Glagoljica

[Basta]

Liburn kaže:

Zanimljiv mi je dosta rani glagoljaški zapis iz Župe Dubrovačke, koji je iskopan prije 2, 3 godine, a znanstveni rad bi triba bit objavljen valjda ove godine.

...

Jel zna iko išta detaljnije, ili barem kad ćemo moći pročitati originalni znanstveni rad?

zna li se kako glasi tekst?

edit: jel to to?



ima više glagoljskih zapisa na dubrovačkom području:

http://www.croatianhistory.net/etf/dubrovnikgl.html

---

aha, evo nađoh jednostavniju sliku i "prijevod":

GLAGOLJSKI NATPIS IZ ŽUPE DUBROVAČKE

Sũt' že r'z'dal' potug' *A e i *J dast' s'n' Petr' a Petrov' s'n' p'sal' Ϊvan' = Platili su trud (popu). 1 je i 30 (misa) dao sin Petar a Petrov sin pisao Ivan.
Stā Sopiê *Ϊ Stī Sol'vĕstr' *A *I ost' Stĕpan' pisal' = Sveta Sopija 10 (misa), Sveti Solvistar 1. 20 osta. Stipan pisao.

Natpis (točnije dva natpisa) govori o misi zadušnici i 30 gregorijanskih misa koje je za oslobođenje od muka u čistilištu jednoga od roditelja platio sin Petar a sve to zapisao je njegov sin Ivan. U drugom dijelu teksta dogadja se nešto doista neobično. Pop glagoljaš Stipan konstatira da je zadušnica, doduše, služena u crkvi Svetog Solvistra ali i da je od 30 gregorijanskih misa u Svetoj Sopiji preostalo još 20. Zašto pop nije sačekao da se obveza dovrši pa da onda svojim dijelom zapisa zaključi "posao"? Očito je pop koji je primio obvezu ili umro ili obolio a kako su gregorijanske mise morale biti služene u neprekinutom nizu, zaključujemo da pop Stipan ovime priznaje naručiteljima da će se morati služiti novih 30 misa. Očekivali bismo zato i treći dio natpisa koji bi mogao glasiti: Svĕ J, ali se na objavljenoj slici ne vidi donji dio.

http://www.webstilus.net/content/view/3228/98/

[Pessimus dux]

žalac_1 kaže:

uvođenje glagoljice moglo bi povući za sobom pitanje i ćirilice, jer je i ćirilica također staro pismo kojem su se koristili na području srednjovjekovne Hrvatske, neki kažu i treće od tri hrvatska pisma.
A da netko ide sad uvoditi ćirilicu među djecu proglasili bi ga ludim ili politički nepodobnim

Sve stoji, jedina je razlika da se glagoljica zadržala daleko duže od ćirilice u nekim hrvatskim krajevima.

[nima]

žalac_1 kaže:

uvođenje glagoljice moglo bi povući za sobom pitanje i ćirilice

Srbski političari u HR su samoinicijativno već postavili taj zahtjev, nevezano za glagoljicu, još prije par godina, vjerojatno i prije.
http://www.jutarnji.hr/u-skole...a-/239003/
Na to je uslijedio navodni demantij Primorca (2008), no godinu dana kasnije on za JL izjavljuje da "ćirilica nije isključena" za uvođenje u nastavni program (pri tome ne misli na hrvatsku odnosno bosansku ili zapadnu ćirilicu).
http://hakave.org/index.php?option=c...tska&Itemid=29
http://www.kupreskiradio.com/?go=article&id=1202209856
Srbskim političarima nemam što prigovoriti, oni samo ostvaruju svoje interese. Problem je u hrvatskim političarima i ostalima koji prihvaćaju poraze bez suprotstavljanja i borbe. Nerijetko sami sebe zakinu za kvalitetan odgovor.

