Kemija - pomoć

[lumenka]

Bok,imam jedan pokus iz kemije vezan uz koroziju željeza (brokve)
Dakle imao sam brokvu u coli,mlijeku,jamnici i acetonu.Jamnica i cola su djelovale na brokvu.Zanimalo bi me zasto tocno su djelovale cola i jamnica,bio bih vam zahvalan

[manchild]

lumenka kaže:

Bok,imam jedan pokus iz kemije vezan uz koroziju željeza (brokve)
Dakle imao sam brokvu u coli,mlijeku,jamnici i acetonu.Jamnica i cola su djelovale na brokvu.Zanimalo bi me zasto tocno su djelovale cola i jamnica,bio bih vam zahvalan

ajde malo razmisli što imaju cola i jamnica zajedničko

[Dinamo557]

Imam nekoliko pitanja:
1. sta je konkretno SRP jeli to laicki receno energija (elektricna) koja se dobijei ili ju potrebno dovesti pri redukciji tog elementa s vodikom (kao reducesom jer on prelazi u H+). Npr ako je SRP negativan potrebno je dovesti energiju npr od litija.
2) hoce li litij istisnuti kalij iz osli ili obrnut, jer je kalij reaktivniji, a litij ima negativniji SRP
3) Ako je npr SRP necega -2, znaci li to da pri reakciji oksidacije taj broj iznosi 2
4) Koja je formula karbidnog iona, jeli to C2(2-), jer sam vidio negdje u zadacima da je cirkonijev karbid ZrC, al to nema bas smisla prevelikog
5)Koliko dugo je potrebno elektrolitički nanositi bakar na predmet površine 30 cm2 iz otopine bakrova(II) sulfata da bi se dobio sloj bakra debljine 100 mm, ako je za vrijeme elektrolize jakost struje bila 1 A. Gustoća bakra je 8,92 g/cm-3?
Kaj nebi trebalo debljinu mnozit sa 2 jer je s obje starne, jer u neki se zadacima to radi,a u nekim ne?
HVALA UNAPRIJED!

[Kety001]

Pozdrav,
vježbam kemiju pa sam eto zapela na jednom zadatku i nadam se da ćete me uputiti na pravi način kako riješiti ovaj zadatak.
Koliki je volumen koncentrirane sumporne kiseline gustoće 1,84 g/cm3 i masenog udjela 0,96 potreban za pripravu 1,5 dm3 razrijeđene kiseline množinske koncentracije 3 mol/dm3?

[Komplex]

Kako se uz pomoć vektora može odrediti polarnost molekula?
Što znači kada se kaže da se težišta naboja nalaze u istoj točki ili ne nalaze? Kako to odrediti? Da li je metan simetrična molekula? A CO2?

[CherryLie]

Kety001 kaže:

Koliki je volumen koncentrirane sumporne kiseline gustoće 1,84 g/cm3 i masenog udjela 0,96 potreban za pripravu 1,5 dm3 razrijeđene kiseline množinske koncentracije 3 mol/dm3?

Jedna od formula za množinsku koncentraciju je masena koncentracija / molarna masa. Masena koncentracija može se definirati kao umnožak gustoće i masenog udjela. Na kraju, vrijedi da je umnožak množinske koncentracije i volumena konstantan kad ne dolazi do izmjene tvari.

Komplex kaže:

Kako se uz pomoć vektora može odrediti polarnost molekula?
Što znači kada se kaže da se težišta naboja nalaze u istoj točki ili ne nalaze? Kako to odrediti? Da li je metan simetrična molekula? A CO2?

