Ne znam što se događa...

[Frelun]

Ne znam je li ovo dobar podforum ili sam trebao pisati pod usamljena srca...
Uglavnom, s curom sam već nekoliko godina od čega oko tri godine živimo zajedno. Ja sam 32 g., ona 28 - oboje radimo i nemamo djece. E sad, prije nekih godinu dana sam primijetio udaljavanje s njene strane. Sitnice su u pitanju ali puno tih sitnica se odjednom pojavilo. Od poljubaca, slatkih stvari koje smo oduvijek radili i koje su bile samo naše, odjednom je dosta toga naglo prestalo. I jednostavno sam osjetio da je nešto drugačije. Dosta oboje radimo ali ne nešto previše da ne bi imali vremena za sebe. S tim da je ona gotovo svaki slobodan trenutak kad smo imali dogovorila se za kave s prijateljicama i slično. Činilo mi se kao da radi gotovo sve da ne budemo zajedno. To je trajalo nekih dva tjedna dana tijekom kojih sam se stalno nadao da će to proći, da si samo umišljam. Međutim, nakon tih dva tjedna sam pukao i nisam mogao više to držati u sebi i rekao sam joj da moramo pričati. I onda sam joj rekao da sam sve to primijetio s njene strane i da ne razumijem što se događa. Ona me tada uvjeravala da je to samo prolazno, da je nju nešto uhvatilo i da će proći. I nakon tog razgovora nam je prvih par dana opet sve bilo o.k., a onda je opet sve postalo čudno. I opet je trajalo nekih mjesec dana i nakon toga više nisam mogao pa sam opet ju pitao što se događa, zašto nam je tako... tu sam se i budala rasplakao. Ona me opet uvjeravala da je to samo prolazno, da je nju nešto uhvatilo, da me se malo zasitila ali da će to proći ali da se počela preispitivati jel se vidi sa mnom u budućnosti i slično. Mislim kad mi je to rekla da me se zasitila i da nije sigurna da se vidi sa mnom, osjećao sam takav šamar realnosti... kao da me netko maljem udario iz sve snage. To me uništilo. Tada sam od očaja htio otići, odnosno odseliti se, nisam znao iskreno što da radim... ona me odgovorila od selidbe, rekla da ćemo mi to prebroditi i opet ono da je nju samo uhvatila neka faza i da ona ne želi prekid. Odlučio sam ipak ne seliti se i da pokušamo dalje.

Nakon te "katarze" i kad smo se oboje malo isplakali (da, opet sam plakao - znam da to nije muževno ali znam ponekad zaplakati. Jesam dosta osjećajan ali nisam inače neki šonjo pa mislim da ju nije to odbilo) opet je sve bilo malo bolje neko vrijeme. Bilo je par navrata kada je bilo čudno, ali opet je sve bilo barem donekle po starom, odnosno da je bilo nam manje čudno. Mada je nakon toga postojao i dalje neki jaz među nama i nije bilo po starom sve. Prije smo si redovno, skoro svaki dan, govorili da se volimo, a sada se ne sjećam zadnjeg puta kad smo si to rekli... bilo je tu i tamo par puta da smo rekli, ali evo zadnjih par mjeseci ništa.

