Dvojni objekt - definicija

[poljot]

Moze li mi netko objasniti sto je tocno Dvojni objekat?
Znam da su to dvije stambene jedinice koje se naslanjaju jedna na drugu, ali me zanima u kojem postotku moraju imati zajednicki zid i jel mogu imati zajednicko stepeniste (da se ne prave posebno stepenice za svaki objekat).

zanima me da li se moze napraviti dvojni objekat na jednoj parceli (da se ne mora parcelirati parcela za svaki objekat posebno).

Jos pitanje ako je zemljiste kosina, koliko je dozvoljeno da jedan objekat bude veci od drugoga?
Hvala

[Crnileptir00]

dvojnom građevinom se smatraju dvije odvojene stambene jedinice koji imaju zajedničku među ili ti zid..
Svaka jedinica mora biti na svojoj čestici...
što se tiče stubišta?! : ne zna: smatram da svatko u svojoj kući može zidati i imati prostore kakve želi, zašto ne...u rijetko kojoj dozvoli sam naišla da piše opis soba ili popis, tako da je to sve ovisno o investitoru.
ako već idete na dvojne...ili bi ju tako formulirali..
vi možete napraviti na svojoj čestici "dvojnu građevinu" tj. kuću s dva ulaza...
nakon izgradnje i upisa kuće, vi kuću možete etažirati i dobijete slično kao s dvojnom građevinom...troškovi su tu negdje tako da...
edit: pisala sam i o dvojnoj kao dvojnoj po zakonu i po "dvojnoj" samo za nas...
eto u oba slučajeva, jedinice se podjele i bude čist račun duga ljubav, tako da je vama na volju što želite...
po meni ova neslužbena "dvojna" jeftinije riješenje (brža je i riješava se kasnije, tako da negubite vrijeme za zidanje)...naravno vi priključke radite odvojeno i sve, bez obzira što se na jednoj čestici-to nije problem..

[da,ali]

Zakon ne definira pojam dvojna građevina, ali taj pojam se općenito odnosi na ono što si spomenuo u postu i ono što je napisala Crni leptir. Točna definicija je prepuštena generalnim urbanističkim planovima pa s neznatnim odstupanjima od osnovne ideje za različite lokacije postoje i različite definicije pojma. Bitno je da je jedan zid na međi, „postoak zida" nije bitan. Dvojni objekt se sastoji od dvije potpuno samostalne, nezavisne jedinice i ne može imati zajedničko stubište. Svaka građevina mora biti na vlastitoj parceli. Veličina građevina određena je urbanističkim planom za određenu lokaciju i nije vezana na veličinu drugog dvojnog objekta.
Postoji mogućnost što spominje Crni leptir da se gradi jedan objekta s dva stana koji onda može imati zajedničko stubište za oba stana i jedinstvenu parcelu. Kad je objekt izgrađen etažiranjem se može definirati što pripada pojedinom stanu (i od građevine i od parcele), a što je zajedničko vlasništvo.

[Crnileptir00]

da,ali kaže:

Zakon ne definira pojam dvojna građevina, ali taj pojam se općenito odnosi na ono što si spomenuo u postu i ono što je napisala Crni leptir. Točna definicija je prepuštena generalnim urbanističkim planovima pa s neznatnim odstupanjima od osnovne ideje za različite lokacije postoje i različite definicije pojma. Bitno je da je jedan zid na međi, „postoak zida" nije bitan. Dvojni objekt se sastoji od dvije potpuno samostalne, nezavisne jedinice i ne može imati zajedničko stubište. Svaka građevina mora biti na vlastitoj parceli. Veličina građevina određena je urbanističkim planom za određenu lokaciju i nije vezana na veličinu drugog dvojnog objekta.
Postoji mogućnost što spominje Crni leptir da se gradi jedan objekta s dva stana koji onda može imati zajedničko stubište za oba stana i jedinstvenu parcelu. Kad je objekt izgrađen etažiranjem se može definirati što pripada pojedinom stanu (i od građevine i od parcele), a što je zajedničko vlasništvo.

e baš to
moram još naglasiti za uvjeti prostornog plana za samostojeće građevine su povoljnije nego za poluugrađene, tako da još jedan plus za igradnju jedne kuće, s odvojenim ulazima, pa etažirat

