće su, da se ponovim, kuće za ljude koji imaju drugačiji stil življenja od onih koji žele živjeti u klasičnim kućama.
Zanimljivo je da su svi komentari na stropnu visinu subjektivnog karaktera. Ja sam to naveo i ovo je potvrda moje izjave.
Nije bit u tome što se smanji investicija kod izgradnje objekta zbog niže visine stropa, već što se dobije manja visinska razlika u temperaturi ili u prijevodu - treba se za istu ugodu održavati niža srednja sobna temperatura - u prijevodu manji gubitci topline (koji su i manji jer je manja površina vanjskog zida). Potrebna je stoga manja snaga grijanja(hlađenja) za zagrijavanje(hlađenje) iste kvadrature.

Onaj tko se sprema graditi pasivnu i štedljivu kuću - nije osoba koja će nerazumno uložiti još više - nego je osoba koja će dobro promisliti gdje se sve može uštedjeti i kako će u budućnosti troškovi energije i ostalog vezanog uz kuću biti što manji. Razmišljanje od 10 cm nižem stropu ne znači da će se kvaliteta stanovanja drastično smanjiti (onda bi se ostalo na visini od 3 ili više m visine stropa iz gradnje 19. stoljeća).

Galerije, balkoni, terase, stepeništa (osobito vanjska) su jedan od izvora rizika stanovanja i potrebne su sigurnosne mjere na njima. Ako se nešto može dogoditi - to će se sigurno dogoditi!
Onaj tko ih voli - nemam ništa protiv njegovog stava - neka se pridržava sigurnosnih mjera i sve OK. Da se tim elementima gradnje može nešto uštedjeti energije ili da donose većoj ugodi boravka u zgradi - mislim da ne!

Kuće u časopisima nisu sve luksuzne (npr. 100 m2 stamb. površine i nije neki luksuz - no kad se u kuću sa 130 m2 ugura i slobodni prostor nad blagovaonicom do krova, umjesto da se dobije još 20 m2 stamb. prostora - mislim da i to nije luksuzna vila iako ima elemente luksuza).

Primjedba da je mračno u solarnoj kući - 1. puta čujem. Ali ima nas jako različitih!

[viz]

miran18 kaže:

...sva bušenja u armiranom betonu izvode pomoću dijamantni alata koji režu i armaturu jednako kao i beton pa se zna desiti da se ošteti armatira zbog toga što je neko zaboravio ostaviti propuste...

Mali ispravak (sve ostalo je OK - korisni savjeti):
Dijamantni alati - PCD (polikristalni dijamant) nisu baš pogodni za obradu Fe i Cr materijala jer na visokim temp. u području rezanja C prelazi iz tetraedarske strukture u vezu stvarajući karbide (FeC i CrC). No kad je samo armatura daleko manja u udjelu rezanja od betona - sve štima - nije tak velika šteta. Meki čelik se još uvijek najbolje obrađuje s oštricom od tvrdog metala presvučenog raznim (namjenskim) prevlakama nitrida, karbida, keramike i sl.

[DAZA]

viz kaže:

...

Onaj tko se sprema graditi pasivnu kuću je spreman na to da je upitno vrijeme povrata takve investicije. Mislim da to može shvatiti svatko tko uzme par ponuda od nekoliko dobavljača. I ja sam prije početka priče oko nove kuće kombinirala i mislila graditi niskoenergetsku, ali kad sam to stavila na papir, shvatila sam da je jedno trabunjanje iz časopisa i knjiga o čistoj teoriji, a drugo stvarno stanje na tržištu i stvarne potrebe. O tome koliko će netko uštedjeti ne želim razglabati jer ne znam za niti jedan primjer, ali koliko će u startu platiti? Dobro promišljanje? Možda kod nekih, kod nekih sigurno ne.

Zaista bih htjela da se ovdje javi netko tko je friško od temelja do krova radio pasivnu kuću pa da kaže svoja mišljenja iz prve ruke i kolika mu je isplativost investicije, a ne da netko radi copy/paste i priča o nečemu što nije dosad radio, već samo čitao o tome.