I eto, otkako nam je postalo prvi puta čudno prošlo je godinu dana. Bilo je tu boljih i lošijih razdoblja, ali nikad po starom. Ali sad zadnjih mjesec dana je jedno od najlošijih razdoblja pa sam zato odlučio pisati ovdje. Jer ne znam što bih sa sobom. Izgubljen sam skroz. Stvar je u tome što sam prije nego nam je postalo čudno bio najsretniji čovjek na svijetu u toj vezi i onda je odjednom se sve preokrenulo. Došlo je tako naglo... nisam se ni snašao. Tijekom cijele naše veze, svih tih godina, sam ju toliko volio... stvarno nije bilo toga što joj nisam mogao reći i nije bilo toga što ne bih napravio za nju. Uvijek sam bio takav... kad nekoga volim onda ga stvarno volim i nikada ju ne bih svjesno povrijedio. Što se same veze tiče u početku je bilo sve super, onda smo imali jedno razdoblje kad smo se stalno svađali, a onda zadnjih par godina se veza baš razvila (barem po meni) i to je bilo to... jako rijetko se svađali i super smo funkcionirali. Kad kažem da sam ju volio nevjerojatno puno, to i mislim ali ne u smislu da smo morali uvijek biti zajedno ili tako nešto. Nismo bili jedan od onih parova koji su uvijek sve zajedno radili (mada nemam ništa ni protiv toga, samo nismo bili takvi). Uvijek smo tijekom veze našli vremena i za nas i za prijatelje i slično. Nekad je ona znala otići sama sa svojim prijateljicama, ja sa svojima, ona na aerobik, ja na fitness i slično. Ali znate opet one sitnice... kupimo burek, ja nam naprimjer idem stavit na tanjure, i vidim da je jedan bolji malo od drugog, uvijek ću njoj dati onaj bolji... ni ne kažem joj to već mi je uvijek bilo bitnije da ako nešto zajedno radimo ili dijelimo da ona dobije bolje, da sjedne na bolje mjesto u kinu i milijun takvih drugih sitnica... znam da to zvuči nekome glupo ali hoću reći da mi je uvijek bila bitnija nego ja sam sebi... u apsolutno svemu.

[Frelun]

Ono u što sam siguran je da je i ona mene (moža u malo manjoj mjeri ili možda čak i istoj) svo to razdoblje voljela. Sve do unazad tih godinu dana kad je postalo čudno. I siguran sam da me nije varala ili tako nešto... toliko ju poznajem. Ali što se točno dogodilo prije tih godinu dana ja stvarno ne znam... odnosno gdje je puklo. Nije bila neka svađa ili neki događaj u koji bih mogao uperiti prstom i reći "e, to je to". To je zbog toga i toga. Da sam ju prevario ili tako nešto pa bih znao da je to razlog. Ili da sam ju strašno razočarao oko nekog pitanja koje je bitno za zajedničli život, npr. da sam joj odjednom rekao da ne želim imati djecu.. ili bilo što. Odvrtio sam film unatrag nebrojeno puta i siguran sam da nema ništa konkretno s moje strane zbog čega je došlo do ovoga i nisam se ni na koji način promjenio prije toga. Promjena se pojavila kod nje, a ja ne znam zbog čega. Više nemam snage pitat jer sam već ukupno tri puta poveo ozbiljan razgovor oko toga što nam se događa i nikad nisam dobio neki konkretan odgovor... a možda ga ni nema, možda sam joj jednostavno dosadio bez ikakvog razloga. I baš me taj dio najviše pati... ne znam kako to popraviti ako se uopće može popraviti. Ne znam što sam nparavio i jesam li uopće išta napravio. A toliko sam bio sretan.. oboje smo bili... vidjelo se to i kod nje u očima i nije mogla to glumiti... i nema razloga da bi glumila. Toliko sam bio siguran u nas prije tih godinu dana, da mi je netko rekao da će do ovoga doći rekao bih mu da nije normalan. Nije mi ona prva djevojka koju sam volio, ali sam ju najviše volio. Jedino u sebe mogu biti siguran, i ono u što sam sto posto siguran je da sam mogao i bio spreman cijeli život biti samo s njom. Znam se dovoljno i znao sam sa sigurnošću da nema šanse da bih se mogao u ikoga drugog zaljubit ili tako nešto sve dok sam s njom. Da odem na godinu dana na drugi kraj svijeta i radim s najzgodnijom i emocionalno divnom ženom, ne bih se mogao zaljubiti koliko sam ovu volio. I zato ne razumijem kako se kod nekoga sve to moglo promijeniti preko noći?