[poljot]

da,ali kaže:

Zakon ne definira pojam dvojna građevina, ali taj pojam se općenito odnosi na ono što si spomenuo u postu i ono što je napisala Crni leptir. Točna definicija je prepuštena generalnim urbanističkim planovima pa s neznatnim odstupanjima od osnovne ideje za različite lokacije postoje i različite definicije pojma. Bitno je da je jedan zid na međi, „postoak zida" nije bitan. Dvojni objekt se sastoji od dvije potpuno samostalne, nezavisne jedinice i ne može imati zajedničko stubište. Svaka građevina mora biti na vlastitoj parceli. Veličina građevina određena je urbanističkim planom za određenu lokaciju i nije vezana na veličinu drugog dvojnog objekta.
Kad je objekt izgrađen etažiranjem se može definirati što pripada pojedinom stanu (i od građevine i od parcele), a što je zajedničko vlasništvo.

parcela je 670 m2 a ako je izparceliram na po dvije od 335m2 tada bi mogao graditi dvojni objekat svaki po bruto 335*0,9 na tri etaže-svaki (u Prostornom planu uređenja općine pise da dvojni objekt moze biti na parceli od min 300m2 i Kis=0,9)
Zemlja je na kosini i da li je moguce da zadnji kat gornjeg objekta bude viši od donjeg objekta za cijeli kat (2.7m)??? jer bi s tim dobio na atraktivnosti toga višeg stana zbog pogleda.
Hvala

[da,ali]

Poljot
Pogledaj u prostornom planu uvijete oblikovanja. Ako se ne traži ujednačena visina i još se radi o kosini ( dakle povećanje visine kuće slijedi prirodnu konfiguraciju terena) moguće je napraviti to što želiš. Ali, u urbanističkim planovima se u uvijetima oblikovanja često poziva na oblikovanje u skladu s lokalnim uvijetima. Ako u ulici u kojoj namjeravaš graditi već nema primjera velikih skokova u visini, bilo bi najbolje da se odeš informirati na općinu da li bi odobrili takvu gradnju. S druge strane ako drugi objekt želiš povisiti samo radi pogleda možda je dovoljno povisiti i manje npr. prozore smjestiš na dio fasade gdje niži objekt najmanje smeta i to tako da parapet prozora (a ne pod) bude iznad nižeg objekta. Ovo naravno podrazumijeva da će kuća biti razvedena i da za vizuru koristiš fasadu koja nije na međi. Otvaranje zida na međi iznad nižeg objekta (ako si na to mislio) neće proći.

[poljot]

da,ali kaže:

Poljot
Pogledaj u prostornom planu uvijete oblikovanja. Ako se ne traži ujednačena visina i još se radi o kosini ( dakle povećanje visine kuće slijedi prirodnu konfiguraciju terena) moguće je napraviti to što želiš. Ali, u urbanističkim planovima se u uvijetima oblikovanja često poziva na oblikovanje u skladu s lokalnim uvijetima. Ako u ulici u kojoj namjeravaš graditi već nema primjera velikih skokova u visini, bilo bi najbolje da se odeš informirati na općinu da li bi odobrili takvu gradnju..

ima iza mene na udaljenosti 20m od moje parcela zgrada koja će biti veća od moje jedno 3-4 metra svakao. Da li si na to mislio, i iza te navedene, teren se jos diže tako da i tamo iza ima jos viših objekata.

da,ali kaže:

S druge strane ako drugi objekt želiš povisiti samo radi pogleda možda je dovoljno povisiti i manje npr. prozore smjestiš na dio fasade gdje niži objekt najmanje smeta i to tako da parapet prozora (a ne pod) bude iznad nižeg objekta. Ovo naravno podrazumijeva da će kuća biti razvedena i da za vizuru koristiš fasadu koja nije na međi..

nažalost ne mogu raditi veliki bocni prepust u dvojnom zidu (smik) tako da mi smeta vizuri duzina prvog objekta. smik druge zgrade mogu mozda napraviti max pola metra.

da,ali kaže:

Otvaranje zida na međi iznad nižeg objekta (ako si na to mislio) neće proći.