žalac_1 kaže:

jer je i ćirilica također staro pismo kojem su se koristili na području srednjovjekovne Hrvatske, neki kažu i treće od tri hrvatska pisma. A da netko ide sad uvoditi ćirilicu među djecu proglasili bi ga ludim ili politički nepodobnim

Hrvatska ćirilica (bosančica, poljičica, arvatica...) ne može biti argument za uvođenje srbske ćirilice u hrvatski nastavni program.
http://hakave.org/index.php?option=c...vori&Itemid=22

[Pessimus dux]

nima kaže:

Hrvatska ćirilica (bosančica, poljičica, arvatica...) ne može biti argument za uvođenje srbske ćirilice u hrvatski nastavni program.
http://hakave.org/index.php?option=c...vori&Itemid=22

[Dilecto Filio]

nima kaže:

Kakvi su to veliki problemi, pa morate se boriti za svoje. Danas vam je na raspolaganju doslovno sve, alate imate, pismo imate, koristite ga i prilagodite ono što vam stvara poteškoće kako biste ih riješili, ne bi bilo glagoljici prvi put; znate dobro da se glagoljica u toku svog razvoja korigirala i prilagođavala više puta tadašnjim potrebama (tada to nisu smatrali sakaćenjem nego očuvanjem i razvojem svojega; da li je razvoj iz oble u uglastu sakaćenje oble? Ligature? Recite konkretno što biste korigirali). Pa to vam je posao kao lingvistu, isto kao i inženjeru koji se bavi tehničkim sustavima koji trebaju biti na uslugu nekom tko koristi sustav – prilagoditi ga da se može koristiti u skladu sa potrebama korisnika. Ako je netko takve struke koja zahtijeva mnogo pisanja i brzog pisanja a ne odgovara mu kurziv, pa neka piše latinicom kao i do sada, kakav je to problem. Pogledajte kako su drugi riješili iste teškoće, a pisma su im daleko primitivnija i starija nego glagoljica.


Ne vidim zašto se glagoljsko pismo ne bi učilo u sklopu hrvatskoga jezika. Ako netko ima želju učiti staroslavenksi itd. na glagoljici, onda se može govoriti o zasebnom predmetu. Ali se nikako ne mogu složiti da glagoljica – koja se koristila više od tisuću godina – nema dugoročnog efekta i da pripada prošlosti, posebno pored današnje tehnologije.

"Sjeverno kraljevstvo traje relativno kratko, do oko 931 kad dolazi pod udar asiraca, jug ili Judeja dolazi pod Babilon"
Ispravak: "od oko 931 do kad dolazi pod udar itd."

hvala bogu, nisam lingvist.

1. ovako... od trideset znakova koji se koriste u standardnom hrvatskom jeziku, samo njih 25 ima glagoljičke parove. dakle, treba pokrpati rupu, tj. izmisliti nove znakove ili ih preuzeti iz latinice, ćirlice, čega već (npr. kinezi cu slovo za glas "c" uzeli iz latinice). da ne pričamo o tome kako na glagoljici napisati "wikipedia" ili "new york". možda da prihvatimo vukov princip?

2. nema dugoročnog efekta u životu "običnog čovjeka". jednako kao što "obični čovjek" ne zna grčki, iako je na nekoj osnovnoj razini svjestan važnosti homerovih epova aristotelove filozofije koja je aktualna i preispituje se više od 2 000 godina.

[luka lik]

Michael Collins kaže:

Iako je prije par godina uzela zamaha,među nekim modni detaljima i tetovažama mladih, glagoljica je opet pomalo zaboravljena...

Kada je točno glagoljica izgubila prednost nad latinicom, i da li uopće postoje dijela na kajkavskom i štokavskom na Glagoljici?

I mali poklon-konverter latinice na glagoljicu:

http://www.senj.hr/Glagoljica.htm

Nažalost za razliku od ćiriličnog konvertera,ne mogu ga paste-ati na ovaj forum niti u vord,pa ovo dođe samo kao simpatična stvar,ništa više...

Fora je konverterić ali nadam se da će izići novija verzija fale im slova sa kvačicama i još neke stvari.
http://fly.cc.fer.hr/~zox/Pics/glagoljica_obl_map.gif


Ali uz malčo truda dalo bi se uspješno napraviti dobar konverter.