Što se seksa tiče, i to se naravno stanjilo... nismo se seksali jedno mjesec i pol dana sigurno. S tim da me taj dio i nije baš toliko mučio. I u razdobljima kada je sve bilo u redu, kada smo bili najsretniji, nismo se nešto prečesto seksali. Stvar je bila u njoj jer ona nikada nije bila pretjerano zainteresirana... iskreno ne vjerujem da je zbog mene jer sam poprilično siguran da nism loš u krevetu, normalno sam obdaren, i aktivan... uvijek sam io spreman nešto novo isprobati i nju uvijek inicirao da mi kaže što želi isprobati da ću radno napraviti. Ona je uvijek bila više tip za jednu pozu i za povremeni seks. Ja bih opet mogao svaki dan, ali sam se privikao na to da ona nije prečesto zainteresirana. I to mi je bilo o.k....mislim volim seks, ali nisam neki ovisnik da bih zbog toga što ona nije prečesto voljna išao ju varati ili tako nešto. Svejedno sam bio presretan jer sam ju volio... emocionalno sam bio ispunjen. Oko seksa smo tijekom veze imali nekoliko puta razgovor i rekla je i sama da ona voli seks ali da i sama zna da nije prečesto zaiteresirana i da je jednostavno takva. A sadašnju sušu znam čemu mogu pripisati i to mi je čak i normalno... pa iskreno ni ja nisam sada često za seks jer nemam baš volju ako se osjećam usrano.

Ustvari, ima jedna stvar koja se promijenila kod mene taman prije nego je to počelo, a to je posao. Trenutno je situacija mi na poslu nešto lošija jer sam pokušao s privatnim biznisom kojeg još uvijek uhodavam pa je financijska slika mi nešto lošija nego prije. Ali vjerujem, ili barem želim vjerovati da to nije razlog. Mislim, nisam ja neki bogataš da je prije bila sa mnom zbog love ili tako nešto... Normalno sam stojeći ali sada je samo nešto lošije, što je i normalno... ipak posao ide nabolje iz mjeseca u mjesec. Ali sam se i ja okušao u nečem novom, i privatni biznis je uvijek rizik ali sam smatrao da mi je to najpametnija odluka. I ona me u tome podržavala... i znala je da će u startu biti teško i čak sam joj rekao da ću ponekad vjerojatno biti u k.... zbog živciranja oko toga jer ipak je to velika prekretnica u životu i zamolio ju da ako sam nekad čudan da mi slobodno kaže i da razumije to i da bude podrška. Prilikom jednog od razgovora sam ju i pitao jel to razlog zašto se udaljila, moj novi posao, jer to je apsolutno jedina stvar, od značajnih stvari, koja se promijenila kod mene. Tu me je naravno pogledala kao luđaka i rekla da nema šanse, kako mi takvo što može pasti napamet i slično...i ja se nadam da nije. Ali imam jednog prijatelja koji uvijek tupi da se žene kad muškarac izgubi posao, počene manje zarađivati ili slično, odmah ohlade jer više nije "muškarac". Mislim taj prijatelj je budala i šovinist - to i ja znam... ali kad više ne znaš što bi sa sobom i ne znaš što se događa počneš sumnjati na sve živo. Pitao sam ju jednom i je li upoznala nekog drugog na što je bila otprilike ista reakcija kao za prošlo pitanje - i oko ovoga sam poprilično siguran. Mislim znam potpuno sigurno da me ne vara - toliko ju poznam. To kad bi napravila ona bi i sama odmah otišla, ne bi ostajala sa mnom. Ali uvijek ima onaj crv sumnje da je upoznala nekoga tko joj se sviđa, a da nije ništa napravila, pa da se zato udaljila od mene - ali kako to traje godinu dana već, nekako sam sve uvjereniji da nije ni to u pitanju.