Sto si pod ovom recenicom mislio?
Hvala

[Crnileptir00]

poljot kaže:

nažalost ne mogu raditi veliki bocni prepust u dvojnom zidu (smik) tako da mi smeta vizuri duzina prvog objekta. smik druge zgrade mogu mozda napraviti max pola metra.
Sto si pod ovom recenicom mislio?
Hvala

znaći da ova planiranja zgrada koja će biti viša bez obzira što je višlja, nesmije imati prozor na strani gdje je spojena s drugom

[poljot]

Crnileptir00 kaže:

znaći da ova planiranja zgrada koja će biti viša bez obzira što je višlja, nesmije imati prozor na strani gdje je spojena s drugom

Pa ne znam, mozda i ne smije?! Mada po meni bi zadnji kat smio imati prozor na tom "dvojnom" zidu cak i cijelom duzinom.

[da,ali]

Poljot,
Crnileptir00 je točno interpretirala onu frazu „neće proći“. Zid na međi ne smije imati otvore.

[Crnileptir00]

poljot kaže:

Pa ne znam, mozda i ne smije?! Mada po meni bi zadnji kat smio imati prozor na tom "dvojnom" zidu cak i cijelom duzinom.

nesmije...
prema zakonu se zid na koji su spojene dvojne zgrade smatra vatrootpornim zidom i prema zakonu i značenju vatrootpornog zida znaći da nesmije imati prozore, odnosno otvore. Razlog je : širenje požara na susjednu zgradu.
OPet moram napomenuti da je to za Dvojnu zgradu, odnosno za dvije neovisne zgrade (svaka na svojoj čestici, s zajendičkim zidom), kada bi radio na jednoj čestici, znaći "jedna funkcionalna jedinica ili dvije etažiranjem" za tebe zakon o vatrootpornom zidu nevrijedi i možeš kako hočeš prozore odnosno otvore stavljati

edit: sve ovisi na što se odlučiš...
ajmo reć da su to dvostruka pravila...

[ivan x]

Što kad je dvojni objekat predviđen na dvjema parcelama različitih vlasnika.
Da li se onda mora tražiti zajednički dozvola i biti isti projekat tj. obe polovice moraju biti identične ili svaki investitor može zasebno raditi na svojoj čestici bilo koji oblik na međi ?
Što ako se drugi susjed ne slaže ni ne misli graditi, da li može blokirati investitora i da li ovaj može graditi bez njega ?

[McGrubi]

ivan x kaže:

Što kad je dvojni objekat predviđen na dvjema parcelama različitih vlasnika.
Da li se onda mora tražiti zajednički dozvola i biti isti projekat tj. obe polovice moraju biti identične ili svaki investitor može zasebno raditi na svojoj čestici bilo koji oblik na međi ?
Što ako se drugi susjed ne slaže ni ne misli graditi, da li može blokirati investitora i da li ovaj može graditi bez njega ?

svaki od njih traži svoju dozvolu samostalno, nisu vezani ničim - po zakonu
prostorni planovi znaju tražiti usklađenost stila jedne i druge kuće (ovisi koja je prva sagrađena)

ne mora se tražiti istovremeno dozvola, svaka kuća ima svoju dozvolu

susjed može biti problem ako on ne želi u budućnosti graditi kuću uz tvoju kuću , to ovisi o referentu koji izdaje dozvolu - otići i pitati kakvu suglasnost treba dati taj susjed, pa ćete vidjeti koliko oni ozbiljno shvaćaju dvojne kuće

kuće se ne moraju graditi , niti završiti istovremeno, u biti, ova druga ne mora se nikad ni sagraditi

to su 2 kuće = 2 dozvole , neovisne po pitanju vremena i gradnje
bitna je samo namjera

[McGrubi]

'zajednički' zid - to ne postoji u biti, to su 2 zida sa rupom od minimalno 5cm između, obično ispunjenom tervolom

svaka kuća se mora moći srušiti tj. ukloniti bez ugrožavanja statike druge kuće, one su samo vizualno spojene, konstrukcijski su skrzo samostalne

[McGrubi]

da,ali kaže:

„postoak zida" nije bitan. D.

neki prostorni planovi definiraju % zajedničkog dijela fasade - spojeni dio
treba pročitati odredbe plana

[poljot]

McGrubi kaže:

neki prostorni planovi definiraju % zajedničkog dijela fasade - spojeni dio
treba pročitati odredbe plana

u ovom prostornom planu nije definirano nista oko dvojnih objekata.
Ako bi gledali zastitu od pozara ne bi smijeo raditi prozore niti na posljednjem katu više zgrade koja će biti viša za 1.5m., čak i ako zavrsava zajednicki zid sa tervolom između?!?

