Prezimena (također i imena: prelaz s narodnih na kršćanska imena)

[Svibor]

Shain kaže:

Zanimljivi su tvoji linkovi na stare popise prezimena. Tražim već neko vrijeme popis ćićkih prezimena (sa Ćićarije). Možeš li mi to linkati?

Znam nekoliko zapisanih u 16. stoljecu, Bakoul, Bartul, Cekuta, Belul, Čekada ("cvrcak"), Dundora, Faraguna ("bez kabanice"), Poropat ("bez kreveta"), Kenul, Licul, Sikul, Katuna, Stambul. Ako pronadjem jos nesto, svakako cu postati.

Nego, zanima me kako tumacis nastanak hrvatskog prezimena Depikolozvane.Tako se preziva oko dvjestotinjak Hrvata (inace prezime je sa otoka Krka)....

[native]

ima zanimljiva teorija da je velik dio prezimena koja u sebi imaju -ul, rumunjskog vlaškog porijekla...
Radulović, Drakulić, Drpulić i sl. ...

[Shain]

Svibor kaže:

- Tko bi se bavio svakim prezimenom posebno!
- Znam nekoliko zapisanih u 16. stoljecu, Bakoul, Bartul, Cekuta, Belul...
- Nego, zanima me kako tumacis nastanak hrvatskog prezimena Depikolozvane.

- Npr. Petar Šimović - ako te ovo područje zanima, pročitaj predgovor knjige "Hrvatski prezimenik". Čita se kao najzanimljivija povijest. Isto tako Živko Bjelanović i njegova knjiga "Onomastičke teme" (iz 2007.). Obojica su dr. sc. filologije.

- Hvala na ćićkim prezimenima. Za neke od tih riječi mislio sam da su nazivi zaselaka.

- Zvane je dijalektalni oblik imena Ivan (nastao od mletačkoga Zuan). I ostalo je jasno: prezime je "Od-malog-Ivana".

[K_e_N_s_A_i_1]

Trenutno istrazujem porjeklo prezimena Brstilo na netu nisam bas mogao pronaci nesto informacija o njemu. U literaturi sam procitao da su se kupreski Brstile doselili iz Vrlike, ali nepise nista vise malo o tom prezimenu.

[F.Ravanelli]

native kaže:

ima zanimljiva teorija da je velik dio prezimena koja u sebi imaju -ul, rumunjskog vlaškog porijekla...
Radulović, Drakulić, Drpulić i sl. ...

Nije teorija nego činjenica i nije rumunjsko nego ROMANSKO

[willak]

Zna li tko ista o prezimenima Budimir i Skender.Hvala

[ahileus]

skender je ime koje je jako cesto u iranu, afganistanu i na podruciju bivse mezopotamije... turci kazu iskender... kod nas bi jednostavno rekli "aleksandar"

barem kolko ja znam

[Zavelim]

K_e_N_s_A_i_1 kaže:

Trenutno istrazujem porjeklo prezimena Brstilo na netu nisam bas mogao pronaci nesto informacija o njemu. U literaturi sam procitao da su se kupreski Brstile doselili iz Vrlike, ali nepise nista vise malo o tom prezimenu.

Brstile su oni koji brste.

Imaš ji još u 17. st u Medovu Docu (tamo otkolen su Kikaš i Matan)

