Navedeni citati o Titovom kukavičluku u prvim satim Desanta na Drvar falsificirani su. To se kopipejsta okolo po desničarskim sajtovima, srpskim i hrvatskim. Neki citati su izmišljeni, drugi istrgnuti iz konteksta, treći pogrešno interpre rani; a zanemareni su brojni drugi, koji ne idu u prilog tezi "Tito kukavica". Đilas recimo, koji nije imao nikakvog razloga glorificirati Tita, u svojim memoarima piše sasvim drugačije.
Čitajući stvarne citate, izgledaj da je tijekom kriznih nekoliko sati tijekom prijepodneva, kad su bili blokirani u pećini, bio neodlučan i depresivan. Đilas spominje, da je nekoliko puta tijekom tri godine ratovanja bio depresivan i demoraliziran, ali su to bile kratke epizode.
Joža Pirjavec, koji je napisao vrlo kritičnu knjigu "Tito in tovariši" (slovenski - postoji hrvatsko izdanje), nimalo ne glorificirajući Tita,
kaže u jednom intervjuu (navodim zato jer je na netu, a mislim da najbolje karakterizira Titovu osobnost): »Tudi Tito je bil človek. Geslo heroj Tito je razumeti tako, da je znal svoje strahove obvladati. Pogosto ni bilo lahko. Na primer v Moskvi, ko mu je leta 1938 grozila aretacija pod obtožbo trockizma. Ali maja 1944 v Drvarju, ko se je znašel v jami, obkoljen z Nemci. Takrat je za trenutek izgubil živce in bil celo pripravljen, da se vda. Res pa je, da je imel ob sebi žensko, ki ni bila dorasla situaciji. (…) Ta dogodek sem precej natančno rekonstruiral – na voljo sem imel številna pričevanja, med drugimi Rankovića in njegovo ženo Slavko.«
U hrvatskom izdanju knjige ("Tito i drugovi", Zagreb: Mozaik knjiga, 2012) to je na str. 174-180, pa preporučam za čitanje. Jedno od svjedočenja je od Sretena Žujovića Crnog, koii kaže kako je u jednom trenutku Tito bio spreman predati se, a on je na njega potekao pištolj i rekao mu da mu neće dozvoliti da se živ preda. Žojović je 1948. stradao kao informbiroovac, a ovdje sem opisuje sebe kao ključni figuru, tako da se nameće misao da u najmanju ruku pretjeruje (ili su drugi pretjerali u prepričavanju). Ipak, ćak i Žujović kaže da se ubrzo nakon toga Tito pribrao, te kad su izašli iz pećine ponovo je bio hladnokrvni zapovjednik.
Što god loše mislili o Josipu Brozu Titu, čovjek koji je kukavica ne bi mogao izvesti sve ono, što je Tito u te tri godine ratovanja (računajući od izlaska iz Beograda rujna 1941. do povratka u njega listopada 1944.) napravio, lomatajući se u svojim pedesetim godinama po planinama. Ali nijedan heroj nije heroj 100% vremena, osim u legendi i mitu. Oni pak koji ga nastoje ocrniti u bilo čemu, koji s oduševljennjem prihvaćaju i kopipejstaju sve negativno o njemu, također razmišljaju u okvirima legende i mita, samo s obrnutim vrednovanjem.
Razgranati mod