Za svaku kovalentnu vezu odrediš elektronegativniji element i onda od elektropozitivnijeg prema elektronegativnijem nacrtaš vektor. To radiš za sve kovalentne veze. Paziš da je duljina vektora proporcionalna razlici koeficijentata eektronegativnosti. Kad to napraviš za sve kovalentne veze, onda sve vektore translatiraš na papir sa strane i potom ih vektorski zbrojiš. Ako dobiješ nulu, molekula je nepolarna. Ako dobiješ bilo kakav drugi vektor, molekula je polarna. Duljina rezultantnog vektora govori koliko je jako molekula polarna, a orijentacija tog vektora govori gdje je parcijalno pozitivni, a gdje parcijalno negativni dio molekule. Metan i ugljikov(IV) oksid su simetrične i nepolarne molekule.

[Komplex]

CherryLie kaže:

Za svaku kovalentnu vezu odrediš elektronegativniji element i onda od elektropozitivnijeg prema elektronegativnijem nacrtaš vektor. To radiš za sve kovalentne veze. Paziš da je duljina vektora proporcionalna razlici koeficijentata eektronegativnosti. Kad to napraviš za sve kovalentne veze, onda sve vektore translatiraš na papir sa strane i potom ih vektorski zbrojiš. Ako dobiješ nulu, molekula je nepolarna. Ako dobiješ bilo kakav drugi vektor, molekula je polarna. Duljina rezultantnog vektora govori koliko je jako molekula polarna, a orijentacija tog vektora govori gdje je parcijalno pozitivni, a gdje parcijalno negativni dio molekule. Metan i ugljikov(IV) oksid su simetrične i nepolarne molekule.

Utječe li nepodijeljeni elektronski par(ovi) na polarnost molekule?
A zašto je recimo BCl3 nepolarna molekula ,nije baš simetrična , a sumnjam da tu te vektore mogu kratiti. Što je s molekulom NO2?

[Komplex]

Što se tiče međumolekulskih interakcija više mi ništa nije jasno.

Negdje piše da su vodikove veze van der Waalsove sile , negdje da nisu, no dobro to baš i nije bitno.
Ali ako piše da molekule međusobno povezane H-vezom imaju viša tališta i vrelišta od očekivanih zašto onda HI ima više vrelište od HCl?
Molekula HCl je polarnija i H-veze su sukladno tome više izražene.

Da li su Londonove sile isto što i van der Waalsove (ili je to samo podvrsta van der Waalsovih interakcija). U nekim udžbenicima piše da se van der Waalsove sile pojavljuju između nepolarnih molekula, a u nekim piše da su između nepolarnih molekula Londonove disperzijske sile. Onda očito da se puno ne komplicira Londonove sile su podvrsta van der Waalsovih.

Djeluju li između polarnih molekula i Londonove disperzijske sile?

Kako oblik molekule utječe na jakost van der Waalsovih sila?

[Štreberica]

Komplex kaže:

Djeluju li između polarnih molekula i Londonove disperzijske sile?

Da, djeluju između svih molekula, i tu se može naći odgovor i na tvoje pitanje o HCl i HI.

Komplex kaže:

Kako oblik molekule utječe na jakost van der Waalsovih sila?

Van der Waalsove sile ovise o, recimo, vanjskoj površini molekule, pa su slabije za kompaktnije, okruglaste molekule (s istim brojem atoma) nego za izdužene (npr. zato razgranati ugljikovodici obično imaju niža vrelišta nego ravnolančani).

[Komplex]

Štreberica kaže:

Da, djeluju između svih molekula, i tu se može naći odgovor i na tvoje pitanje o HCl i HI.

Hoćeš reći da su kod HI i disperzijske sile prisutne? Jel tu veličina molekule pridonosi većem vrelištu ili prisustvo disperzijskih sila?
Može li se reći da između nepolarnih molekula djeluju van der Waalsove sile ili se baš mora reći LONDONOVE? Da li je to velika greška?