[Michael Collins]

luka lik kaže:

Fora je konverterić ali nadam se da će izići novija verzija fale im slova sa kvačicama i još neke stvari.
http://fly.cc.fer.hr/~zox/Pics/glagoljica_obl_map.gif


Ali uz malčo truda dalo bi se uspješno napraviti dobar konverter.

Ali kako ga uskladiti s forumom.hr?

[luka lik]

Eto ne znam.Možda da taj alat bude dodatak prijevodniku.

[nima]

df_ kaže:

1. ovako... od trideset znakova koji se koriste u standardnom hrvatskom jeziku, samo njih 25 ima glagoljičke parove. dakle, treba pokrpati rupu, tj. izmisliti nove znakove ili ih preuzeti iz latinice, ćirlice, čega već (npr. kinezi cu slovo za glas "c" uzeli iz latinice).

Moram reći da mi isprva nije bilo jasno na što mislite, no mislim da znam što želite reći. Ako mislite na slova kao "est", kojim se bilježi glasovna skupina "je" i "e", ovisno o smještaju u riječi, te "i" koje obilježava skupinu "ji" i "j" itd. tada vjerujem da mislite na pisanje starim tradicionalnim načinom pisanja. Za tu svrhu je stručno vijeće DPG-e donijelo četiri razine pisanja gdje je spomenuti način četvrti po redu. Više o tome možete naći ovdje:
http://domovina.110mb.com/glagoljica...ce/slova-1.htm (gore imate "next" za slijedeću stranicu)

Osobno već duže pišem glagoljicom na računalu i moram reći da nisam naišao na nešto slično ovoj poteškoći, premda ono što zapisujem pišem na tradicionalnan način. Ponovo sam pobrojao i usporedio latinična slova sa glagoljskim i nisam našao to što ste rekli. Stoga sam zaključio da ipak mislite na ono što zovemo tradicionalnim pisanjem. Neposredan prijevod sasvim dobro odgovara latiničnom pismu. Slova koja su rađena prema prvotisku možete vidjeti ovdje (sva odgovaraju latiničnima):
http://croatianhistory.net/glagoljica/ec/index.html

Ako s druge strane mislite na q,w,x,y,đ onda bi to išlo ovako, prema mom mišljenju kao korisnika, ne lingvista u SI. Za prijepis slova "y" bih koristio slovo "iže", za "w" (double u) bih koristio "ot" (ne bih koristio "vidi", nego bih prenamijenio "ot" za prijepis znaka "w"), stručno vijeće DPG-a je uredilo da se "đ" piše kao "je" (IIP), samo se prve dvije crte spoje na gornjem dijelu. Ostaje nam "q" i "x". Po mome mišljenju, za "q" ne bih uvodio ništa novoga, već upotrijebio slovo "kako" i poluglas te od njih napravio ligaturu u stilu nadslovke ili čega sličnog. Jedino što bi se eventualno moglo uvesti je "x", no da tu ne uvodimo ligaturu od "kako" i "slovo", možda bi bilo dobro uzeti slovo "i" i od njega jednostavno napraviti "x" (ksi itd). Ako je to sve uopće i potrebno s obzirom da se to može zapisati onako po izgovoru, no bilo bi mi na pr. praktično na računalu, isto kao i pri prepoznavanju stranih imena.

df_ kaže:

da ne pričamo o tome kako na glagoljici napisati "wikipedia" ili "new york". možda da prihvatimo vukov princip?