I eto me sad tu... u biti ne znam zašto sam došao na forum... valjda sam se morao izjadati. Jer ovo je nešto o čemu nisam pričao s prijateljima... čak ni najboljem prijatelju nisam rekao jer ipak nije to nešto što se tako lako priča među muškima. Malo bi bilo mi čudno s muškim prijateljima pričati o tome potpuno otvoreno, reći što mi je na duši, da mi stoput dođe da zaplačem... jednostavno ne pričaju muškarci o tome međusobno.

U biti ja ne znam što više i kako dalje... u navrate sam i ljut na nju jer si mislim kako je mogla pustiti nešto tako divno što smo imali da propadne... i to bez razgovora. Šutke smo pali. A više se ne usudim povesti neki takav ozbiljan razgovor jer sam već tri puta pokušao i nisam ništa dobio, pa mislim da bi bio red ako joj je imalo stalo da ona barem jednom povede taj razgovor i da vidim da i ona želi da bude bolje.

I mi tako živimo, tj. životarimo zajedno, dani prolaze, tjedni, mjeseci, pa evo i godinu dana... i ona niti jednom nije rekla što je s nama, što s našim zarukama, bilo što... Ne razumijem zašto ako me ne voli više i ne želi biti sa mnom zašto ona ne ode? Zar ne razmišlja o djeci? O nama? Nije moguće da joj je ovakav odnos prihvatljiv jer to nikome ne može biti. To je dio koji me isto iznenadio... jer emocionalno mislim da je ona uvijek bila jača od mene... možda sam ja čak malo osjećajniji od nje.. i uvijek sam mislio da je ona tip osobe koji ako je nesretan u vezi bi ili poveo razgovor o tome i pokušao to riješiti ili bi otišao iz te veze. Jer ona je dosta realnija od mene u tom smislu, ja sam možda više romantik. Ne mislim da ona nije, ali ja sam malo više.

Ja sad kad ju gledam mislim si kako bih sve dao da mi onako iskreno skoči u zagrljaj kao nekad i poljubi... samo to..

Ali ne mogu nikako dokučiti kako ona može biti s nekim i da očito stvari ne funkcioniraju i da ju to ne pati... i to već godinu dana... da ne pokušava uopće razgovarati o tome. U zadnjih mjesec dana nam svako malo bude da cijeli dan jedva riječ progovorimo... iskreno to je zbog mene ali ne jer ne želim pričati već zato što mi je teško pričati o nekim svakodnevnim stvarima kad postoji taj jaz među nama... jednostavno sam se povukao u sebe. A i dio mene se još uvijek nada da ako sam takav da će konačno povesti razgovor i pitati što mi je ... reći da joj je čudno. Samo želim neku lijepu reakciju od nje.

Ne znam što napraviti... ne znam što se događa...

[My time]

Ti si predobar i jako emotivan.
Ona zna da ju obožavaš i zato se tako ponaša. Nikada ne možeš biti potpuno siguran da nema nikoga sa strane. Obično se ljudi tako ponašaju kad postoji netko treći.
Moj savjet ti je da joj otvoreno kažeš da tako više ne može dalje, da te takva veza ne ispunjava, da ne želiš rješavati zagonetke o njenom ponašanju.
Nemoj se samo rasplakati i pristati na njen odgovor da je to samo faza.
Faze mogu dugo trajati, a tebe će to na kraju uništiti. Ona je emocionalno puno stabilnija od tebe i očito može živjeti takvim životom (bez komunikacije, nježnosti i seksa) sa tobom jer zna kakav si.
Još si mlad i nemoj dozvoliti da netko manipulira tvojim osjećajima.
Bolje je i prekinuti, nego živjeti u takvoj neizvjesnosti.

[plavi-safir]

Upadate u kolotečinu,svi dani jednaki,sve stalno isto..
Njoj je toga očito dosta,ali te voli,no vise sama ljubav nije dovoljna..

Nesto bi htjela drugačije,a mozda se i sama proputkuje sto točno?

Nisam u tvom postu dobro shvatila taj vremenski period koliko traje njena promjena,jel mjesec il godinu,jer navodis oba termina?