Brstilo
Prema predaji su starosjeditelji. Nema podataka niti predaje da su se odnekud doselili, te nije moguće utvrditi koliko daleko u povijest seže njihovo postojanje u Medovu Docu. Prvi pisani podaci spominju Brstile 1725. i to istodobno u Medovu Docu i Svinišću, kamo su izbjegli nakon zbjega 1686. godine za vrijeme Bečkog ili Morejskog rata, od kojih su neki i ostali. Nema ih u Calergijevom popisu iz 1686. Kod diobe zemljišta 1725. spominje se arambaša Mijo Brstilović sa 16 čeljadi. ,a 1747. arambaša Mijo Brstilović predvodio je „bandijeru“ Zagvozd (cjelokupno područje Zagvozda, Medova Doca, Dobrinača, te dijelom Krstatica) u podjeli „barovnog“dijela Imotskog polja. U rijetko sačuvanim Župnim maticama iz 18. i 19. . stoljeća pisani su kao "Barstilo" (talijanski oblik pisanja). Prezime vuče korijen od riječi „brst“, što danas podrazumijeva područje ispaše i riječi „brstiti“ - što bi u suvremenom obliku doslovce značilo.; ogoliti lišće do grana, a u prenesenom značenju , brzo i nerazgovjetno govoriti. Danas su na tri lokaliteta i dijele se na Brstilo , Brstilo Tunjkić i Brstilo Jukušić. 1910. Brstila 15 obitelji, od toga Tunjkića 5, Jukušića 5 1979. Brstila 11 obitelji, Tunjkića 6, Jukušića 2 1990. Brstila 21 stanovnik, Tunjkića 14 stanovnika i Jukušića 4 stanovnika. Godine 2008. u Brstila stalno živi -- stanovnika u 4 obitelji, Tunjkića -- stanovnika 4 obitelji, a u Jukušića nema stalnih stanovnika.

[Bujko]

Kod nas ima prezime Brstina...

[Zavelim]

willak kaže:

Zna li tko ista o prezimenima Budimir i Skender.Hvala

Prezime je nastalo odo osobnog imena Budimir, veoma čestog navlastito u vremenima kad su bjesnili ratni sukobi.
Starinom su iz Vira i Ričica, prirodno i etnografski jedinstvenog područja na granici Hercegovine (općina Posušje) i Imotske krajine, koje od Požarevačkog mira 1699. godine pa do danas ostade razdijeljeno, a najnovije vrijeme čak i državnom granicom.
Prvi spomen o Budimirima u Viru je onaj od 1. srpnja 1735. godine, kada je don Ante Budimir, svećenik glagoljaš na dužnost kapelana posuškom župniku franjevcu, izišao na Studence (Imotske) u susret Makarskom biskupu Stipanu Blaškoviću i donio mu bujruntiju, dopuštenje truskih vlasti da može posjetiti svoje vjernike i obaviti sve vjerske obrede.Tu se biskup i pratnja preobukli "na turski način", zatim su prešli granicu, a "u ranu zoru sretno stiže u selo Vir u kuću don Ante Budimira".
Don Ante Budimir je od kolovoza 1737. do početka 1739. godine, dakle gotovo godinu i pol, skrivao u svojoj kući apostolskog vikara Bosne Otomanske i upravitelja Duvanjske biskupije fra Matu Delivića, kojemu je i glava bila u pitanju zbog lažnih optužbi pravoslavnog episkopa o čemu bosanski franjevci pišu u Rim: "Tijekom rata Turcima je postalo mrsko ime latinskog biskupa, i to zbog sugestija grčkih biskupa, koji su lagali Turcima da je nevini monsignor Delivić vodio carsku vojsku pod Banjalukom".
Budimiri iz Ričica spominju se još ranije - 1686. godine kada je haranbaša Petar Radovin (Radović) s prvim prezimenom Budimir odveo svoju 11-članu i još 5 obitelji iz Ričica u zbijeg u Brela.
6 godina kasnije, dakle 1694. godine Budimiri sele na Mletački teritorij, tek oslobođen od Turaka, nastanjujući se na granici Imotske i Cetinske krajine, a selo se baš po njima naziva Budimiri. Ništa novo, Budimira odavno nema u Budimirima! I Budimiri 1725. godine dobivaju od Mletačkih vlasti zemljište: 5-člana obitelj Mate Budimira dobila je na Svibu 8 kanapa, a 14-članom domaćinstvu Ivana Budimira je pripalo 20 kanapa. Godine 1747. među posjednicima imanja na Svibu nalazi se i 5-člana obitelj Mate Budimira sa 6 kanapa. Te godine u Ričicama kao posjednik 11 kanapa zemljišta upisan Bože Budimir.
Budimiri, koji su seobom doprli u Cetinsku krajinu, od mletačkih vlasti dobivaju 1699. zemljište u Turjacima, Hrvacama, Maljkovu, Otonju. Primjerice 30. travnja 1739. Lovre Budimir iz Turjaka dobiva dio zemlje Ante Radasa, koji se vratio u tursku Bosnu.
A sad i o Budimirima koji su ostali u Bosni i Hercegovini. Biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je 1741./42. godine u Viru 17-člano domaćinstvo Dujma Budimira i 11-članu obitelj Ivana Budimira. Te godine u Grabovici je zatečena vjerojatno mlada 4-člana obitelj Stanislava Budimira.
Biskup fra Marijan Bogdanović je u Viru zabilježio 7 Budimirovih obitelji sa 79 duša: Mijina (25 članova), Markova (15), Jurina i Ilijina (s po 11), Božina (10), Lukina (9) i Matina (8). Istodobno u Krivodolu pokraj Mostara obitava 10-člana obitelj Dominika Budimira. U Grabovici pripadnika tog roda više nema ali ej zato u Vedašić doselio Jozo Budimir s 4-članom obitelji, a u Strupnić pokraj Livna Martin Budimir i njegovih 5 ukućana.
Duvanjski Budimiri su iz Vira, a svojedobnu pripadnost tog mjesta Duvanjskoj općini ne treba zanemariti.

