Pasivne i niskoenergetske kuće

[viz]

firma STO ima odličnih rješenja kao npr. fasadni završni samoperiv sloj pomoću efekta "lotusa" ili npr. pričvršćivanje toplinske izolacije na pročelje bez velikih toplinskih mostova .
No ipak mislim da je klasično pričvršćivanje sa bušenjem upusta za glavu i čepljenje čepom EPS-a povoljnije rješenje.
No možda netko zna cijene, pa neka usporedi...

[smiling]

viz kaže:

firma STO ima odličnih rješenja kao npr. fasadni završni samoperiv sloj pomoću efekta "lotusa" ili npr. pričvršćivanje toplinske izolacije na pročelje bez velikih toplinskih mostova .
No ipak mislim da je klasično pričvršćivanje sa bušenjem upusta za glavu i čepljenje čepom EPS-a povoljnije rješenje.
No možda netko zna cijene, pa neka usporedi...

Ne volim to prčvršćivanje sa bušenjem jer uvijek ostaju tragovi i neravnine...ako se radi o nižem objektu, obiteljskoj kuću, preferiram ljepljenje stiropora( XPS-a) praktičnije i estetski bolje, nema neravnina u konačnici, samo se ne smije štedjeti na ljepilu

Napomena: FERGOL -Ipak je u svkom slučaju bolje angažirati građevince, stručne ljude...a ne sam raditi...a ima ih vjer mi...Onda ćeš barem dobiti garanciju na izvedene radove od 2-5 godina. Ovako, sam pao sam se ubio...Sumnjam da bi se usudio sam sebi popraviti zub

[viz]

Za debljine EPS-a preko 20 cm niti Caparol niti STO ne daje garanciju na fasadu bez pričvrsnica.
Ne razumijem kako ostaju tragovi od stiropor čepova ako se još učvrste sa PU pjenom (ono STO učvršćivanje ne zahtjeva čepljenje EPS-om već samo PU pjenu u malu rupu). Ako ostaju tragovi od tih stiropor čepova, ostaju tragovi i od rubova ploča - što definitivno nije dobra izvedba.
Prije nanošenja ljepila i armaturne mrežice, stiropor se brusi tj. ramna se, pa tako i izbočine od PU pjene na spojevima ploča i čepova s pločom.
Iz prakse sam vidio da se glave pričvrsnica vide nakon nekoliko godina, ali to je kod loše izvedbe gdje su glave pričvsnica s gornje strane u razini stiropora, tj. nije se bušio stiropor da se glava pričvrsnice smjesti u sredinu stiropora po dubini i nakon pričvršćenja da se na nju stavi čep od stiropora (to sam vidio samo vani u Švicarskoj). Možda se javi netko tko je tako radio ili radi.
Zašto si navela XPS? On je dobar samo za sokl ili ispod temeljne ploče te obrnuti krov (gdje je izložen vlazi). Ne vidim razlog zašto ga stavljati na pročelja!?
Eventualno tko ima novaca: neopor tj. stiropor s grafitom ili fenolne ili PU ploče.
Ti materijali imaju bolji otpor prolasku topline, no skuplji su, paropropusnost nekih je ?? i izvedba kompliciranija, ali se dadu izvesti u provjerenom ETICS sustavu.
Inače STO fasadni ETICS sustav StoTherm Mineral sa mineralnom vunom zahtjeva mineralni završni sloj StoMiral ili eventualno silikonski završni sloj fasade

[viz]

stiropor se osim pričvrsnicama i ljepilom, može pričvrstiti i sa PVC letvom samo trebaju ploče imati utor za takvo pričvršćenje.
Jel netko radio na ovaj način?
No to je za do cca. 16cm debele ploče EPS-a.