Veza vam je izgubila kvalitetu,svježinu.
Ona to vidi,ti čini mi se i ne...

[Coffey]

Ima drugog.

[Kymatica]

Coffey kaže:

Ima drugog.

Istina, netko drugi joj se svidja, ne zna ni sama sta bi s tim. Nece ti to reci sama. Morat ces sam se udaljiti, dati joj prostora a i sebi.

[4fun]

ako tebi treba crtati sto se desava ako nema sexa mjesec i pol dana onda ti zbilja nema pomoci.

[Notfunny]

Reci joj da znaš da je razlog u tvojoj promjeni posla i da ti je žao da je kukavica i nema hrabrosti otići, obzirom da joj nisi više napet zbog manje/nestalne zarade

[Slakica]

Shvaćam tvoju ogorčenost i razočaranost...ali mislim da je na tebi da napraviš potez...
Od sjedenja i čekanja, stvari se neće promijeniti..posebno ne na bolje....
Imaš kao dokaz...posljednju godinu zajedničkog života...

U nje je došlo do zasićenja...dali zbog navike, monotonije......ili je možda primjetila nekog zbog koga je srce zaigralo...ne mora te prevariti...ali taj netko možda ne izlazi više iz glave...

Sada nakon svega uloženog (a dao si sebe do kraja)...pokaži tu muškost...i budi sebi no1...

Ništa ružno...ništa strašno....samo joj reci da ovako dalje ne ide...neko vrijeme svatko na svoju stranu...pa što vrijeme kaže...

Ako si ti taj...doći će ona...ali ja bih joj dala taj prostor...jer očito je vaša veza guši...
A ni ne zanimaju je tvoji osjećaji...prema tome...učini korak..

[radical change]

Frelun kaže:

Ne znam što napraviti... ne znam što se događa...

Događa se da ti jako i slijepo voliš partnericu, spreman si na zajednički život snjom i zadovoljan si vezom, ali ona se na žalost hladi i izgubljena je. Kad si se prije godinu dana suočio sa realnošću smrznuo si se, i ostao smrznut do danas, iz straha da veza ne propadne odlučio si trpit i šutit, a to je njagore što si mogao izabrati.
Jesi ti zadovoljan vezom, sexom, prisnošću, iskrenošću sa njene strane, jesi zadovoljan u kojem smijeru vam ide veza? Evidentno je da nisi..?
Zašto to ne ističeš evo već godinu dana? Kažeš da padate bez ispaljenog metka, nažalost to se događa, ljudi se jednostavno umrtve i zasite, kriza u vezama je normalna stvar, mnogo čuješ da je monotonija upropastila vezu. A ta monotonija se očituje u zatvaranju očiju i ušiju, sputavanjem osjećaja i čekanjem da vam dani prolaze bez ikakvog smisla i plana za budućnost. To je stanje ravno smrti, frustracije se skupljaju sa obje strane i nakon godinu, dvije, tri vidiš da živiš sa cimerom, prekid se tada postavlja kao logična stvar, a šteta jer perspektiva je bila dobra..

Dakle otvorit čvalje i pričat, pričat, pričat, vjeruj mi jedino tako možeš smeće izbaciti van, istrest će se ono što je možda jako neugodno za čuti ali trebaš biti spreman da u vezama ne ide sve glatko, da se ponekad treba suočavati sa velikim izazovima.. Stisni zube i istinu na sunce.. nisam sretan, nisam zadovoljan, želim to i to, ne vidim se u ovakvoj vezi, nedostaje mi to i to.. I nakon toga ako postoji interes sa druge strane zasučite rukave i pokušajte oživjeti to mrtvilo. Ako ne postoji interes onda se to prekriži, što prije to bolje.
Jako si dobar i osjećajan dečko, šteta da zbog šutnje i manjka muda u svojim godinama kada bi trebao imati obitelj i djecu ostaneš nasanjkan ili gubiš vrijeme sa osobom koja te u suštini ne ispunjava. A budi iskren, ti nju voliš ali nisi sretan snjom i na tome treba raditi, hitno...

