Imaginacija VaŽnija Od Znanja

[geza]

Albert Einstein rekao je isto što i ja kažem: Imaginacija je važnija od znanja ("Imagination is more important than knowledge." ).
Što na to kažu naši forumski znanstvenici koji su " dušom i tijelom " predani samo znanju?

A Arthur C. Clarke kaže: Vitalno je pamtiti da informacija u smislu sirovog podatka nije znanje, da znanje nije mudrost, i da mudrost nije predviđanje. Međutim, informacija je prvi najvažniji korak u svemu tome.
( "But it is vital to remember that information – in the sense of raw data – is not knowledge; that knowledge is not wisdom; and that wisdom is not foresight. But
information is the first essential step to all of these." )

Što je to " sirova elementarna znanstvena informacija " koja prethodi znanju, mudrosti i predviđanju?

Jedan nadobudni znanstvenik čak kaže, da znanstvenici ne proizvode praktično
korisne stvari, jer se bave samo pronalaženjem teorija??
Jedan naš uvaženi i poznati znanstvenik kaže: Sve je više emisija " s ruba
zanosti ",a sve je manje iz same znanosti . Što se to dešava sa znanosti? Koliko tome doprinose sami znanstvenici sa svojim rigidnim i heremtičkim konzervativnim stavovima u vremenu kada se događaju eksponencijalne promjene? Nije li se znanost zamorila od košmara kojekakvih " znanstvenih paradigmi " ? Što je s revolucionarnim znanstvenim paradigmama? Postoje li, ili, jesu su li uopće više moguće ?

Eto malo za " razgibavanje " jer se zanstevni forum polako pretvara u " trla baba lan da joj prođe dan " ?

[bariole]

Normalno da je mašta važnija. Čak i beskonačno znanje bez mašte ostaje neupotrebljivo.

[slavko]

bariole kaže:

Normalno da je mašta važnija. Čak i beskonačno znanje bez mašte ostaje neupotrebljivo.

geza kaže:

A Arthur C. Clarke kaže: Vitalno je pamtiti da informacija u smislu sirovog podatka nije znanje, da znanje nije mudrost, i da mudrost nije predviđanje. Međutim, informacija je prvi najvažniji korak u svemu tome.
( "But it is vital to remember that information – in the sense of raw data – is not knowledge; that knowledge is not wisdom; and that wisdom is not foresight. But
information is the first essential step to all of these." )

Eto, slažem se s Clakom. Mašta je neosporno važna, ali mi nije jasno o čemu bi to mogle maštati neznalice.

[justapixel]

slavko kaže:

Eto, slažem se s Clakom. Mašta je neosporno važna, ali mi nije jasno o čemu bi to mogle maštati neznalice.

O seksu s Angelinom Jolie.

.

[slavko]

justapixel kaže:

O seksu s Angelinom Jolie.

.

Prekrasno (pretpostavljam da žene maštaju o seksu s Brad Pitom)! Vjerojatno je i Einstein mislio na neku Angelinu kad je rekao da mašta čini svašta.

Pitam se o čemu maštaju seksualno nezainteresirani? Eto i meni već neko vrijeme Angelina ne pada na pamet.



P.S. Oprostite na zafrkanciji, ali što ću kad me to veseli.

[Stribor cumez]

Mislio je na zenu Charija Chaplina sa kojom se cesto druzio i koju je obozavao

[Emericzy]

geza kaže:

Albert Einstein rekao je isto što i ja kažem: Imaginacija je važnija od znanja

Simpatično kao štiklec za novine, ali neozbiljno u stvarnom životu. Sve su to elementi spoznaje. Nit' informacija koristi bez predznanja, nit' znanje koristi bez imaginacije, nit' imaginacija i predznanje koriste bez podataka – osim u rijetkim slučajevima. Ja sam, npr. patentirao jedno dostignuće u području stvarno vrlo visoke tehnologije iako sam znanstveni laik (politički analitičar) ali to se desilo kompleksnom igrom slučaja u kojemu se desilo da sam dobio bistru ideju i za njezinu razradu imao taman dovoljno osnovnog znanja. U pravilu to ne ide tako.

Što se to dešava sa znanosti? Koliko tome doprinose sami znanstvenici sa svojim rigidnim i heremtičkim konzervativnim stavovima u vremenu kada se događaju eksponencijalne promjene?