[smiling]

viz kaže:

Za debljine EPS-a preko 20 cm niti Caparol niti STO ne daje garanciju na fasadu bez pričvrsnica.
Ne razumijem kako ostaju tragovi od stiropor čepova ako se još učvrste sa PU pjenom (ono STO učvršćivanje ne zahtjeva čepljenje EPS-om već samo PU pjenu u malu rupu). Ako ostaju tragovi od tih stiropor čepova, ostaju tragovi i od rubova ploča - što definitivno nije dobra izvedba.
Prije nanošenja ljepila i armaturne mrežice, stiropor se brusi tj. ramna se, pa tako i izbočine od PU pjene na spojevima ploča i čepova s pločom.
Iz prakse sam vidio da se glave pričvrsnica vide nakon nekoliko godina, ali to je kod loše izvedbe gdje su glave pričvsnica s gornje strane u razini stiropora, tj. nije se bušio stiropor da se glava pričvrsnice smjesti u sredinu stiropora po dubini i nakon pričvršćenja da se na nju stavi čep od stiropora (to sam vidio samo vani u Švicarskoj). Možda se javi netko tko je tako radio ili radi.
Zašto si navela XPS? On je dobar samo za sokl ili ispod temeljne ploče te obrnuti krov (gdje je izložen vlazi). Ne vidim razlog zašto ga stavljati na pročelja!?
Eventualno tko ima novaca: neopor tj. stiropor s grafitom ili fenolne ili PU ploče.
Ti materijali imaju bolji otpor prolasku topline, no skuplji su, paropropusnost nekih je ?? i izvedba kompliciranija, ali se dadu izvesti u provjerenom ETICS sustavu.
Inače STO fasadni ETICS sustav StoTherm Mineral sa mineralnom vunom zahtjeva mineralni završni sloj StoMiral ili eventualno silikonski završni sloj fasade

Problemi su u boldanom...Daju garanciju ako se radi sa njihovim ljepilima...i lijepi cijela površina stiropora. Kažem da je to dobro za obiteljske kuće, naravno ne nebodere i da ne treba XPS, ali neki stavljaju.Znam gdje su sanirali tek završenu fasadu silikonskim završnim slojem i pokazalo se dobro.Toliko o tome

[fergol]

smiling kaže:

Ne volim to prčvršćivanje sa bušenjem jer uvijek ostaju tragovi i neravnine...ako se radi o nižem objektu, obiteljskoj kuću, preferiram ljepljenje stiropora( XPS-a) praktičnije i estetski bolje, nema neravnina u konačnici, samo se ne smije štedjeti na ljepilu

Napomena: FERGOL -Ipak je u svkom slučaju bolje angažirati građevince, stručne ljude...a ne sam raditi...a ima ih vjer mi...Onda ćeš barem dobiti garanciju na izvedene radove od 2-5 godina. Ovako, sam pao sam se ubio...Sumnjam da bi se usudio sam sebi popraviti zub

@smiling, evo u drugoj temi ima malo sličica koje nešto više govore. Garancije firmi mi netrebaju, ono malo što su morale odraditi su zabrljale. Uglavnom odrađujem sve sam. Izvanredan ugođaj stanovanja danas šestu godinu za redom to potvrđuje, nije još sve gotovo kako sam zamislio(financije) ali je i ovako super uz puno godina fizičkog rada od jutra do jutra (puno noći rada i pod svjetlima) i onda znam što je, kako i na koji način ugrađeno. A znam i što mogu očekivati i što trebam dobiti nazad. Srećom moje općetehničko znanje (pa i vještine) su malo šire i možda ne spadaju u nekakav prosjek
https://www.forum.hr/showthread.php?t=708500&page=22

[viz]

smiling kaže:

...Daju garanciju ako se radi sa njihovim ljepilima...i lijepi cijela površina stiropora...

Malo sam proučio što kaže STO i za njihov sistem StoTherm Classic ima više vrsta ljepljenja. Pričvrsnice su obavezne (ovisi broj od visine kuće, omjeru visine i širine, zoni vjetra) i ne ovise o debljini EPS-a. One sa uvrtnom glavom u EPS su odlično rješenje.
Zanimljiv novi način ljepljenja je Sto-Turbofix sa PU pjenom gdje se ne lijepi cijela površina, no zahtjeva posebne ploče EPS-a sa utorom kao kod lamperije.
Isto je zanimljivo ljepilo za armirni sloj Stolevell Classic koje ne sadrži cement i daje veću čvrstoću i elastičnost završnog fasadnog sloja.
Završna boja Lotusan s efektom samočišćenja je isto zanimljiva.
Jednom rječju vrhunski sustav koji vjerojatno košta, ali ima svoje prednosti.
Ne razumijem kako bi dali garanciju ako se ne radi s njihovim materijalom!?
Malo sam ih nahvalio jer imaju odlične teh. upute za razliku od drugh. Možda su i drugi kvalitetni kao i oni. Molim komentare ljudi koji su ih ugrađivali ili nešto slično.

