Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 05.02.2018., 15:38   #121
Malo o Krbavskoj bitci:

Osmanlije se 1352 utvrđuju na Galipoljskom poluotoku, 1371 u Makedoniji, 1385 dijelom Albanije, 1391 osvajaju Solun. 1393 osvajaju Trnovsku Bugarsku, Vlašku i Carigrad 1453, 1459 Srbiju, u Bosni se utvrđuju 1463 a u Hercegovini 1482.

Pljačkaški i vojni pohodi na Hrvatsko kraljevstvo počinju 1391. provalom u Slavoniju, pa ponovno 1396, kada su došli do Ptuja u SRC te ga opustošili, otevši silno roblje. 1408. su provalili do Kranjske, pa bili na povratku poraženi od bana Ivana Morovića. Te godine su pustošili i oko Zrina i odveli ljude u roblje. 1415. upadaju u Dalmaciju, i u Frankopanske prostore, oko Zrina, te pustoše do Celja, a procjenjuje se da je u tom upadu odvedeno 30 tisuća ljudi u ropstvo. 1418. je oko 20 tisuća Osmanlija prodrlo do Kranjske i Štajerske, da bi na povratku bili poraženi od strane združenih snaga Frankopana, Kurjakovića i Nelipčića. 1419., 1422., 1423. i 1428. i 1429. upadaju u Slavoniju, a u zadnjem pohodu dolaze do Kranjske. 1430. upadaju u okolicu Zadra, te odvode veliki broj ljudi u roblje i stoku. 1431. upadaju do Metlike, a upadaju na više frontova u Hrvatsku i 1436, 1441, 1445,1450, 1458. 1463. upadaju do Senja, te zarobljavaju Hrvatskog bana Pavla Špirančića. 1464. haraju Likom, Krbavom i oko Kupe. 1467 pustoše Šibenski i Zadarski kraj, odvode mnoge u ropstvo, a mnogi su napustili domove. Od 1468. do 1483. kreću neprestani upadi u Hrvatsku, diljem granice. U tom period previše je upada da bi ih sve ovdje naveo, a često se ponavljaju i po nekoliko puta na godinu. Osim u Hrvatsku ti upadi idu i do Kranjske, Štajerske, Istre, Gorice i Furlanije. Spominju se brojke od 6000. ljudi odvedenih u ropstvo 1469, ili 20 000 1471. godine. 1474. odvode oko 14 000 ljudi u ropstvo iz Zagorja, Turopolja i okolice Križevaca. Te 1474. se procjenjuje da su u nekoliko odvojenih upada Osmanlije opustošili između 25 i 50 % seljačkih posjeda u Slavoniji. Ti pohodi osim ogromnih ljudski gubitaka, ekonomski su u potpunosti iscrpili zemlju.

Hrvatski velikaši imali su taktiku dočekivanja Osmanlija na povratku iz pljačke, te su često uspjeli uništiti neprijateljske snage. 1478. na povratku ih uništava zapovjednik Jajačke banovine. 1479. ih uništava Ivan Vitovec, te oslobađa roblje. 1483. na povratku kod Une ih uništava ban Matijaš Gereb, te oslobađa oko 10 000 kršćanskih zarobljenika. 1483. sam kralj Matijaš Korvin na Savi kod Gradiške uništava tursku vojsku.

Mir potpisan 1483. traje do 1490. Novi kralj Vladislav 2 Jagelović pokušava produžiti primirje no sultan Bajazit to uvjetuje prepuštanjem Dubrovnika i Vlaške, te slobodan prolaz Akindžijama do Njemačkih zemalja. Dok pregovori traju novi upravitelj Bosanskog sandžaka Jakub paša Hadum napada Jajce, koje uspješno brani Jajački ban Emerik Derenčin. U isto to vrijeme Hasan beg Mihaloglu upada u Hrvatsku, hara oko Zagreba, upada u Kranjsku, haraju okolo i zarobljavaju veliki broj stanovništva, uništava ih Bernardin Frankopan na rijeci Kupi. 1491 godine Hrvatska vojska uništava veliku Osmansku vojsku u klancu Vrpile na Krbavskom polju, gdje stradava veliki broj Turaka i oslobađa se oko 18 000 zarobljenika.

Ovakav široki uvod je bitan da bi se uhvatio širi kontekst Bitke na Krbavi 1493. godine.
1493. godine traju oružani sukobi između Vladislava 2 Jagelovića i Frankopana, zbog vlasništva nad gradovima Senja, Otočca, Bribira, Bakra i nekih manjih koje je Frankopanima oduzeo Matijaš Korvin. Nakon početnih uspjeha, Frankopani se povlače u Brinje. Dok traje opsada Brinja, stiže vijest da su Osmanlije upale u Hrvatsku.