imam jedan zadatak (alfina zbirka) ngdje moram zaokružiti točno/netočno:
Disperzijske sile postoje u molekuli klora, ali i u molekuli klorovodika,
odgovor je N.
- e sad, da li u tom HCl su te disperzijske sile zanemarive ili što već misle ne znam, ali pronašao sam u knjizi iz fizikalne da postoje kod svih molekula. Ne znam da li je u tom zadatku greška ili što već, ali ja bih zaokružio slovo T.
U istoj zbirci piše ovo objašnjenje vezano za te privlačne sile:
"Kod polarnih molekula , između kojih djeluju Londonove sile, ovisno o veličini molekule, udio disperzijskih sila u van der Wal. privlačenjima najčešće je veći od dipol-dipol privlačenja. Tako su disperzijske sile između molekula HI, dominantne, dok im je doprinos kod HCl manji. Posljedično je niže vrelište HCl iako je HCl polarnija."
- tu trube kako im je manji doprinos, znači ipak postoje, a gornja tvrdnja netočna.

[Komplex]

A koja tvar ima više vrelište HF ili HI?

[CherryLie]

Komplex kaže:

Hoćeš reći da su kod HI i disperzijske sile prisutne? Jel tu veličina molekule pridonosi većem vrelištu ili prisustvo disperzijskih sila?
Može li se reći da između nepolarnih molekula djeluju van der Waalsove sile ili se baš mora reći LONDONOVE? Da li je to velika greška?

imam jedan zadatak (alfina zbirka) ngdje moram zaokružiti točno/netočno:
Disperzijske sile postoje u molekuli klora, ali i u molekuli klorovodika,
odgovor je N.
- e sad, da li u tom HCl su te disperzijske sile zanemarive ili što već misle ne znam, ali pronašao sam u knjizi iz fizikalne da postoje kod svih molekula. Ne znam da li je u tom zadatku greška ili što već, ali ja bih zaokružio slovo T.
U istoj zbirci piše ovo objašnjenje vezano za te privlačne sile:
"Kod polarnih molekula , između kojih djeluju Londonove sile, ovisno o veličini molekule, udio disperzijskih sila u van der Wal. privlačenjima najčešće je veći od dipol-dipol privlačenja. Tako su disperzijske sile između molekula HI, dominantne, dok im je doprinos kod HCl manji. Posljedično je niže vrelište HCl iako je HCl polarnija."
- tu trube kako im je manji doprinos, znači ipak postoje, a gornja tvrdnja netočna.

BCl3 je i simetrična i nepolarna. Kada zbrojiš bilo koja dva od tri vektora u tom spoju, dobit ćeš rezultantni vektor koji ima suprotnu orijentaciju od onog trećeg.

HI ima više vrelište od HCl jer je veća molekula. S druge strane, HF ima više vrelište od HI jer su kod HF prisutne vodikove veze, slično kao kod amonijaka i vode. Da HF nema vodikove veze, odnosno da nije toliko polarna molekula, imao bi niže vrelište i od HI i od HCl.

Nije potpuno ispravno Londonovu silu zvati Van der Waalsovom. Van der Waalsove sile su sve sile između električnih dipola. Londonova sila samo je jedna od njih. To je kao da jabuku zoveš "voće". Nije istina da jabuka nije voće, ali na tržnici će te ljudi čudno gledati ako zatražiš kilogram voća.

[Štreberica]

Komplex kaže:

Hoćeš reći da su kod HI i disperzijske sile prisutne? Jel tu veličina molekule pridonosi većem vrelištu ili prisustvo disperzijskih sila?

Da, kod svega su prisutne i disperzijske sile, a kod HI su te jače nego kod HCl. Veličina molekule pridonosi disperzijskim silama, a one vrelištu.

Komplex kaže:

imam jedan zadatak (alfina zbirka) ngdje moram zaokružiti točno/netočno:
Disperzijske sile postoje u molekuli klora, ali i u molekuli klorovodika,
odgovor je N.
- e sad, da li u tom HCl su te disperzijske sile zanemarive ili što već misle ne znam, ali pronašao sam u knjizi iz fizikalne da postoje kod svih molekula. Ne znam da li je u tom zadatku greška ili što već, ali ja bih zaokružio slovo T.

Tako je, bravo, ta tvrdnja bi trebala biti točna.