http://www.kolo-tg.com/prezimena/110-prezime-budimir

[Bujko]

native kaže:

ima zanimljiva teorija da je velik dio prezimena koja u sebi imaju -ul, rumunjskog vlaškog porijekla...
Radulović, Drakulić, Drpulić i sl. ...

Radulović je patronim izveden iz imena Radul. Zašto bi ime Radul bilo "rumunjsko vlaškog porijekla", ako je osnova Rad- slavenska a sufiks -ul romanski? Zašto bi sufiks bio važniji od osnove?

Možda je ime Radul dobar primjer slavensko-romanske ("vlaške") sinteze u jugoistočnoj Evropi?

[Shain]

orsat Veliki kaže:

Zna li nešto o prezimenu Juričić? Inače smo u zagrebačku županiju došli iz Like. Ali odakle smo?

Juričići su većim dijelom s područja Imotskoga (tako piše u "Enc. hrv. prez."), i Hrvati su. Kod nas ih danas živi oko 1700, u Zagrebu oko 300, Labinu 120, Rijeci 110, Donjem Prološcu 80, Oštarijama 60.

Juričić je nastalo od imena Jurica deminutivnim nastavkom -ić, i znači "mali Jurica".

[willak]

Zavelim kaže:

Prezime je nastalo odo osobnog imena Budimir, veoma čestog navlastito u vremenima kad su bjesnili ratni sukobi.
Starinom su iz Vira i Ričica, prirodno i etnografski jedinstvenog područja na granici Hercegovine (općina Posušje) i Imotske krajine, koje od Požarevačkog mira 1699. godine pa do danas ostade razdijeljeno, a najnovije vrijeme čak i državnom granicom.
Prvi spomen o Budimirima u Viru je onaj od 1. srpnja 1735. godine, kada je don Ante Budimir, svećenik glagoljaš na dužnost kapelana posuškom župniku franjevcu, izišao na Studence (Imotske) u susret Makarskom biskupu Stipanu Blaškoviću i donio mu bujruntiju, dopuštenje truskih vlasti da može posjetiti svoje vjernike i obaviti sve vjerske obrede.Tu se biskup i pratnja preobukli "na turski način", zatim su prešli granicu, a "u ranu zoru sretno stiže u selo Vir u kuću don Ante Budimira".
Don Ante Budimir je od kolovoza 1737. do početka 1739. godine, dakle gotovo godinu i pol, skrivao u svojoj kući apostolskog vikara Bosne Otomanske i upravitelja Duvanjske biskupije fra Matu Delivića, kojemu je i glava bila u pitanju zbog lažnih optužbi pravoslavnog episkopa o čemu bosanski franjevci pišu u Rim: "Tijekom rata Turcima je postalo mrsko ime latinskog biskupa, i to zbog sugestija grčkih biskupa, koji su lagali Turcima da je nevini monsignor Delivić vodio carsku vojsku pod Banjalukom".
Budimiri iz Ričica spominju se još ranije - 1686. godine kada je haranbaša Petar Radovin (Radović) s prvim prezimenom Budimir odveo svoju 11-članu i još 5 obitelji iz Ričica u zbijeg u Brela.
6 godina kasnije, dakle 1694. godine Budimiri sele na Mletački teritorij, tek oslobođen od Turaka, nastanjujući se na granici Imotske i Cetinske krajine, a selo se baš po njima naziva Budimiri. Ništa novo, Budimira odavno nema u Budimirima! I Budimiri 1725. godine dobivaju od Mletačkih vlasti zemljište: 5-člana obitelj Mate Budimira dobila je na Svibu 8 kanapa, a 14-članom domaćinstvu Ivana Budimira je pripalo 20 kanapa. Godine 1747. među posjednicima imanja na Svibu nalazi se i 5-člana obitelj Mate Budimira sa 6 kanapa. Te godine u Ričicama kao posjednik 11 kanapa zemljišta upisan Bože Budimir.