Za razliku od prijašnjih upada, bosanski sandžak beg Jakub Paša se posebno pripremio. Iskovano je oružje i Osmanlije su bile opremljene na „europski način“ , imali su oklope, željezne ovratnike, kacige, helebarde i sl. Osim osmanskih trupa iz Bosne, u vojni su sudjelovali konjanici iz Srbije pod zapovjedništvom pomoćnog Smederevskog sandžak bega i konjanici iz južne Rumelije. Jakub paša je bi iskusan zapovjednik, koji je očito dugo planirao i sustavno opremio akindžije. Vojnu je poveo početkom lipnja 1493. osobno Jakub Paša, te Turci udaraju istodobno na Jajce i na prostor Šibenika.

nastavlja se...
Lacedaemon is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2018., 15:48   #122
Jajce paša ne uspijeva osvojiti, pa nastavlja dalje u unutrašnjost Hrvatske, te početkom kolovoza prelazi rijeku Unu kod Ostrošca. Nastavljaju do Kranjske i Štajerske gdje pustoše i pljačkaju. Nakon što Jakov Sekelj, Štajerski kapetan, okuplja vojsku, Turci preko Drave bježe u Hrvatsku u Zagorje, zatim prelaze Savu vjerojatno kod Susedgrada. U Turopolju su spalili Lukavec, utvrdu bana Derenčina, pale crkve i samostane.

Na glas da Osmanlijska vojska pljačka po Hrvatskoj i zemljama SRC-a, ban Derenčin prekida opsadu Brinja, te se izmiruju Frankopani i ostali Hrvatski velikaši koji su se borili na strani kralja. Po izvorima Hrvati su odlučili kao i ranije dočekati Osmanlije na povratku, uništiti ih i osloboditi robove. Po nekim pretpostavkama Hrvatska vojska ih je planirala dočekati na Uni, najbližem smjeru povratka, no Jakub paša mijenja smjer povlačenja te ide na Modruš kojeg pljačka i pali. Oko Male Kapele Jakub paša pokušava pregovarati s banom Derenčinom nudeći mu otkup, no ban to odbija zahtijevajući predaju svih porobljenih kršćana i predaju ukradenog plijena. Jakub paša se odlučuje na proboj kroz prostor Kapele, Plaškog, plitvičkih jezera, preko Krbavskog polja na Lapac. Derenčin je pratio vojsku tražeći poziciju za boj. Kod sela Visuć blizu Udbine rasporedio je svoje snage.
Kada je stigao na Krbavsko polje, Jakub paša ne ulazi u njega kroz udolinu Vrpile gdje su dvije godine ranije doživjeli težak poraz, već prijelazom Bjelopolje – Pečani.

Brojnost Turske vojske po izvorima kreće se od 4000 do 9000 konjanika, a za Hrvatsku stranu između 7000 i 20000 miješanih (pješaka i konjanika). Treba naglasiti da se Hrvatskoj vojsci pridružilo i mnogo lokalnog stanovništva koje je traumatizirano stalni upadima i pljačkama, željelo sudjelovati u bitki.
Bitka se odigrala u ponedjeljak 9. rujna 1493. Hrvatske snage su se ukopale istočno od današnje zračne luka, čekajući neprijatelja. Izvori govore o nesložnosti među Hrvatskim zapovjednicima. Vrlo vjerojatno izazvanih starim svađama i netrpeljivostima, a svakako je tome pomogla i činjenica da su se dijelovi Hrvatske vojske nalazili nedugo prije na suprotstavljenim stranama. Ivan Frankopan Cetinski je predlagao da se Osmanlije dočeka negdje na gorskom prijelazu gdje bi i „gore bile u pomoć" i gdje Osmanska konjica ne bi mogla doći do izražaja. Derenčin je zagovarao bitku na otvorenom polju gdje bi teška konjica u grubom frontalnom udaru najbolje iskoristila svoje prednosti, za razliku od gorskog klanca gdje bi lako pokretna Osmanlijska bila u prednosti. Iako je Derenčin zbog svoje odluke često bio demoniziran, ili prikazivan kao slavohlepni naivac i bezveznjak, treba reći da je on bio iskusni vojni zapovjednik. Teška konjica je bila najkvalitetniji dio njegove vojske, pa je svakako razumljiva njegova taktička odluka. Danas s naknadnom pameću vidimo da je procijenio krivo. Oko 6. sati ujutro Derenčin raspoređuje vojsku oko sela Visuć, dijeli je na tri dijela s konjaništvom frontalno i pješaštvom između. Prvim dijelom, koje je dolazilo iz Kraljevine Slavonije zapovijedao je Franjo Berislavić, drugim iz Kraljevine Hrvatske Ivan Frankopan Cetinski, a sa zadnjim dijelom u kojem je bio i ban, zapovijedali su Nikola Frankopan Tržački i Bernardin Frankopan Ozaljski. Jakub Paša naređuje da se pobiju svi zarobljenici koji su sposobni za borbu, te saziva ratno vijeće, gdje odlučuje uvući Hrvate u zasjedu, te odvaja 3000 konjanika da kroz šumu preko rječice Krbave u datom trenutku napadnu s leđa.