Ne vidim da se u znanosti dešava išta što se i inače u znanosti ne dešava. A kakvi bi stavovi znanstvenika trebali biti nego rigidni? Možda da malo relativiziraju prirodne zakone, ili što? Da malo zažmire na jedno oko ili progledaju kroz prste tu i tamo? Da ocijene stvari odoka, umjesto da vrše mjerenja?

Nije li se znanost zamorila od košmara kojekakvih " znanstvenih paradigmi " ?

Ajme, o čemu ti to? Koji to ozbiljni znanstvenik vidi 'košmar znanstvenih paradigmi'? Oprosti, ali to je fraza koju će rijetko tko upotrijebiti tko se ozbiljno bavi znanošću. To je za TV dokumentarac o znanstvenicima, recimo za Branku Šeparović, a ne ozbiljno razmišljanje.

Pa nije znanost književnost ili Hollywood, pa da se publika zamori od nekog popularnog stila ili od trenda, pa da sad znanstvenici stanu izmišljati nešto novo, e da bi publiku privukli natrag. Nećemo više horrore, jer su se ljudi ispucali, nego ćemo malo na romantične komedije.

Što je s revolucionarnim znanstvenim paradigmama? Postoje li, ili, jesu su li uopće više moguće ?

Ako prihvatim tu frazu, 'revolucionarna znanstvena paradigma', koja baš nema u sebi puno sadržaja, odgovor mora biti 'da'. Dokle god je naše znanje o prirodi ograničeno (a bit će takvo uvijek), postojat će vjerojatnost 'revolucionarnih' skokova u znanosti. Takvi skokovi nisu predvidivi. Oni se dogode kad se dogode – kad nekome sine potrebna ideja i kad taj netko smisli dobar način da tu ideju eksperimentom potvrdi.

[The Ruler Ring]

it will always be about imagination....

[AxMi-24]

Vidim da se javljaju uglavnom oni koji sa znanošću nedjele ni planet a kamoli išta drugo.
Imat ideja i sl je važno ali isto tako je (ako ne i više) važno znat svoj shit. Davno davno je bilo da neko ko nema pojma o znanosti može doprinijet nešto ozbiljno. Danas su takvi samo ometanje jer jednostavno nerazumiju da je znanost toliko napredovala da treba 4-6 godina studija, doktorat i onda još post doc da bi se došlo do granice i to unutar ekstremno uskog polja.

Naravno zahvaljujući priglupim serijeme ljudi misle da je znanost samo dobit cool ideju i eto revolucionarnih fora. Sorry ali to tako neide.

Znanje je broj jedan, nakon toga je uglavnom radoznalost glavna.

[bariole]

AxMi žalim s tim se ne slažem. Puno ljudi znalo je stvari koje su znali i Einstein i Tesla, ali ono što je ovu dvojcu razlikovalo od te gomile je njihova kreatinvosti. Mašta je važnija. Mašta omogućava da vidiš stvari koji nisu pred tobom; dok ni i največa količina znanja nije upotrebljiva bez mašte.. Npr. računala puno toga znaju pa su i dalje glupa ko stup.. Ljudi koji znaju puno manje od njih su puno inteligentija bića samo zbog toga što su u stanju iskorsititi to znanje jer mogu predvidjeti situacije koje nisu njima pred očima - a ta sposobnost je mašta. Kokretno kreativnost je tu najvažnija osobina, a kreativnost nije ništa nego upotreba mašte na realne probleme. Kreativne osobe općenito najbolje prolaze u životu, samo što su jako jako rijetke..

Najbolji primjer važnosti mašte je da se svi ljudi rađaju sa tom osobinom. Nema iznimaka, ali sa znanjem bome ne rađa se nitko (ignoriram motorička znanja)...

Normalno ovo vrijedi za ekstreme. Ak ništa ne znaš ni mašta ti ne može pomoči. Uz neznanje opasna je i mašta bez kontrole (manifestacije shizofrenije jel'te)..

Bez danjeg da nemreš biti inženjer bez puuuuuuuuuno znanja, ali biti inženjer ionako nije nešto osobito važno..


Evo jedan dobar primjer mašte:
"Sumnjam da će ova rasprava igdje odvesti jer 'mašta' i 'znanje' su toliko široke kategorije da je svaka usporedba nemoguća, ali ničeg štetno u malo prepucavanja."

[Blackadder]

bariole kaže:

...
Mašta je važnija.
...

U tvojoj mašti možda i je.

Bez znanja se mašta može slikati, ako ima čim.
Uoči da su tvoji navedeni maštaoci ujedno posjedovali i veliko znanje.