Zaista nas ima različitih, pa treba razlikovati subjektivno mišljenje od stvarnih činjenica. Kažem, svi smo mi puni priča, ali mene zanima real life. Kvalitetna pasivna kuća kvalitetno košta, a poluriješenja ne dolaze u obzir.
I ja prvi puta čujem da se ljudi trebaju bojati galerija, otvorenih prostora, čak i stubišta! zbog filmova i mogućnosti pada . Staklo i mračne prostorije sam spomenula zbog čišćenja, ali nema veze. Osvrnuti ću se samo na još ovaj komentar vezano uz galeriju na 130m2- postoje ljudi koji to rade iz gušta, zato jer to žele i zato jer im dodatni stambeni prostor ne treba. Niti ja nemam galeriju; htjela sam je imati, ali to bi na svu kvadraturu značilo još barem 20-30m2. No to ne znači da je jednog dana kad neću imati potrebu za tolikim stambenim prostorom možda neću imati. 100m2 za dvoje ljudi smatram luksuzom, mada takvih kuća ima najmanje po časopisima.
Zanimljivo je kako se može dobro vidjeti tko priča iz nekakvog iskustva, a tko priča tek toliko da priča.
Viz, ti imaš NE ili pasivnu kuću? Uz tolike postove koje sam sigurno već negdje pročitala, čovjek bi rekao da možda i imaš, dok ih ne odem čitati malo u dubinu, odmah mi je sve jasno. Zanima me konačan ishod i kakva će to kuća biti.
I da, hvala, ali pratim i temu podno grijanje pa ne vidim poantu da se dupliciraju postovi na obje teme. Vidim da uporno tražiš istomišljenike, ali ti nešto ne ide...

[viz]

Nedavno sam na web-u pronašao informacije o jedanom originalnom pasivnom elementu građevine koji pridonosi kvaliteti ugode boravka (postoje takvi elementi direktnog i indirektnog upravljanja sunčevom energijom, ali ovaj objedinjuje gotovo sve - osim posrednih solarnih elemenata). Ideja je stvarno u detalje razrađena - bilo bi zgodno da zaživi i da ne bude samo alternativa. Link je:
http://www.glassx.ch/fileadmin/pdf/G...080815_k_e.pdf

Molim komentare i (možda nečije) konkretno iskustvo s takvim i sl. solarnim elementima (vodeni zid - spremnik topline, provjetravanje poda i stropa zbog izmjene topline, translucentno ostakljenje, indirektni solarni zračni kolektori i dr.)!

[viz]

Primjena solarnog zida će biti i kod nas kod izgradnje poslovne zgrade u Osijeku gdje procjenjuju energetsku uštedu od 30%
http://www.casopis-gradjevinar.hr/do...i/200709/5.pdf

[viz]

Nešto više o fazno promjenjivim materijalima (PCM) - od kojih se jedna vrsta koristi kod solarnog zida tvrtke Glassx - :
http://www.fkit.hr/files/mediji/Stanislav_Kurajica.pdf
Ovi materijali mogu značajno poboljšati kvalitetu ugode boravka u zgradama i dovesti do značajne uštede energenata.

[viz]

Jel netko u Njemačkoj ili negdje drugdje radio s blokovima od poro-betona s mikro-kapsulama PCM-a kao npr.
http://www.hplush.de/celbloc_plus
ili je možda netko radio suhu gradnju sa gips-kartonskim pločama s mikrokapsulama PCM-a kao npr. ploče od BASF-a SmartBoard:
http://www.basf.hr/comunicate_de_pre...ash=923d7e0ece
ili netko živi/radi u zgradi izgrađenoj s takvim materijalaima?
Kakva su iskustva kod primjene novih tehnologija?

[viz]

Pronašao sam dosta studiozne natpise o gradnji kuće, unutar kojih su razrađeni i pasivni elementi gradnje - pasivni dizajn. Istina pošto su Australski natpisi - sve što sam rekao za orjentaciju prema jugu, u Australiji je orjentacija prema sjeveru - treba zrcaliti oko ekvatora i tad je sve isto:-)
http://www.yourhome.gov.au/technical/fs41.html

[Vojky]

Ivanić-grad ima projekt za niskoenergetske kuće, pa koga zanima: http://www.ivanic-grad.hr/index.php/...selje-poljana/