Bitka je počela u 9 sati, kada je Kruševački sandžak beg Ismail krenuo u frontalni napad s namjerom da izazove Hrvatske snage, koje se spuštaju u ravnicu i prihvaćaju borbu. Nakon stotinjak mrtvih Osmanlije se povlače polako navlačeći Hrvatsku vojsku u zasjedu. Hrvatske snage, zbog šumom prekrivenog brežuljka, ne vide 3000 turskih konjanika koji im prilaze s leđa. Kada je Hrvatska strana vidjela što joj se sprema, pokušava se izvući manevrom iz škripca, no treći dio Osmanske vojske predvođenih Jakub pašom, napada iz šume frontalno uz poklike „Allah ekber“. Ismail beg se okreće i kreće u bočni napad. Hrvatska vojska se našla napadnuta s tri strane. Tada kreće pravi boj i sveopći kaos i klanje. Po izjavama suvremenika bitka se nije vodila dalekometnim oružjem, već isključivo izbliza. Iako opkoljeni, Hrvati se žestoko brane, no veliki broj pješaka je u tom kaosu izgažen kako od Osmanske tako i od Hrvatske konjice. Kretanje konjice podiže prašinu, pa je vidljivost mala, što pogađa kršćanske snage. Hrvatska konjice više ne može izdržati udare, pa počinje uzmicati, Osmanlije ih slijede, ubijaju i zarobljavaju. Većina pješaštva (oko 7000) je okruženo i teško im je umaknuti, te bivaju uništeni. Pješaci kneza Bernardina Frankopana bježe preko nabujale Krbave, gdje se mnogi utapaju.

Ivan Frankopan Cetinski je među prvim zapovjednicima koji je poginuo, nakon što su poginuli gotovo svi njegovi konjanici, nije se želio povući, već je poginuo od koplja. Nakon njegove smrti oko njegovog tijela se razvila borba, u kojoj pogiba mladi Juraj Vlatković Kosača, koji je iskrvario zasut kopljima. Po ostacima kostura pronađenih arheološkim iskapanjima pretpostavlja se da su se Hrvatske snage povlačile prema Udbini.
Bitka je trajala satima, među brojnim poginulima su i Petar Zrinski, Mihajlo Pethkey Jajački ban, a zarobljen je Nikola Frankopan, dok je Bernardin Frankopan uspio pobjeći sa 6 svojih vojnika. Ban Derenčin se junački borio, nakon što mu je ubijen konj, nastavio se boriti pješice sve dok mu se nije sablja prebila, pa je svladan, tada mu pokušavaju pomoći brat i sin, no obojica su ubijena pred njegovim očima. Odveden je s drugim zarobljenicima i plijenom, te odrezanim nosevima palih Hrvata u Carigrad.

Bitka je dobro zabilježena u izvorima, te postoje mnoga, kako Hrvatska tako i strana svjedočanstva. Po njima vidimo da je ona od suvremenika doživljena kao stravičan poraz i katastrofa. S obzirom na to da su u njoj sudjelovale snage iz gotovo svih Hrvatskih zemalja, taj dojam je nadilazio lokalne Ličko-Dalmatinske okvire, te je shvaćen kao opća nacionalna tragedija. Ta bitka nije bila odlučujuća u nekoj široj ratnoj operaciji, no uništenje političke i vojne elite tog doba i posljedično psihološki učinak koji je to proizvelo, bilo je u Hrvatskoj doživljeno kao tragedija.
U emisiji Zapisano u kostima, obrađivali su se grobovi s udbinske katedrale, u kojima su pokopani ubijeni u Krbavskoj bitci, koliko se sjećam istraženo je 6 grobova.Postoji vrlo čvrsta pretpostavka da je u jednom od njih pokopan mladi Derenčinov sin. Ako netko ima neki link na dalja istraživanja u vezi tog slučaja ili bilo kakvu informaciju bio bih mu zahvalan.
Većina podataka iznesenih u ovom postu dolaze iz knjige Anđelka Mijatovića „Bitka na Krbavskom polju 1493. godine“, koju toplo preporučujem.
Lacedaemon is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2018., 23:15   #123
Imam utisak kad god se priča o Krbavskoj bitci da uvijek mislimo da je to bila katastrofalna i odsutna bitka koja je osigurala tursku dominaciju u hrvatskim zemljama.

A što bi bilo da su Hrvati izašli kao pobjednici iz Krbavske bitke? Da li bi to zaustavilo daljnje turske upade u hrvatske krajeve? Da li bi Hrvati bili u mogućnosti otpočeti ofenzivu oslobađanja "Turske Hrvatske" i izgona Turaka? Koliko mogu vidjeti iz gornja dva posta, Hrvati, iako su i ranije imali pobjede u brojnim sukobima s turskim pljačkašim, nisu mogli zaustaviti Turke da i dalje upadaju i pustoše po Hrvatskoj. Point je da je Hrvatska kao država već bila slomljena i poražena i da su turski akindžije i srpski martolozi upadali u Hrvatsku gdje su htjeli i kad su htjeli.

Krbavska bitka, kao bitka je po broju žrtava bio znatan poraz, ali davati joj epitet "najveći hrvatski poraz" nema puno smisla.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:13.