[da,ali]

poljot

Nisam nikada naišla na slučaj da urbanistički plan definira % zajedničkog dijela fasade, ali ako su se ljudi s tim susreli onda negdje i to postoji. Zaista treba pročešljati tekst urbanističkog plana.

Što se tiče zaštite od požara:
- svi konstruktivni dijelovi kuće u širini 1m prema susjedu moraju biti vatrootporni i s tvoje i sa susjedove strane
- svaka stambena jedinica ( i kada se radi o jednoj građevini s dva stana) mora biti od druge odijeljena vatrootpornim pojasom od 1m (ponekad 1,2m)
- dakle u tom području nema prozora, ni otvora, odnosno prozori koji bi se postavljali morali bi biti vatrootporni što nije problem tehnički , ali je cijena takvih prozora astronomska.
Ovo su neki načelni stavovi iz zaštite od požara. Za detalje trebao bi se sa konkretnim primjerom obratiti nekome tko se bavi zaštitom od požara.

Međutim, u tvom slučaju presudan razlog zbog kojeg ne smiješ otvarati fasadu na međi je zaštita privatnosti svake pojedine parcele. Urbanistički planovi mahom brane otvore na zidovima koji su udaljeni manje od 3 ili 4m od međe( s manjim odstupanjima od plana do plana), čak i kad se susjed suglasi s takvim otvorom. Dakle, legalno nema otvaranja zida na međi .
(Mala digresija: vidjela sam urbanističke planove koji su ublažili ovaj opće prihvaćen način gradnje tako da fiksno ostakljene otvore 60X60cm nisu smatrali otvorima. )

Ako bi pogled znatno povećao kvalitetu stana možda mi mogao nejednakom veličinom parcela omogućiti da viši objekt bude izgrađen u obliku slova L s krakom propisno odmaknutim od međe i onda otvoriti tu fasadu.

[McGrubi]

poljot kaže:

Ako bi gledali zastitu od pozara ne bi smijeo raditi prozore niti na posljednjem katu više zgrade koja će biti viša za 1.5m., čak i ako zavrsava zajednicki zid sa tervolom između?!?

-jer on ima pravo jednog dana podignuti kuću i za taj 1,5m, a možda i 3 (ako plan mu dopušta još etaža)
-jer je spoj zidova ujedno i zajednička međa, dakle ne tvoja, nego zajednička međa

možeš staviti krovni prozor na minimalnoj udaljenosti od minimalno 1m od ruba svog zida

[Crnileptir00]

McGrubi kaže:

-jer on ima pravo jednog dana podignuti kuću i za taj 1,5m, a možda i 3 (ako plan mu dopušta još etaža)
-jer je spoj zidova ujedno i zajednička međa, dakle ne tvoja, nego zajednička međa

možeš staviti krovni prozor na minimalnoj udaljenosti od minimalno 1m od ruba svog zida

s ovim se neslažem.....to je vatrootporni zid i nije dozvoljena izvedba otvora, a kamli da nagim krova pada na tu stranu

[poljot]

Čitam prostorni plan opcine (ali za ovaj dio nije izdat detaljnj PP, za druge dijelove opcine većinom je izdat DPP) i ne pise nista o prozoru? Da li je drzavni zakon "stariji" u odnosu na na PP općine u vezi zastite od pozara?
Nabasao i na neke druge detaljne prostorne planove opcina u HR i u nekima pise da cijelom duzinom zajednickog zida zid mora biti vatrostalan.

Šta u slučaju ako u općini službenik izda rijesenje o gradnji (ili građevinsku dozvolu) i dozvoli taj prozor (ili nešto slično), što u svom neznanju što u previdu da li je moguće da mi poslije netko obori tu dozvolu u toku gradnje ili poslije??