Mi niti u latiničnom pismu ne pišemo Österreich, Deutschland, Koninkrijk der Nederlanden, kako se piše na njihovim jezicima, već Austrija, Njemačka, Kraljevina Nizozemska itd. (Hrvatsku je Kačić zvao Harvatija), isto vrijedi i za dobar dio ostalih stranih imena (zemljopisna itd). Osobno nisam imao prilike vidjeti na koji način danas ljudi rade prijepise engleskih imena na glagoljici, no ja bih kombinirao u tome ovih pet slova kada bih zapisivao na našem jeziku (za te svrhe bi možda bilo dobro i koristiti i grafem dzelo uz ostale i smisliti neku korist za njega). Tako bi se New York pisao kao N+jus Iže+ork, Ot+ikipedi+jat po mome mišljenju. Engleska imena je dosta nezgrapno prevoditi na naš jezik jer postoji negdje oko pedesetak pravila za transkripciju i transliteraciju, odnosno prenošenje jednog sustava fonema u drugi; ostaje druga mogućnost da eng. doslovno prevodimo na hrvatski tako da Oxford bude Volova jaruga, Cornwall Kuruzni plot, itd. Znam da se slično napravilo u hebrejskom jeziku, oni na pr. pišu tuđice sa zastarjelim grafemima, odnosno grafemima koji više ne odgovaraju fonemima itd. Inače su stručnjaci iz DPG-a već donijeli zaključak da se imena pišu prema izgovoru, no ja bih na to dodao ove zastarjele grafeme kako sam rekao. Lj i nj se pišu kao l+poluglas, n+poluglas ili gdje je to moguće u kombinaciji sa jatom i jusom. Uostalom to se sve nalazi objašnjeno na gornjoj poveznici.

[Dilecto Filio]

u redu, na ovo gore napisano nemam nikakvog prigovora. sve je lijepo argumentirano.

no zanima me jedna druga stvar. naime, kad čovjek malo prolista fučićeve "glagoljske natpise", vrlo brzo uoči kartu koja prikazuje rasprostranjenost glagoljice. kad se ta karta usporedi s kartom današnje republike hrvatske, javlja se jedna neobična situacija - glagoljica je rasprostranjena na vrlo specifičnom potezu hrvatskog teritorija. stoga me zanima mišljenje o narednoj mogućnosti. ako bi glagoljica bila službeno pismo, koje bi se i učilo u školama kao obavezni predmet, ne bi li to bilo izmišljanje tradicije? naime, za barem polovicu hrvatskog teritorija ne može se govoriti o glagoljaškoj tradiciji. glagoljski natpisi u kontinentalnoj hrvatskoj su izrazita rijetkost.

također, zašto bosančica (ili hrvatska ćirilica ili zapadna ćirilica, kako kome drago) ne bi bila službeno hrvatsko pismo. njezin korpus nije ništa manje brojan ili značajan od onog glagoljaškog. vremenski kontinuitet nije ništa kraći. prostor koji pokriva je po veličini skoro isti....

[Liburn]

Basta kaže:

zna li se kako glasi tekst?

edit: jel to to?



ima više glagoljskih zapisa na dubrovačkom području:

http://www.croatianhistory.net/etf/dubrovnikgl.html

---

aha, evo nađoh jednostavniju sliku i "prijevod":



http://www.webstilus.net/content/view/3228/98/

da... to iz župe dubrovačke... dobro tekst se zna, ali me zanimaju znanstveni osvrti - širenje glagoljice i postanak, s obzirom da se radi o jednom od starijih glagoljičnih nalaza, koji je pisanim stilom ("trokutasta" - transfer iz "oble" u "uglatu") i datacijom najbliži baščanskoj ploči.

[nima]

df_ kaže:

...no zanima me jedna druga stvar. naime, kad čovjek malo prolista fučićeve "glagoljske natpise", vrlo brzo uoči kartu koja prikazuje rasprostranjenost glagoljice. kad se ta karta usporedi s kartom današnje republike hrvatske, javlja se jedna neobična situacija - glagoljica je rasprostranjena na vrlo specifičnom potezu hrvatskog teritorija. stoga me zanima mišljenje o narednoj mogućnosti. ako bi glagoljica bila službeno pismo, koje bi se i učilo u školama kao obavezni predmet, ne bi li to bilo izmišljanje tradicije? naime, za barem polovicu hrvatskog teritorija ne može se govoriti o glagoljaškoj tradiciji. glagoljski natpisi u kontinentalnoj hrvatskoj su izrazita rijetkost.