[smiling]

viz kaže:

Malo sam proučio što kaže STO i za njihov sistem StoTherm Classic ima više vrsta ljepljenja. Pričvrsnice su obavezne (ovisi broj od visine kuće, omjeru visine i širine, zoni vjetra) i ne ovise o debljini EPS-a. One sa uvrtnom glavom u EPS su odlično rješenje.
Zanimljiv novi način ljepljenja je Sto-Turbofix sa PU pjenom gdje se ne lijepi cijela površina, no zahtjeva posebne ploče EPS-a sa utorom kao kod lamperije.
Isto je zanimljivo ljepilo za armirni sloj Stolevell Classic koje ne sadrži cement i daje veću čvrstoću i elastičnost završnog fasadnog sloja.
Završna boja Lotusan s efektom samočišćenja je isto zanimljiva.
Jednom rječju vrhunski sustav koji vjerojatno košta, ali ima svoje prednosti.
Ne razumijem kako bi dali garanciju ako se ne radi s njihovim materijalom!?
Malo sam ih nahvalio jer imaju odlične teh. upute za razliku od drugh. Možda su i drugi kvalitetni kao i oni. Molim komentare ljudi koji su ih ugrađivali ili nešto slično.

Ne moraju ti oni dati garanciju može izvoditelj radova...bez obzira koji materijal se koristio ali je bolje kad i proizvođač daje garanciju malo ideš previše u dubioze i možeš se izgubiti... sve nabrojano je preskupo...bolje se informiraj od onih koji imaju iskustvo iskustvo zlata vrijedi, a ne košta onog koji ga koristi

[viz]

Stoga i postavljam upit onima koji su radili fasadu sa 25 ili više EPS-a (projekt je sa Caparol Dalmatiner 25 cm pločama 035) da mi daju iskustva za izvedbu.

[kreso1982]

Samoborka, Sto, Caparol...još netko od kvalitetnijih proizvođača fasadnih sustava!? Ova tri proizvođača sam kontaktirao sa upitima u vezi toplinskih fasadnih sustava i od svih sam dobio vrlo ljubazne i konkretne odgovore. Pošto sam zainteresiran za toplinski fasadni sustav sa mineralnom kamenom vunom dobio sam i preporuke i ponude izvođača koji rade sa njihovim proizvodima, imaju odlične reference i za koje oni garantiraju pa ti sad budi pametan pa odaberi tko je najbolji jer su cijene dosta slične. Ima tko kakvih iskustava sa fasadnim sustavima navedenih proizvođača? Trenutno sam najbliži odabiru Samoborke! Kupujmo Hrvatsko!!!


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Berkut]

viz kaže:

firma STO ima odličnih rješenja kao npr. fasadni završni samoperiv sloj pomoću efekta "lotusa" ili npr. pričvršćivanje toplinske izolacije na pročelje bez velikih toplinskih mostova .
No ipak mislim da je klasično pričvršćivanje sa bušenjem upusta za glavu i čepljenje čepom EPS-a povoljnije rješenje.
No možda netko zna cijene, pa neka usporedi...

Ovo bi i mene zanimalo,pošto na kući koja ja rađena prije 30 godina imam običnu fasadu(tata stavljao ona neku izolacijsku fasadu koja je tad bila vjerovatno standard,a danas je ubi bože..),pa bi na postojecu fasadu stavio novi sloj..
Zanima me koliko je ovaj sistem pogodan za to,(koliko je po m2 sa materijalom)...?

Ili ima neka bolja i povoljnija varijanta...(otvoren sam za sve prijedloge..)

