Potrebne nužne promjene u hrvatskom državnom kapitalizmu

[more]

Ovdje bi mogli malo razglabati o potrebnim promjenama u hibridu zvanom hrvatski državni kapitalizam.
-Monetarne
-Fiskalne
-Sudske

Kapitalizam bi trebao biti ekonomski sustav u kojem trgovina, industrija a i sredstva za proizvodnju su kontrolirani od strane privatnih vlasnika s ciljem ostvarivanja zarade(bogačenja). Osnove kapitalizma su akumulacije kapitala, konkurentna tržišta i tržišta rada.

Cilj hrvatskog kapitalizma bi trebao biti dugoročno održiv sistem i bogačenje svih građana RH.
odakle početi privatizacijom i reorganizacijom državne uprave
kako prijedlozi i sugestije.

[more]

Idemo na primjer privatizacijom
ostali su veliki sistemi vodovodi i el.energija,petrokemija itd

odakle početi
idemo hep
hep ods hep prijenosi itd s grupiraju i nastaje tvrtka
hrvatska električna mreža visoki i niski napon
to ostaje trajno u vlasti hrvatske države ustavno zagarantirano zajedno sa državnim i lokalnim cestama i pomorskim dobrom.

hrvatska ima malo preko 2000 mw hidroelektrana nazivne snage
Prije 5 godina da bi se sve to sagradilo preko noči bi trebalo 7-11 miljardi $ u usa
Prvo bi ponudio svjetskim hoštaplerima javnim pozivom na prodaju pojedinačne hidroelektrane ali bez ikakve studije plačene svjetskim hoštaplerima bi fiksirao cijenu na zadnju cijenu hidrocentrale izgrađene u zapadnoj evropi. što je oko 5 miljona eura mw. uzmi ili ostavi princip

ako se nitko ne javi tada se nudi hrvatskim građanima javnim pozivom ali samo priključno mjesto može biti i vlasnik dionica.znači građani kupuju dionice u ime svog brojila a dividendu prima vlasnik.(bila bi obilata)
samo kad se proda nekretnina se mjenja i primatelj dividende.
svaki pokušaji torbarenja,makinacija znanih i neznanih trenutno se kažnjava oduzimanje dionica i dodatnom novčanom kaznom prodavatelju a kupac se kažnjava sa minimalno 3 godine zatvora i x2 kaznom prodavatelja.

Hep se pretvara u hepi i poklanja radnicima za simbolični iznos koji bi bio njihov kapitalni početak tvrtke(prodajom dionica se otkupljuju dio njihovi dugovi imovina-zaduženost se dovedu u neku normalu)

strujom se trguje na električnoj burzi.Regulacija slična usa-Eu neki hibrid napravit
Hep ods upravlja-prodaje uvozne čvorove i dok se ne proda 80% domače el.energije čvorovi rade sa smanjenim kapacitetom radi servisa i pregleda.

znači potrošnja 2000 mw domači izvori su u stanju proizvest 1000 mw
cijena je recimo šta traže domači 100 iz uvoza je 50 mogučnost na ćvorovima nek je cijelih 2000 mw ali hep ods prodaje samo 1200 na čvorovima propusnost najvećoj ponudi.oni distributer koji se nije snašao i nije kupio uvozni čvor,nije kupija domaču el.energiju prodaje državni proračun svoju rezervu ali po cijeni x5(ovo x3-x8 je u biti havariska cijena + 100% državi profita )


Isto napravit i s vodovodom

[Kymatica]

Svatko tko to pokusa napraviti, biti ce nazvan izdajnikom i srbinom, koji rasprodaje nasu domovinu hrvatsku. Lokalni lopovi zele krasti, a znaju kako se to radi. Narod pusi te fore uspjesno vec 24 godine.

[ar2d2]

more kaže:

... hibridu zvanom ....
... i reorganizacijom državne uprave
kako prijedlozi i sugestije.