[radical change]

4fun kaže:

ako tebi treba crtati sto se desava ako nema sexa mjesec i pol dana onda ti zbilja nema pomoci.

Dolazi ciklona i okriće na jugo...
Nemoj samo i ti reć da garant ima drugog...

[plavi-safir]

I nemoj reći da je to zbog mjesec dana bez sexa
Nije to voda pobogu pa da se bez toga ne može..

[radical change]

plavi-safir kaže:

I nemoj reći da je to zbog mjesec dana bez sexa
Nije to voda pobogu pa da se bez toga ne može..

Pa ja ne vidim gdje je problem, dečko je rekao da je njoj od početka veze jednom mjesečno bilo dosta...
Problem je u njemu jer on grize nokte preostalih 29 dana..i šuti...

[Frelun]

My time kaže:

Ti si predobar i jako emotivan.
Ona zna da ju obožavaš i zato se tako ponaša. Nikada ne možeš biti potpuno siguran da nema nikoga sa strane. Obično se ljudi tako ponašaju kad postoji netko treći.
Moj savjet ti je da joj otvoreno kažeš da tako više ne može dalje, da te takva veza ne ispunjava, da ne želiš rješavati zagonetke o njenom ponašanju.
Nemoj se samo rasplakati i pristati na njen odgovor da je to samo faza.
Faze mogu dugo trajati, a tebe će to na kraju uništiti. Ona je emocionalno puno stabilnija od tebe i očito može živjeti takvim životom (bez komunikacije, nježnosti i seksa) sa tobom jer zna kakav si.
Još si mlad i nemoj dozvoliti da netko manipulira tvojim osjećajima.
Bolje je i prekinuti, nego živjeti u takvoj neizvjesnosti.

Ne mogu biti licemjeran pa ne želim da ispadne kako sam ja divan i krasan, a da je ona neko oličenje zla. Ona je prije svega ovog uvijek bila divna prema meni... predivna. I beskonačno posto sam siguran da me jako voljela. Naravno da i ja imam svojih mana, nekih sam svjestan, nekih nisam... i nisam savršen... daleko od toga. Realno, ona je dobra osoba... i ovo što sam ja napisao je samo moja strana priče... ali problem je što ja ne znam njenu stranu priče jer ju nisam uspio saznati, a pokušao sam.

Da je ona emocionalno jača od mene, to je istina. Puno je jača od mene. Već ovaj odnos puno govori... mene ovo izjeda i od nekog tko je bio toliko sretan ja sam sad postao tužna osoba... ljuska od onog što je nekoć bilo. I puno puta mi je toliko malo falilo da ju opet pitam što se događa i zašto ali jedini razlog zbog kojeg sam se suzdržao je taj što nisam htio ponovo ja biti taj koji inicira tu temu.

Ne mislim da manipulira mojim osjećajima, ne vidim zašto bi to činila.... nema ona nikakve koristi od toga i apsolutno ništa time ne dobiva. Ono što znam i u što sam siguran je to da je i ona nezadovoljna ovakvom vezom... nije mi to rekla ali mi ni ne mora reći. Nitko normalan ne može biti zadovoljan u ovakvoj situaciji.

Ono što ne razumijem je zašto ne ode ako je ona ta kojoj je dosta?
A ako želi pokušati popraviti to zašto onda barem ne pokuša o tome barem jednom razgovarati...

[plavi-safir]

radical change kaže:

Pa ja ne vidim gdje je problem, dečko je rekao da je njoj od početka veze jednom mjesečno bilo dosta...
Problem je u njemu jer on grize nokte preostalih 29 dana..i šuti...

Decko je izjavio-to uopce nije problem..
Realno i nije..
Problem mu je puno dublji čovječe..!