[viz]

Za pasivnu kuću da bih više smanjio utjecaj topl. mostova prema tlu (osobito preko serklaža, temelja stubišta) bolja mi je opcija temeljna ploča topl. izolirana ispod sa XPS-om od trakastih temelja toplinski izoliranih iznad nadtemeljne ploče sa EPS 100.
Imamo problem jer je kuća po detaljnom planu uređenja poluugrađenog tipa (veže se na buduću susjednu). Kako susjed ne misli graditi 10 i više godina (misli i prodati gradilište), problem nam je izvesti na tu stranu temelj u izvedbi temeljne ploče.
Postoji li neko kvalitetno rješenje? Vidio sam na web-u neke opcije sa rubnim nosačima temeljne ploče. Molim preporuke rješenja.

http://www.podsvojostreho.net/forum/...3703&mode=view

[Hidroterm]

kreso1982 kaže:

fergol hvala na odgovoru!
I ja sam sve bliži odluci da će toplinska izolacija biti kamena vuna. Nadam se da kamena vuna od 16cm neće biti prevelika investicija za razliku od stiropora od 15cm koji je predviđen u idejnom rješenju jer trebam kutije od vanjskih raffstore žaluzina sakriti u izolaciji!? A koji završni sloj fasade imaš na vuni?

EPS-F 15 cm 50-ak kuna

FKL 16 cm 120-ak kuna
FKD-S 16 cm 123-ak kuna

[core_zero]

Oprostite što dižem temu iz pepela ali imam pitanje u svezi grijanja/hlađenja sa rekuperatorom.

Planiram nisko-energetsku kuću 25cm zid + 20cm izolacija, 3-slojna stakla sa dosta staklenih površina prema jugu, cca 230m2. Podno grijanje + rekuperator.

Pitanja:
1. Grijanje kondenzacijski plinski bojler ili toplinska pumpa zrak/voda?
Imam već postojeći priključak plina te ugrubo dolazim do računice da me kond. plinsko grijanje/PV košta cca 20k kn, dok toplinska pumpa zrak/voda je cca 50k kn. Tih 30k kn razlike ne mogu ušparati sa TP niti za 20 godina! Da li griješim u troškovima?

2. Kako riješiti hlađenje po ljeti s obzirom da planiram ventilaciju sa rekuperatorom. Najjeftinije/najlogičnije mi se čini uzeti obični split klima uređaj sa 2-4 unutrašnje jedinice. Vidim da slovenci spominju hlađenje kroz cijevni razvod što po meni stvara dodatne probleme/troškove zbog kondenzacije vlage u cijevima, tj. trebaju izolirane cijevi ili posebni razvod što opet košta. Što se trenutno koristi?

3. S obizrom da se radi o novogradnji da li cijevi za ventilaciju stavljati u stropnu/podnu ploču ili ići na spušteni strop?

[uzadnjicas]

radi li se o lokaciji u unutrašnjosti Hrv ili u priobalju, klimatski?

u tako kvalitetnoj izolaciji bolje inverter klime su sasvim dovoljne i za grijanje i za hlađenje, uz to i znatno jeftinije od ovog što navodiš za početnu investiciju.

samo da dodam jednu stvar koja možda nije u skladu niskoenergetske gradnje, ali ja bih to svakako napravio sebi pri planiranju kuće, pogotovo ako to nije u Dalmaciji (iako je i tamo sada ledeno): koji god način grijanja planiraš, ostavi si backup opciju, rezervni plan.

i plin i struja povremeno kihnu. padne ledena kiša na dalekovod, Rusi se posvađaju s Ukrajinom pa zavrnu pipu i tome slično. tada imati dimnjak i neki kamin ili peć - neprocjenjivo.

[core_zero]

Središnja Hrvatska (Hrvatsko Zagorje), brdsko područje, tj. hladnija klima.

Proračunski mi treba cca 9kW grijanja, što ne mogu ostvariti sa inverter klimom jer joj COP padne u hladnim danima pa ispada da na -10 i najbolja može dati svega 6kW grijanja. Također opet mi ostaje problem grijanja vode, tako da mi je svakako najjeftinija varijanta grijanje na plin.

Planiram ionako uzeti inverter klimu koja će biti backup za plin.

[uzadnjicas]

nisam ni mislio da bi 230 kvadrata grijao jednom klimom, a tri uređaja bi ti i te kako lijepo i grijale i hladile jer imaš tako odličnu izolaciju. plus imaš fleksibilnost sistema ako neki dio kuće koristiš više a drugi manje.
pošto imaš priključak za plin, protočni plinski bojler je odlična opcija za pripremu tople vode.
kad se gleda početno ulaganje i kasniji trošak energenata, mislim da je to najbolja verzija. no napravit ćeš kako tebi odgovara, naravno.

nisam siguran, kažeš da tu kuću tek planiraš, ili je podno grijanje već ugrađeno?