Hibrid je prava riječ. Jer ovo naše društvo je u isto vrijeme kapitalističko, socijalističko, feudalno i robovlasničko. Svega ima. I ničeg dovoljno da prevlada.
Npr. vrijednim, radišnim i poduzetnim ljudima kojih svakako ima među nama neda se baš otvarati firme i zapošljavati ljude .
Zašto?
Zato jer će se radije zaposliti u državnoj upravi ili nekoj državnoj firmi- radnom mjestu iz snova svakog Hrvata. Ekonomskoj oazi i mirnoj luci u kojem lagano i bez stresa čeka mirovinu sa zagarantiranom plaćom , daleko od stvarnog realnog tržišta.
I nijedna vlada koja dođe ne želi početi otpuštati jer svatko ima nekog svog uhljeba i valjda među svim tim strankama postoji nepisani koncenzus da se , bez obzira tko dobije na izborima, otpuštati u upravi neće.
Spasiti nas mogu samo izvana i to tako da nam nedaju više kredite, ali čini mi se da to još nije ni blizu.

[more]

idemo dalje
koncesije na moru itd
Prvo bi limitira trajanje koncesije za uzgoj ribe na jednoj lokaciji ekološki prihvatljiv ne znam baš sad koliko ali za ribe osim tuna 3-5 godina na lokaciji i ta lokacija se tada odmara 10 godina.školjke vjerovatno mogu stat duže nisam stručnjak.
tune bi udaljio od obale minimalno 3 milje gdje su dubine minimalno 100 metara.ako australci mogu uzgajat na otvorenom oceanu di su valovi 10 metara normalni mogu i ovi naši u jadranu je malo skuplje ali i tako to plačaju japanci.
Sve koncesije prikupljene idu na poseban račun na koji ministar finacija nema šapu.
od koncesija se finacira dio Lučke kapetanije,sigurnost na moru.ostatak? mora biti ostatka najmanje 80% i s tim se finaciraju izgradnja luka za putnički prijevoz i uređenje morskog dijela plaža u vlasništvu države.
Šta znači po sličnome projektu sanacije tokijskog zaljeva.nasipanje mora može biti jedino od Bijelog čistog pranog kamena bez imalog udjela zemlje/tla bilo koje vrste i kamen ne može biti manji od 1/2m3 za valobrane.prihranjivanje samih plaža s vrši samo sa
1-morskim pjeskom izvađenim sa usisavanjem ili jaružanjem.
2-riječnim oblucima

vjerovatno bi se malo plaža toliko godišnje moglo napravit ali 50 km po 50 km pa če mo za 100 godina nešto imati.samo da znate po ispitivanju ipak 95 % turista na jadran dolazi zbog kupanja
treba dopustit stručnjacima i lokalnoj upravi da odredi širinu plaža njima potrebnim u mjestu.

znači ako lokalna uprava želi nogostup 5 metara,i plažu 30 metara širine tada nek se tako radi.ne može nitko iz zagreba određivat širinu plaža nekim pravilnicima niti su ikada u životu vidili dotičnu plažu niti su bili na njoj.

[Begemotica]

Ja bi prije rekla da se radi o državnom idiotizmu nego državnom kapitalizmu

[more]

Begemotica kaže:

Ja bi prije rekla da se radi o državnom idiotizmu nego državnom kapitalizmu

državni kapitalizam na hrvatski način

država skuplja poreze od građana i radnika da bi ih dala podobnim.
a da bi platili vojsku,policiju i državne službenike diže kredite a jamci su građani i radnici na minimalcu.

[ar2d2]

more kaže:

državni kapitalizam na hrvatski način

država skuplja poreze od građana i radnika da bi ih dala podobnim.
a da bi platili vojsku,policiju i državne službenike diže kredite a jamci su građani i radnici na minimalcu.