Budimiri, koji su seobom doprli u Cetinsku krajinu, od mletačkih vlasti dobivaju 1699. zemljište u Turjacima, Hrvacama, Maljkovu, Otonju. Primjerice 30. travnja 1739. Lovre Budimir iz Turjaka dobiva dio zemlje Ante Radasa, koji se vratio u tursku Bosnu.
A sad i o Budimirima koji su ostali u Bosni i Hercegovini. Biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je 1741./42. godine u Viru 17-člano domaćinstvo Dujma Budimira i 11-članu obitelj Ivana Budimira. Te godine u Grabovici je zatečena vjerojatno mlada 4-člana obitelj Stanislava Budimira.
Biskup fra Marijan Bogdanović je u Viru zabilježio 7 Budimirovih obitelji sa 79 duša: Mijina (25 članova), Markova (15), Jurina i Ilijina (s po 11), Božina (10), Lukina (9) i Matina (8). Istodobno u Krivodolu pokraj Mostara obitava 10-člana obitelj Dominika Budimira. U Grabovici pripadnika tog roda više nema ali ej zato u Vedašić doselio Jozo Budimir s 4-članom obitelji, a u Strupnić pokraj Livna Martin Budimir i njegovih 5 ukućana.
Duvanjski Budimiri su iz Vira, a svojedobnu pripadnost tog mjesta Duvanjskoj općini ne treba zanemariti.

http://www.kolo-tg.com/prezimena/110-prezime-budimir

Hvala Zavelimu no zanimaju me Budimiri iz okolice Bugojna,ima li kakav podatak i Skender iz Imotskog.
Ako ima sto pa napisi,molim te.

[native]

Bujko kaže:

Radulović je patronim izveden iz imena Radul. Zašto bi ime Radul bilo "rumunjsko vlaškog porijekla", ako je osnova Rad- slavenska a sufiks -ul romanski? Zašto bi sufiks bio važniji od osnove?

Možda je ime Radul dobar primjer slavensko-romanske ("vlaške") sinteze u jugoistočnoj Evropi?

ha čuj, možda je, ja osobno iznosim onu tezu koja se meni čini iz ovog ili onog razloga zanimljiva, inače sva prezimena i svu povijensu baštinu možemo relativizirat, tak da ne znam kaj misliš... samo sam iznio jedno viđenje, koje ima puno pobornika, ne kažem da je ili nije točno...

[Shain]

cipalo kaže:

Zna li tko što o prezimenu Juretić?

Juretići su većim dijelom iz okolice Rijeke, i Hrvati su. U proteklih sto godina razmjerno ih se najviše rodilo u Martinovu Selu, u kojemu se svaki drugi stanovnik preziva Juretić. Danas ih kod nas živi oko 1200: najviše u Rijeci - oko 190, Jelenju kraj Rijeke 180, Splitu i Zagrebu po 110, Šmriki 40. Postoji u Hrvatskoj i prezime Jureta (oko 260 stanovnika), koji su pretežno porijeklom iz Zapadne Bosne.

Juretić je izvedeno od imena Jureta (a to od Jure/Juraj nastavkom -eta), i znači "mali Jureta".

[Zavelim]

willak kaže:

Hvala Zavelimu no zanimaju me Budimiri iz okolice Bugojna,ima li kakav podatak i Skender iz Imotskog.
Ako ima sto pa napisi,molim te.