[Trippy2]

ima li ko ideju za ovaj zadatak? naime, dodajemo neki oksid npr u otopinu necega i volumen te otopine je 200ml npr. uzimamo alikvot od 5 ml te otopine i razrijedimo na 500 ml i ph tako razrijedene otopine je 13,8. kako sad izracunati konc. oh- iona u pocetnoj i razr. otopini i masu dodane tvari u poc. otopinu?

[Štreberica]

Trippy2 kaže:

ima li ko ideju za ovaj zadatak? naime, dodajemo neki oksid npr u otopinu necega i volumen te otopine je 200ml npr. uzimamo alikvot od 5 ml te otopine i razrijedimo na 500 ml i ph tako razrijedene otopine je 13,8. kako sad izracunati konc. oh- iona u pocetnoj i razr. otopini i masu dodane tvari u poc. otopinu?

Idemo od kraja U konačnoj otopini iz pH prema pH + pOH = 14 izračunaš pOH. Iz toga izračunaš koncentraciju OH- u konačnoj otopini (pOH = log(c(OH-)/mol dm-3, dakle c(OH-) = 10^-pOH mol dm-3). Ako je tolika koncentracija u 500 mL koji su dobiveni razrjeđivanjem iz 5 mL, koncentracija u tih 5 mL bila je 500/5 = 100 puta veća (c1V1 = c2V2). U 200 mL te otopine množina OH- je ta koncentracija puta 200 mL (n = cV). Iz množine OH-, stehiometrijskog omjera iz jednadžbe reakcije oksida s vodom (nastaje hidroksid koji daje te OH-), i molarne mase oksida možeš naposlijetku izračunati masu oksida (m = nM).

[Komplex]

Zašto se tijekom endotermnog procesa temp. snižava , a sustav apsorbira toplinu? Kako to povezati s činjenicom da topljivost soli raste s porastom temperature?
Zašto Henryev zakon vrijedi samo za slabo topljive plinove pri niskim parcijalnim tlakovima?
Što ako su tlakovi viši? Ne znam to baš objasniti

[Komplex]

Kada se računa standardna reakcija entalpija pomoću stand. entalpija veza za neku reakciju (recimo gorenje metana) da li je prirast reakcijske entalpije jednak razlici stand,entalpija za kidanje i nastajanje veza ili obrnuto pošto uvijek oduzimam entalpiju produkata od reaktanata , a tu koliko vidim radi se obrnuto pa mi nije jasno zašto.

[Dinamo557]

Komplex kaže:

Kada se računa standardna reakcija entalpija pomoću stand. entalpija veza za neku reakciju (recimo gorenje metana) da li je prirast reakcijske entalpije jednak razlici stand,entalpija za kidanje i nastajanje veza ili obrnuto pošto uvijek oduzimam entalpiju produkata od reaktanata , a tu koliko vidim radi se obrnuto pa mi nije jasno zašto.

Ovdje se ide reaktanti - produkti UVIJEK. I jedino u ovom slucaju se ide tako

[nbedeko2]

Komplex kaže:

Zašto se tijekom endotermnog procesa temp. snižava , a sustav apsorbira toplinu? Kako to povezati s činjenicom da topljivost soli raste s porastom temperature?
Zašto Henryev zakon vrijedi samo za slabo topljive plinove pri niskim parcijalnim tlakovima?
Što ako su tlakovi viši? Ne znam to baš objasniti

Temperatura se snižava zbog neke promjene u sustavu (otapanje soli, kemijska reakcija i sl.) posljedica čega je prelazak topline s toplije okoline u sustav. Dakle prijenos topline s okoline na sustav je posljedica pada temperature koji se dogodio zbog neke promjene u sustavu.