Inače,moj post je bio osvrt posta 4fun..
Ne tvog na njegov!

Nego..
Razgovor ce naci mjesto, vriheme..
Bio on porazan za tebe ili ohrabrujući.
Ovo je patnja,bol.
Osjeti se sva tama tvoje tuge.
Osjeti li ju ona sto mislis?
Ako da,onda se i boji te povrijediti ako započne objasnjavati..

Zalosno je ako je zaista istina da je i ona ko i ti ustvari tuzna ili nesretna ..
Opet cu se ponoviti,ali nekad,dvoje nesretnih nikad ne stvaraju nesrecu..

Nesto se mora promjeniti..
Nekad i razbiti,slomiti,oboliti..
Da bi se liječilo,ozdravljalo..

To vam je neizbježno,kad tad!

[Frelun]

plavi-safir kaže:

Upadate u kolotečinu,svi dani jednaki,sve stalno isto..
Njoj je toga očito dosta,ali te voli,no vise sama ljubav nije dovoljna..

Nesto bi htjela drugačije,a mozda se i sama proputkuje sto točno?

Nisam u tvom postu dobro shvatila taj vremenski period koliko traje njena promjena,jel mjesec il godinu,jer navodis oba termina?

Veza vam je izgubila kvalitetu,svježinu.
Ona to vidi,ti čini mi se i ne...

Godinu dana traje to... odnosno prije godinu dana je počelo zahlađenje s njene strane. U tih godinu dana nam je nekad bilo bolje, nekad lošije, ali zadnjih mjesec dana je baš loše (barem meni - možda ona ni ne primjećuje razliku) pa zato spominjem ta dva perioda.

Ovo ostalo što si napisala je vrlo lako moguće. Ali ne razumijem onda samo jednu stvar... zbog čega ostaje ako je nezadovoljna? A ako već ostaje zašto barem ne pokuša razgovarati jednom? To je dio koji me najviše čudi... Pogotovo što je riječ o osobi koja je emocionalno uvijek bila vrlo jaka, stabilna i realna. Zato sam izgubljen... zato i naslov takav... stvarno ne znam što se događa.

[plavi-safir]

Pitas se zasto ostaje?
Vjeruj, prosla sam i ja razdoblje propitkivanja,zasto ja ostajem zasto on ostaje..
Direkt sam ga pitala,zasto ostaje,kad se sve rusi i toliko jeu mulju,kraju,nesreci da je iznimno tesko naci ista dobro, svjetlo..
Rekao mi je tada:jer te i dalhe volim i zelim..
Eto,bas to..
Dodala bih i da se slomio..
Kao kad prevagnu snage na zivotnoj vagi,vagao si ili-ili,a onda je nesto prevagnulo..
Znas sto jos prevagne?
Navika da si s nekim,jwr ga znas u dusu.
Strah od samoće..
Steah od mogućnosti da netko novi+cura,decko svejedno) neće biti nimalo sličan nekom s kim jesmo..
Ne znamo nekad zaista zasto si tako postavimo,ali si u tim trenucima ne znamo postaviti!

[Frelun]

4fun kaže:

ako tebi treba crtati sto se desava ako nema sexa mjesec i pol dana onda ti zbilja nema pomoci.

Nije ovo problem... stvarno smo dugo zajedno i ovo nije prvi puta da je ovakva "suša". Bilo je čak i duže razdoblje i to u virjeme kada je sve bilo idealno i nismo još ni živjeli zajedno. Ona je jednostavno uvije bila takva što se seksa tiče i ja sam to prihvatio. I meni to nije problem... volim seks, naravno... ali nju volim (ili sam volio) više.

Imao sam prije nekoliko prijateljica s kojima sam bio jako dobar i stvarno smo pričali o svemu (sada se to razrijedilo i nisam ih vidio već godinama jer su odselile, poudavale se, dobile djecu i slično). I znam da je ova jedna uvijek pričala kako ona nikad nije bila neki pretjerani ljubitelj seksa... tj. voli ga ali joj jednom mjesečno dovoljno i to je to.. I druge su potvrdile da i neke njihove prijateljice su isto takve, tako da očito to nije pretjerana rijetkost.