Po popisu biskupa Dragićevića iz 1743. Budimira u Bugojnu nema. Ima ih samo u već spomenutom Viru di im je po svoj prilici matica te u Duvnu (Bukovica) i Livnu (Grabovica). No vidim da su u Gornju Ramu, selo Gmići došli iz Dalmacije, a iz Gmića da su neke obitelji završile u Bugojnu. Ova Dalmacija može biti i Vir pošto je na granici, odnosno oni su zapravo iz Podbile koja je više okrenuta Ričicama (Dalmacija), a mogu biti i iz Budimira između Trilja i Ciste Velike. No i ti Budimiri su stigli iz Podbile. Ima još Budimira po Rami, u Sovićima i Brčnju, a došli su iz Duvna.

Skenderi iz Imotskoga (selo Dobrinče) su zapravo nastali od Piplica. Od Nikole Piplice rečenog Skenderbega koji se spominje 1725. godine u Zagvozdu.

[F.Ravanelli]

Zavelim kaže:

Po popisu biskupa Dragićevića iz 1743. Budimira u Bugojnu nema. Ima ih samo u već spomenutom Viru di im je po svoj prilici matica te u Duvnu (Bukovica) i Livnu (Grabovica). No vidim da su u Gornju Ramu, selo Gmići došli iz Dalmacije, a iz Gmića da su neke obitelji završile u Bugojnu. Ova Dalmacija može biti i Vir pošto je na granici, odnosno oni su zapravo iz Podbile koja je više okrenuta Ričicama (Dalmacija), a mogu biti i iz Budimira između Trilja i Ciste Velike. No i ti Budimiri su stigli iz Podbile. Ima još Budimira po Rami, u Sovićima i Brčnju, a došli su iz Duvna.

Skenderi iz Imotskoga (selo Dobrinče) su zapravo nastali od Piplica. Od Nikole Piplice rečenog Skenderbega koji se spominje 1725. godine u Zagvozdu.

Kako su pobogu neki Skenderi mogli nastati od nekih tamo Piplica?

[F.Ravanelli]

Bujko kaže:

Radulović je patronim izveden iz imena Radul. Zašto bi ime Radul bilo "rumunjsko vlaškog porijekla", ako je osnova Rad- slavenska a sufiks -ul romanski? Zašto bi sufiks bio važniji od osnove?

Možda je ime Radul dobar primjer slavensko-romanske ("vlaške") sinteze u jugoistočnoj Evropi?

Romanskog je porijekla a ne moraš biti Sherlock Holmes da vidiš da je slavenizirano zbog ovog - OVIĆ

[Shain]

Domagoj R kaže:

Je l' zna netko nešto o prezimenu Rukavina?

Rukavine su velikim dijelom porijeklom iz Gospića i Perušića, i Hrvati su. Po popisu iz 2001. u Hrvatskoj ih živi oko 3800: najviše u Zagrebu oko 850, Gospiću i Rijeci po 200, Perušiću i Sv. Jurju kod Senja po 80. U području Gospića postoje dva zaseoka s nazivom Rukavine, koji su dobili naziv po rodu ili zadruzi.

Prezime je nastalo od nadimka Rukavina (a to od riječi rukav). U Hrvatskoj postoje i srodna prezimena Rukavec, Rokavec, Rukav i sl.

[Zavelim]

Ono što se zna je to da su Rukavine ko Bunjevci iz Dalamacije stigli u trećem valu sridinom 17.st s obe strane Velebita. Po vlastitim mitskim predajama potomci nekakvih ukrajinskih Vladimirovića koju su se nastanili oko Mostara i pobigli prid Turcima u Dalmaciju. Detalji:

wiki:
Treća seoba [uredi]
Treća seoba započinje 1654. Bunjevci naseliše Senjsku Dragu, Melnice, Vratnik te na područje Krasnog. U ovoj seobi učestvovali su Rukavine, Devčići, Štokići, Babići, Adžići, Margete, Horvačevići, Miškulini, Markovići, Popovići, Lukanovići, Skorupi, Smokrovići, Vrbani, Žarkovići, Trošelji, Buljevići, Njegovani, Lucići, Gržetići, Mandekići, Grubišići, Dešići, Rogići, Vukušići i Dadići.

pa o mitu:
http://obiteljrukavina.blog.hr/

i o svačemu pa i plemstvu što ga dobiše nakon dobrih ratovanja
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=7.0