Recimo da je AX sol čije je otapanje endotermno i da imaš zasićenu otopinu te soli u vodi. Ako plamenikom zagriješ sustav, temperatura će porasti. Sustav nastoji smanjiti vanjski porast temperature tako da se u njemu odvija promjena koja će to vanjsko povećanje nastojati umanjiti (Le Chatelier). Ako je otapanje endotermno (promjena temperature je negativna) onda će se zagrijavanjem otopine sol otapati jer će smanjenje temperature nastalo otapanjem nastojati umanjiti porast temperature zbog zagrijavanja.

Ako sad sustav kreneš naglo hladiti, on će se boriti protiv snižavanja temperature tako što će krenuti proces koji nastoji povisiti temperaturu, a to je egzotermno taloženje.

Henryjev pa tako i Raoultov zakon vrijede isključivo za idealne otopine, a u njima nema interakcije između čestica otopljene tvari. Što je parcijalni tlak manji, manja je topljivost pa je otopina ''idealnija''. Kad bi povećao tlak, povećaš topljivost i smanjuješ idealnost otopine pa zakon više ne vrijedi.

Komplex kaže:

Kada se računa standardna reakcija entalpija pomoću stand. entalpija veza za neku reakciju (recimo gorenje metana) da li je prirast reakcijske entalpije jednak razlici stand,entalpija za kidanje i nastajanje veza ili obrnuto pošto uvijek oduzimam entalpiju produkata od reaktanata , a tu koliko vidim radi se obrnuto pa mi nije jasno zašto.

Zato što moraš uložiti neku energiju prvo da ''razbiješ'' reaktante (pozitivna delta Hreak.), a zatim ti se nastajanjem produkata neka energija oslobodi (negativna delta Hprod.). Reakcijska entalpija je onda ''uloženo'' + ''oslobođeno''.

delta rH = delta Hreakt. + ( - delta Hprod.)

[Komplex]

nbedeko2 kaže:

Recimo da je AX sol čije je otapanje endotermno i da imaš zasićenu otopinu te soli u vodi. Ako plamenikom zagriješ sustav

- znači kod end. procesa sustav se opire povišenju temp. na taj način da se temp. snižava, tj. toplina se troši na razaranje kristalne rešetke pa se temp. smanjuje. Točno? Ne mogu objasnit pomoću Le Chatelierovog principa susjedu koji ga ne uči u strukovnoj školi, ali uče egzo i endo procese.
Zašto je otapanje NaOH baš egzotermno? Može li se to objasniti da te OH skupine uspostavljaju interakciju S vodom pa ent.kristalne rešetke nije veća od ent. hidratacije? Ili crijev sulfat je recimo egzoterman ? Zašto? Koje se još stavri tu razmatraju osim odnosta te 2 entalpije? Ili bolje da pitam zašto je recimo kod njega ent. hidratacije veća od ent. krist. rešetke?

nbedeko2 kaže:

Henryjev...Što je parcijalni tlak manji, manja je topljivost pa je otopina ''idealnija''. Kad bi povećao tlak, povećaš topljivost i smanjuješ idealnost otopine pa zakon više ne vrijedi.

- znači u tim "idealnim otopinama" nije velika interakcija između čestica, pa se takav sustav lakše može "tlačiti" dok da je veća interakcija između čestica ne bi se moglo na takav sustav djelovati vanjskom silom tj. povećavati tlak. Točno? Ja to shvaćam otprilike na taj način

nbedeko2 kaže:

Zato što moraš uložiti neku energiju prvo da ''razbiješ'' reaktante (pozitivna delta Hreak.), a zatim ti se nastajanjem produkata neka energija oslobodi (negativna delta Hprod.). Reakcijska entalpija je onda ''uloženo'' + ''oslobođeno''.

- dobro objašnjeno, ali ne uspijem dato objašnjenje povezat s onim što ne kužim - dakle zašto se kod takvih zadataka s ent. veze oduzima entalpija reakt. od ent. produkata , a ne kao inače produkti minus reaktanti?
Da li općenito kod delta H promjena uvijek trebam oduzimat ono što je veće energ. od onog što je manje energije? Ajde mi to još malo pojasnite.
Hvala