[radical change]

Frelun kaže:

Godinu dana traje to... odnosno prije godinu dana je počelo zahlađenje s njene strane. U tih godinu dana nam je nekad bilo bolje, nekad lošije, ali zadnjih mjesec dana je baš loše (barem meni - možda ona ni ne primjećuje razliku) pa zato spominjem ta dva perioda.

Ovo ostalo što si napisala je vrlo lako moguće. Ali ne razumijem onda samo jednu stvar... zbog čega ostaje ako je nezadovoljna? A ako već ostaje zašto barem ne pokuša razgovarati jednom? To je dio koji me najviše čudi... Pogotovo što je riječ o osobi koja je emocionalno uvijek bila vrlo jaka, stabilna i realna. Zato sam izgubljen... zato i naslov takav... stvarno ne znam što se događa.

Isto pitanje tebi, zašto ti ostaješ snjom ako si već godinu dana jako nezaovoljan vezom.. i tri puta ste stidljivo o tome otvorili temu..?
Ti si tu jer ju voliš i nadaš se da će se sutra nešto magično promjeniti, nisi našao nešto bolje u međuvremenu, tako nije ni ona.... ako tako nastavite puknut će kad tad...
Mislim da si ti jako osjetljiv i nesiguran zbog toga se i zamaraš ovim nebitnim pitanjima, ti tražiš sigurnost i zbog toga nemaš snage suočiti se sa izazovima u vezi.
Kad si iskreno pričao o tome kako se osjećaš, kada ste pričali o njezinim osjećajima, budućnosti, djeci, nesigurnostima, strahovima koji vas muče, što bi željeli promjeniti u vezi, čemu se nadate, za čim čeznete, kako se namjeravate potruditi oko onog što vam smeta..? Ona također ima svoje mušice kao i ti, možda suti jer te ne želi povrijediti jer ju voliš i ugađaš joj.. I tako vremenom sami sebi kuhate kašu..

Mnogo puta kada bih sa svojom ženom jedno vrijeme stavljao stvari pod tepih realnost bi me jako lupila u glavu, vezu bi nam pomakla doslovno nekoliko godina unatrag, sve zbog manjka iskrene komunikacije i bijega od neugodnosti. To se mora rasčistiti , što prije to bolje...

[dugii]

Frelun kaže:

Godinu dana traje to... odnosno prije godinu dana je počelo zahlađenje s njene strane. U tih godinu dana nam je nekad bilo bolje, nekad lošije, ali zadnjih mjesec dana je baš loše (barem meni - možda ona ni ne primjećuje razliku) pa zato spominjem ta dva perioda.

Ovo ostalo što si napisala je vrlo lako moguće. Ali ne razumijem onda samo jednu stvar... zbog čega ostaje ako je nezadovoljna? A ako već ostaje zašto barem ne pokuša razgovarati jednom? To je dio koji me najviše čudi... Pogotovo što je riječ o osobi koja je emocionalno uvijek bila vrlo jaka, stabilna i realna. Zato sam izgubljen... zato i naslov takav... stvarno ne znam što se događa.

Moj savjet ti je da ti promjeniš svoje ponašanje jer dok se god ponašaš jednako prema njoj ona te uzima zdravo za gotovo i nema potrebe da razgovara sa tobom."Uzdrmat" češ je jedino ako se promjeniš (privremeno jer trajno vjerovatno ne možeš) Kako i na koji način da se promjeniš ne bih ti znao reći,dali da je ostaviš ili nešto drugo da promjeniš,neznam.Tek kad ona "izgubi tlo pod nogama" dakle kad se ne bude susretala sa onim uobičjanim kod tebe nego sa tobom nešto drugačijim možda ti se otvori i reče što se događa.