Koliko mi je poznato, kod Fučićeve karte se radi o natpisima koji su uklesani ili urezani u kakav zid ili kamen, a izostavlja se ostala građa kao listine, pisma, knjige itd. Odkad je Fučićeva knjiga izdana mislim da je pronađeno još oko stotinjak takvih natpisa (grafita), u Slavoniji, u okolici Dubrovnika i Zadru. Treba dodati da je procijenjeno da je u zadnjih sto godina uništeno barem 13-14% glagoljskih natpisa. Strohal koji je izdao svoju knjigu još 1915, navodi da se po njemu dostupnoj građi glagoljicom pisalo i u zagrebačkoj biskupiji, te Međimurju, pored ostalih poznatih mjesta.
http://www.croatianhistory.net/etf/stroh/stroh10.pdf
Može se govoriti da je glagoljica nešto slabije zastupljena u Slavoniji, odnosno na samom istoku Hrvatske, barem po onome što je do sada pronađeno (Hercigonja napominje da je iz Bašćanske ploče potrebno čitati i da je Zvonimir bio i bivši ban Slavonije (panonski prostori), te to ubrajati u procjenu tadašnje proširenosti glagoljice u Hrvatskoj, a vjeruje se i da je današnja Slavonija prije dolaska Turaka bilo glagoljaško područje). Izmisliti tradiciju po meni znači podvaliti nekome nešto što nema nikakve veze sa prethodnim generacijama nekog društvenog kruga ili mjesta, a predstavljati to kao tradiciju tog mjesta ili kruga. To se činilo i čini i dalje sa na primjer srbskom ćirilicom. Ja sam rodom iz makarskog primorja, ali obitelj više ne živi u tom području već nekih skoro pa dvjesto godina, već se selila prema sjeveru i tako obišla po čitavoj državi da bi danas našli sjedište na nekoliko mjesta u središnjoj Hrvatskoj, kao i dio obitelji na istoku Hrvatske. A takvih nas ima jedno more, posebno onih koji su došli u prošlim vremenima iz južne Hrvatske i BiH na sjever i istok države. Zato ne mislim da bi to bilo nekakvo izmišljanje tradicije, jer se na prostorima na kojima je u prošlosti bila nešto manja zastupljenost glagoljice (uvjetno rečeno) stanovništvo dosta i izmjenilo, odnosno pomiješalo. Iz tog razloga mislim da bi trebalo svima ponuditi mogućnost pisanja glagoljicom, jer se pismo ne odnosi na mjesto nego ponajprije na živalj koji u tim mjestima živi. A tko ne želi pisati glagoljicom jasno da može pisati latiničnim pismom kao do sada, no po meni bi svakako trebali znati barem pročitati neki kraći glagoljski tekst, jer to smatram općom hrvatskom kulturom.

df_ kaže:

također, zašto bosančica (ili hrvatska ćirilica ili zapadna ćirilica, kako kome drago) ne bi bila službeno hrvatsko pismo. njezin korpus nije ništa manje brojan ili značajan od onog glagoljaškog. vremenski kontinuitet nije ništa kraći. prostor koji pokriva je po veličini skoro isti....

Poteškoće koje povlači bosančica se najbolje vide ovdje:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosan%C4%8Dica
Bosanica je dobivena najvjerojatnije iz starocrkvenoslavesnkog pisma (nedavno sam vidio da čak sadrži izvorne znakove iz starocrk.slav. pisma, za razliku od ostalih ćirilica, kao i nekih znakova koji uopće ne pripadaju ćirilićnim pismima, neki se mogu naći i na azbukvicama kod Pricrnomorja itd.) a došla je u Hrvatsku u 12 st. iz Zahumlja (područje negdašnje Crvene Hrvatske), njome se mnogo pisalo po bilizima i u Hercegovini i Dalmaciji, itd. no isto se na njima nalaze i glagoljska slova. Ona se jest učila po poljičkim školama uz glagoljicu (glagoljica je tamo bila zastupljena kao liturgijsko pismo) većinom ga je pisalo svećenstvo po samostanima, kao i ondašnja administracija itd. Osobno, ne bih je silio na službenu uporabu, no volio bih kada bi u programima za hrv. jezik bilo potrošeno barem nekoliko sati na nju, kao i kad bi bile tiskane knjige na njoj, pored glagoljice i latinice. Inače je glagoljica mnogo čitljivija od nje, starija i nitko je ne svojata, tako da bi ona bila i jedno stabilno političko sredstvo itd.