Eto.
Jako lijepo rečeno. U dvije rečenice opisano 80% problema nas hrvata.
Jednostavno imamo državu koju si ne možemo priuštiti.
To ti je kao u familiji- npr. ako ti i žena zarađujete 8000 kn skupa mjesečno ne možete se priuštiti novi auto. Ne možete i točka.
I tako država mora naučiti trošiti onoliko koliko zarađuje.
I naravno u prvi plan staviti privatni sektor. Jer danas ako si privatnik ispada da si neki švercer ili tako nešto. Porezna te drži za jaja i blokira te za par tisuća kuna duga.
Kada pitaš kredit u banci lijepo ti se nasmiju odpile te dok oni na državnim jaslama dobiju kredu drugi dan.
Mislim totalno neodrživo stanje.
Jedna Margaret Tačer bi nam dobro došla.

[Deere]

ar2d2 kaže:

Hibrid je prava riječ. Jer ovo naše društvo je u isto vrijeme kapitalističko, socijalističko, feudalno i robovlasničko. Svega ima. I ničeg dovoljno da prevlada.
Npr. vrijednim, radišnim i poduzetnim ljudima kojih svakako ima među nama neda se baš otvarati firme i zapošljavati ljude .
Zašto?
Zato jer će se radije zaposliti u državnoj upravi ili nekoj državnoj firmi- radnom mjestu iz snova svakog Hrvata. Ekonomskoj oazi i mirnoj luci u kojem lagano i bez stresa čeka mirovinu sa zagarantiranom plaćom , daleko od stvarnog realnog tržišta.
I nijedna vlada koja dođe ne želi početi otpuštati jer svatko ima nekog svog uhljeba i valjda među svim tim strankama postoji nepisani koncenzus da se , bez obzira tko dobije na izborima, otpuštati u upravi neće.
Spasiti nas mogu samo izvana i to tako da nam nedaju više kredite, ali čini mi se da to još nije ni blizu.

Postoji još jedan jaki razlog zašto poduzetnici ne žele previše širiti svoje poslovanje. A to je da se svi mi svaki dan susrećemo na tržištu sa konkurencijom koja je već odavno radi dugova trebala imati zatvorena vrata, biti likivdirana, trebali smo već zaboraviti da je išta takvog ikada postojalo - i još k tome takve kompanije rade konkurenciju onima koji uredno plaćaju sve obaveze. To država ne želi počistiti jer bi se time ukinulo nekome 'radno mjesto' (na kojem za svoj rad možda uopće ne prima plaću, ali to nije važno - bitno je da se broji kao 'zaposlen'). One koji pokušavaju raditi po zakonu to dovodi u nemoguću situaciju. Tako je u svim branšama, ako si našao malu nišu na kojoj možeš preživjeti, nema smisla dalje ženiranje i neizvjesnost oko toga da li će netko uvesti samo za tebe poseban zakon sa retroaktivnom primjenom, dok će onom drugom opraštati jer je njemu 'teško' i zato što je on u 'neprilici'. Nemožeš one koji su uredni platiše gaziti, a istovremeno one koji to nisu - pomagati. To je negativna selekcija, uravnilovka, socijalizam. Ma još i gore od socijalizma, jer je tamo postojala 'drugarska kritika'. Sada se na glas javnosti vlasti jednostavno ogluše, ili (u boljem slučaju) 'prime na znanje'.

[vjecno nadrkan]

ar2d2 kaže:

Eto.
Jako lijepo rečeno. U dvije rečenice opisano 80% problema nas hrvata.
Jednostavno imamo državu koju si ne možemo priuštiti.
To ti je kao u familiji- npr. ako ti i žena zarađujete 8000 kn skupa mjesečno ne možete se priuštiti novi auto. Ne možete i točka.

Ja bih ovo još malo iskarikirao da se vidi trenutna realnost. To je kao da ti i žena zarađujete 8000 kn skupa, a želite imati dadilju, čistačicu, kuharicu i novi auto.
To država trenutno radi.