[julu]

Imam nisko energetsku kuću izgrađenu 2008. u okolici Zagreba. Do sad smo se grijali na drva što je ekonomski najpovoljnije i to hoda dok je čovjek pri snazi. U slučaju bolesti i kad godine malo odmaknu počnu problemi. Zato već dvije godine istražujem da li uvesti plinsko grijanje ili dizalicu topline i to voda/voda sustav. Plin imam u ulici, a vodu u 14 m dubokom bunaru (~9°C, izdašnost 1500 l/h).
Na krovu je 8x2m2 kolektora i drva/struja + u budućnosti plin ili dizalica služe samo za dogrijavanje do željene temperature. Spremnik topline 400 l + 500 l puffer.
Do sad sam ustanovio sljedeće:
- godišnja potrošnja drva: 15-20 m3 (5-7 k kn)
- uvođenje plina: 30-40 k kn (priključak, bojler, instalacija)
- ugradnja dizalice: 40-60 k kn (kompresor s izmjenjivačem, dodatni izmjenjivač za vanjsku vodu, upojni bunar)
- cijena grijanja na plin ~2,5x cijene drva
- cijena grijanja s dizalicom topline uz opciju CPE 4 i punjenje spremnika na 60°C u nižoj strujnoj tarifi (pa se po danu troši akumulirano) 1-1,5x cijene drva

Problemi:
Male dizalice (7-9 kW kakvu trebam) su kompaktne i nije moguća zamjena kompresora. Kad se dodere (cca 10 godina) slijedi nova investicija od 30-40 k kn.
Opcija zrak/voda radi relativno dobro do ~5°C, a onda CPE padne toliko nisko da se troškovi izjednače s plinom.
Opcija zemlja/voda s vertikalnom sondom je skupa - samo bušenje je 400-1000 kn/m dubine.
Opcija zemlja/voda s horizontalnim kolektorom nakon nekoliko godina ima za posljedicu trajnog ohlađenja zemlje, pa pokrepaju biljke koje nisu za hladna podneblja.
Opcija s plinom je nepouzdana, u kritično vrijeme vrlo sumnjive kvalitete (kalorijske vrijednosti), a i cijena bi mogla znatno porast u sljedećim godinama jer se otvara tržište i za domaćinstva - čitaj nema više zaštitne cijene.

Trenutno sam u pregovorima s ljudima koji dizalice topline ugrađuju u brodove. Kako na brodovima najčešće nema mjesta, tipovi to ugrađuju tako da pojedine komponente razmjeste po raspoloživim nišama. To znači da se svaka komponenta može zasebno zamijeniti. K tome, koriste znaaatno jeftinije kineske komponente (npr. kompresor ~300€). Vidjet ću što će mi na kraju ponuditi.

[uzadnjicas]

@julu, jesi li uzeo u obzir i nove inverter klime, nije li to povoljnije rješenje s obzirom na nižu početnu cijenu, jednostavnost ugradnje i energetsku efikasnost?

[julu]

uzadnjicas kaže:

@julu, jesi li uzeo u obzir i nove inverter klime, nije li to povoljnije rješenje s obzirom na nižu početnu cijenu, jednostavnost ugradnje i energetsku efikasnost?

Naravno da jesam.
Problem je u potrebnoj količini energije. Ja trebam minimum 7-9 kW efektivne snage na izlazu iz grijača. Kakav god on bio.
Zrak je rijedak i ima mali toplinski kapacitet (https://www.fkit.unizg.hr/_download/...ice%5B2%5D.pdf).
Voda po kg i K ima 4x više akumulirane energije. A kad zrak još bude hladan, onda zbog velike razlike temperature koja se mora postić CPE padne jako nisklo. To proizvođači skrivaju ko zmija noge.

Gruba računica kaže da za 10 kW treba protok od 2000 l/h ako se vodi oduzima 5°C, tj. ako joj se za toliko spušta temperatura. (Kod vode još se mora paziti da ne dođe do smrzavanja u izmjenjivaču.) Uz iste parametre to znači da bih kroz vanjsku jedinicu trebao protjerat 1500 m3/h. To je mali tornado.