[nima]

Liburn kaže:

Zanimljiv mi je dosta rani glagoljaški zapis iz Župe Dubrovačke, koji je iskopan prije 2, 3 godine, a znanstveni rad bi triba bit objavljen valjda ove godine....kad ćemo moći pročitati originalni znanstveni rad?

Trebao bi biti objavljen u časopisu Slovo 59 (2009), no časopis još nije postavljen na Hrčak.
http://hrcak.srce.hr/slovo
http://www.croatianhistory.net/etf/cuncic_du.html

[Dilecto Filio]

@nima

ovo je vrlo lijepo argumentirano, nemam prigovora. sa svoje strane smatram raspravu zaključenom.

[Daniel.N]

Tako bi se New York pisao kao N+jus Iže+ork, Ot+ikipedi+jat po mome mišljenju. Engleska imena je dosta nezgrapno prevoditi na naš jezik jer postoji negdje oko pedesetak pravila za transkripciju i transliteraciju, odnosno prenošenje jednog sustava fonema u drugi; ostaje druga mogućnost da eng. doslovno prevodimo na hrvatski tako da Oxford bude Volova jaruga, Cornwall Kuruzni plot, itd. Znam da se slično napravilo u hebrejskom jeziku, oni na pr. pišu tuđice sa zastarjelim grafemima, odnosno grafemima koji više ne odgovaraju fonemima itd. Inače su stručnjaci iz DPG-a već donijeli zaključak da se imena pišu prema izgovoru, no ja bih na to dodao ove zastarjele grafeme kako sam rekao. Lj i nj se pišu kao l+poluglas, n+poluglas

Dakle to je otprilike kako to rade Srbi kad pišu ćirilicom. Napomenuo bih par stvari:

1. Opasan je dosta nizak nivo stručnosti onih koji rade "glagoljičke" fontove. Ponovimo. Glagoljička slova imaju svoje vlastito kodiranje koje je neovisno o latinici i ćirilici. Tako u jednom te istom fontu mogu i trebaju koegzistirati latinica, ćirilica, grčko pismo, glagoljica itd.

Za to je već odavno postavljen standard, potražite na Googleu "unicode glagolitic". Ali svi fontovi koje su Hrvati-amateri napravili su tek preoblike latiničkog pisma, na mjestima gdje su slova latinice. Treba shvatiti da az nije samo nekakav drugačiji oblik slova A, to je drugo slovo, kao što je ćirilično az (A) i grčko alfa (A) svako za sebe različito slovo s različitim kodiranjem, iako izgleda identično.

2. Što se tiče Društva ljubitelja glagoljice itd mislim da je iluzorno postavljati neke standarde kada je i pisanje na latinici dvojbeno (greške-grješke, oci-otci) itd.

Što se tiče Wikipedija = (Ot) ikipedi (Jat), jat je zamišljen za pisanje glasa ě, kojeg više nema u hrvatskom (zapravo u kajkavskom ima zatvoreni e, koji je od ě i poluglasa). Druga je stvar ako želimo pisati etimološki, pa pisati grěška, vrěća, dvě, směh, sněg itd.

3. Na kraju ostaje veliko pitanje što time dobivamo. Po mom mišljenju, ništa. Na kraju ćemo kao i dosta Srba uglavnom pisati na latinici, a onda imati "glagoljizatore" i gumb na stranici "prikaži kao glagoljica".

Pustimo tu famu da je glagoljica "hrvatsko pismo". Nije Ćiril ili tko ju je već izmislio bio Hrvat, kao ni oni Rimljani koji su izmislili latinicu (preuzeli od Etruščana i malo modificirali, zapravo).