[more]

idemo dalje,
pod hitno donjeti zakon o green field investicijama

auto industrija,elektronska,strojogradnja i sl. čiste industrije
novi pogoni tvrtke za proizvodnju autodjelova,strojeva itd do 1000 zaposlenih
porez na dobit 30 godina 0% a sljedečih 30 godina 50% hrvatskog
prvih 5 godina zdrastveno osiguranje plača se iz državnog proračuna
sljedečih 5 godina 50% iz proračuna
komunalni doprinosi 10 godina 0 kn
sljedečih 30 godina 50% od propisanih
vanporezna davanja snosi državni proračun
smeče im se naplačuje po kg sa komunalnom tvrtkom bilo gdje u RH po njihovom izboru ili ga mogu sami zbrinjavati van granica RH
Imaju pravo zapošljavati radnike i otpuštati po svojim potrebama.s tim da kad otpuste radnika 15 dana je otkazni rok.Otpremninu su plačali osiguravatelju i osiguravatelj je rješava sa radnikom.
el.energiju mogu kupovati od bilo koga u Evropi a mrežarinu plačaju kao i ostali ili mogu raditi svoje interkonekcije,elektrane ako su veči potrošači i to im se isplati.Priključak sami grade na voltaži koju žele i održavaju osim mjernog mjesta kojeg plačaju i prepuštaju hepu na održavanje.
građevinska dozvola im se mora omogučiti u roku od 365 dana iako se kosi sa gupom (osim u nacionalnim parkovima)ako tako odluči lokalna zajednica.zemljište mogu kupiti,iznajmiti,koncesija u biti vlasnički odnosi nisu bitni za građevinsku dozvolu.

drugim riječima ako se pronađe u svijetu neki investitor ulaganja u močvaru zvana RH birokracija treba mu se pomoči s nekom agencijom koja ima veču moč čak i od vlade.

[wand_1]

more kaže:

državni kapitalizam na hrvatski način

država skuplja poreze od građana i radnika da bi ih dala podobnim.
a da bi platili vojsku,policiju i državne službenike diže kredite a jamci su građani i radnici na minimalcu.

Struktura inozemnog duga Republike Hrvatske (podaci 2012, danas su veći brojevi ali struktura je skoro ista):

Vanjski dug središnje države (Državni dug) iznosi 5,15 milijardi eura, što je udio od 11,8 posto u ukupnom vanjskom dugu.
izravna strana ulaganja 7,37 milijardi eura (16,1 posto),
vanjski dug banakarskog sektora iznosi 9,89 milijardi eura (22,7 posto)
a vanjski dug ostalih sektora (poduzeća, građani i dr.) iznosi 21,52 milijarde eura (49,4 posto)

Znači, morao bi to malo refedinirati. Privatni sektor zajedno s građanima čini skoro 90% našeg vanjskog duga.

Unatoč golemom proračunu, državna zaduženja su sitnica prema ostalim dugovima fizičkih i pravnih osoba na području RH.

[more]

wand_1 kaže:

Struktura inozemnog duga Republike Hrvatske (podaci 2012, danas su veći brojevi ali struktura je skoro ista):

Vanjski dug središnje države (Državni dug) iznosi 5,15 milijardi eura, što je udio od 11,8 posto u ukupnom vanjskom dugu.
izravna strana ulaganja 7,37 milijardi eura (16,1 posto),
vanjski dug banakarskog sektora iznosi 9,89 milijardi eura (22,7 posto)
a vanjski dug ostalih sektora (poduzeća, građani i dr.) iznosi 21,52 milijarde eura (49,4 posto)

Znači, morao bi to malo refedinirati. Privatni sektor zajedno s građanima čini skoro 90% našeg vanjskog duga.

Unatoč golemom proračunu, državna zaduženja su sitnica prema ostalim dugovima fizičkih i pravnih osoba na području RH.

je si ti naivan
banka je digla vani kredit po 2% kamate i to preusmjerila u državne obveznice sa kamatom od 6-7 %
uglavnom dug države je oko 230 miljardi kuna ili ti ga 30 miljardi eura

[wand_1]

more kaže:

je si ti naivan

Ne, nisam ja naivan nego ste ti i kolege koji ste mislili da veći dio javnog duga ide za državnu potrošnju potpuno neinformirani. Pričate napamet.

banka je digla vani kredit po 2% kamate i to preusmjerila u državne obveznice sa kamatom od 6-7 %
uglavnom dug države je oko 230 miljardi kuna ili ti ga 30 miljardi eura

Kakva banka je digla taj kredit i koje su to obveznice? Pričaš li ti to možda o HNB? Ne, HNB traži od poslovnih banaka da se same zaduže u inozemstvu i tako je obvezna rezerva koju polažu u devizama kako bi lakše mogli kontrolirati umjetno jaki tečaj kune. I to sve spada pod dug 'središnje države'.