Ajde navedi nekog čija je mašta iznašla veliko znanstveno otkriće, a da nije znao ništa.

[Baphomet]

Znanje je alat za konkretizaciju mašte.

Mašta bez znanja ne koristi ničemu dok znanje bez mašte može dobro doći u cijelom nizu situacija.

[skeptik]

Znanje je temelj bez kojeg se ne moze nista.
Medjutim, sa pukim znanjem ne moze se doci bas jako daleko. Masta ili kreativnost je potrebna onima koji zele otici korak dalje.

Reci da je masta vaznija od znanja je kao reci da su na kuci vazniji prozori od temelja. Divit cemo se kuci koja ima lijepe prozore, temelje necemo ni primjetiti, a opet ...

[bariole]

Blackadder kaže:

Ajde navedi nekog čija je mašta iznašla veliko znanstveno otkriće, a da nije znao ništa.

Ajde navedi kome je veliko znanje omogućilo da stvori dobro umjetničko djelu..

[justapixel]

bariole kaže:

Ajde navedi kome je veliko znanje omogućilo da stvori dobro umjetničko djelu..

Ovisi u kojoj umjetnosti. Srž umjetnosti je talent, ali neke stvari ne možeš raditi bez nekakvog predznanja. Za vizualne umjetnosti poput skulpture i slikarstva, talent može nadoknaditi znanje, iako uvijek poznavanje anatomije, perspektive, zlatnog reza i sličnih finti dobro dođe. Kod glazbe, književnosti i filma treba se znati zaista puno toga da bi se išta iole vrijedno moglo napraviti. Kod poezije, čak ni pismenost nije uvjet

.

[delija]

Blackadder kaže:

U tvojoj mašti možda i je.

Bez znanja se mašta može slikati, ako ima čim.
Uoči da su tvoji navedeni maštaoci ujedno posjedovali i veliko znanje.

Ajde navedi nekog čija je mašta iznašla veliko znanstveno otkriće, a da nije znao ništa.

Eto moj Jules vidiš da ima onih koji ne znaju da si postojao.
Iako, možda se ovo ne odnosi na tebe jer si ti ipak znao Nešto - od kojeg Nešto je i konstruirana atomska podmornica i, i, i.......

No kako ti nisi imao 4-6 godina studija, doktorat i onda još post doc - nisi ni mogao da dođeš do granice unutar ekstremno uskog polja.

[nitko i ništa]

A hrabrost? Koliko je ona važna u znanosti?

Jer, čini se da su Lorentz ili Poincare imali sve na dlanu za specijalnu teoriju relativnosti. Jesu li se ti već vrlo ugledni znanstvenici uplašili objaviti nešto tako čudno?
Je li bio potreban netko tko ne samo da nema nikakav ugled nego mu je u dvadesetim godinama znanstvena karijera već mrtva? Tko doista nema što izgubiti objavljivanjem nečega jako čudnoga?

[paučko]

inteligencija uvjetuje kreativnost

[Hiarcs]

Za velika otkrića treba inspiracija. Inspiracija dolazi iz duhovnog svijeta.

Ali inspiracija ne dolazi tek tako, sama od sebe. Znanje i velika zainteresiranost su preduvjeti.
Kad me nešto jako zanima onda to radim sa zadovoljstvom, i onda dolazi inspiracija. Takav rad je kreativan i kvalitetan.

Kad sudjelujem u razgovorima koji me ne zanimaju, ne dolazi mi inspiracija što ću reći. A kad me tema zanima onda mi ideje i prave riječi dolaze same.

[AxMi-24]

justapixel kaže:

Ovisi u kojoj umjetnosti. Srž umjetnosti je talent, ali neke stvari ne možeš raditi bez nekakvog predznanja. Za vizualne umjetnosti poput skulpture i slikarstva, talent može nadoknaditi znanje, iako uvijek poznavanje anatomije, perspektive, zlatnog reza i sličnih finti dobro dođe. Kod glazbe, književnosti i filma treba se znati zaista puno toga da bi se išta iole vrijedno moglo napraviti. Kod poezije, čak ni pismenost nije uvjet

.

Ovdje pričamo o znanosti. Ne se vadit sada.

Naravno da treba imat mašte i inspiracije ali ona mora biti usmjerena točno, a to može samo znanje. Šta misliš da se znanstvenici školuju tolike godine zato što je to nepotrebno?