Tako možemo razmišljati o svom sustavu mjera: hrvatski lakat, hrvatska milja itd. Zašto bi koristili strane metar i kilogram?

Ali što time konkretno dobivamo?

Mogli bi se i Egipćani vratiti na hijeroglife, to je svakako njihovo pismo, na kojem je napisano mnogo više stvari nago na glagoljici. Ali je dosta nepraktično...

[Shain]

Daniel.N kaže:

Pustimo tu famu da je glagoljica "hrvatsko pismo". Nije Ćiril ili tko ju je već izmislio bio Hrvat.

Nisu je izmislili Hrvati, ali je od 11. st. u stalnoj upotrebi samo kod katolika u sjev. Dalmaciji, Kvarneru, Lici, Pokuplju i dr.

[mala_malenka]

no, ja koristim hr.crodict.com/glagoljica.html
nazalost samo izbaciva slike a ne tekst

[miau]

citajuci pojedine postove imam utisak da je glagoljica nesto ekskluzivno hrvatsko , po cemu se razlikuju od drugih i sto su imali samo hrvati , a u stvari glagoljicu su napravili cirilo i metodije , dva grka iz okoline soluna , za potrebe prevodjenja biblije na starosklovenski jezik , tj. tadasnjeg govornog jezika slovena i za potrebe vizantije i sirenja hriscanstva ...
a stigli su do moravske i ceske ako se sjecam ...
imam utisak da hrvati cesto od svega pokusavaju da naprave nesto sto je ekskluzivno njihovo i sto nema nikakve veze sa drugima , skoro kao imaginarni svijet ...

[Liburn]

miau kaže:

citajuci pojedine postove imam utisak da je glagoljica nesto ekskluzivno hrvatsko , po cemu se razlikuju od drugih i sto su imali samo hrvati , a u stvari glagoljicu su napravili cirilo i metodije , dva grka iz okoline soluna , za potrebe prevodjenja biblije na starosklovenski jezik , tj. tadasnjeg govornog jezika slovena i za potrebe vizantije i sirenja hriscanstva ...
a stigli su do moravske i ceske ako se sjecam ...
imam utisak da hrvati cesto od svega pokusavaju da naprave nesto sto je ekskluzivno njihovo i sto nema nikakve veze sa drugima , skoro kao imaginarni svijet ...

Ideja da je glagoljicu izmislio Ćiril se gura kao činjenicu, a radi se samo o pretpostavci koja se u prošlom stoljeću gurala u prvi plan nekakvim konsenzusom domaćih slavističkih škola. Istim konsenzusom druge teorije su se sakrivale. S obzirom na sve vezano uz glagoljicu šansa da ju je smislio 1 ili 2 čovjeka je skoro nemoguć događaj - njena struktura je takva da ispada kako su 2 genija izmislili i pismo i njegov razvoj i unutar njega utjecaje iz drugih načina pisanja!? Svašta. Pismo koje je smislio Ćiril za potrebe pokrštavanja Slavena je upravo ono koje se i koristilo u tu svrhu - ćirilica!

[Liburn]

Shain kaže:

Nisu je izmislili Hrvati, ali je od 11. st. u stalnoj upotrebi samo kod katolika u sjev. Dalmaciji, Kvarneru, Lici, Pokuplju i dr.

Preko 90% svih glagoljičnih zapisa uopće pronađenih u Europi svi spadaju pod isključivo hrvatsku kulturnu baštinu. Pri tome od 3 osnovne glagoljične forme, obla, prijelazna, uglasta - ove druge dvije pripadaju isključivo hrv. baštini. Također uklesivanje glagoljice u kamen ili keramiku je isključivo hrvatska baština. Prijelazna ili trokutasta je ustvari preteča uglaste u vrime dok se glagoljica uklesavala u kamen (najvažniji primjerci: Baščanska ploča - kamen, glagoljica u Župi Dubrovačkoj - keramika).