Problem kod bilo kojeg kredita je tko je taj novac potrošio i na što i tko ga vraća. Troše ga i vraćaju većim dijelom građani i poduzetnici, a ne država.

Koliko građana ima stambene kredite u Hrvatskoj? Koliko ih ima kredite za automobil? Koliko ima potroškačkih kredita? Kad sve to zbrojiš, koliki je to dug?

Koliki dug imaju gospodarski subjekti, tj. pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost? Praktički svi su zaduženi kod poslovnih banaka.

Dakle, 90% duga imaju građani i poduzetnici, a 10% država. Ti i par kolega s foruma ste napamet graknuli misleći da ogromni dio kredita ide na korisnike proračuna. Iako je proračun neoprabdano golem, to je samo 12% tog ukupnog inozemnog duga.

Nije se država zadužila za moj i tvoj stan i za naše poslovne prostore, strojeve i opremu...to vidi i budala. Pa tko danas može kupiti išta vrijedno bez kredita? I što se onda treba čuditi što je dug velik?

[more]

wand_1 kaže:

Ne, nisam ja naivan nego ste ti i kolege koji ste mislili da veći dio javnog duga ide za državnu potrošnju potpuno neinformirani. Pričate napamet.



Kakva banka je digla taj kredit i koje su to obveznice? Pričaš li ti to možda o HNB? Ne, HNB traži od poslovnih banaka da se same zaduže u inozemstvu i tako je obvezna rezerva koju polažu u devizama kako bi lakše mogli kontrolirati umjetno jaki tečaj kune. I to sve spada pod dug 'središnje države'.

Problem kod bilo kojeg kredita je tko je taj novac potrošio i na što i tko ga vraća. Troše ga i vraćaju većim dijelom građani i poduzetnici, a ne država.

Koliko građana ima stambene kredite u Hrvatskoj? Koliko ih ima kredite za automobil? Koliko ima potroškačkih kredita? Kad sve to zbrojiš, koliki je to dug?

Koliki dug imaju gospodarski subjekti, tj. pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost? Praktički svi su zaduženi kod poslovnih banaka.

Dakle, 90% duga imaju građani i poduzetnici, a 10% država. Ti i par kolega s foruma ste napamet graknuli misleći da ogromni dio kredita ide na korisnike proračuna. Iako je proračun neoprabdano golem, to je samo 12% tog ukupnog inozemnog duga.

Nije se država zadužila za moj i tvoj stan i za naše poslovne prostore, strojeve i opremu...to vidi i budala. Pa tko danas može kupiti išta vrijedno bez kredita? I što se onda treba čuditi što je dug velik?

uglavnom dug države je oko 230 miljardi kuna ili ti ga 30 miljardi eura 2013 godine a ove još dodaj 20-30 miljardi kuna

[wand_1]

more kaže:

uglavnom dug države je oko 230 miljardi kuna ili ti ga 30 miljardi eura 2013 godine a ove još dodaj 20-30 miljardi kuna

A kakva je struktura tog duga? Što znači 'dug države', od čega se sastoji taj dug, tko se konkretno zadužio, tko troši taj novac i na što?

[SayWhatAgain]

pa cekaj... deficit ovogodišnjeg proračuna će biti 15-20 milijardi kuna. Prošle godine isto tako, pretprošle isto itd. Deficit se pokriva zaduživanjem. Ne kužim kako je onda moguće da je dug samo 5 milijardi eura. Možda samo vanjski dug (što je doduše i napisano), a najveći dio zaduženja je kod mirovinskih fondova i domaćih banaka u kunama?

Dakle moguće da je vanjski 5 milijardi eura, a ukupni 30-ak kao što more kaže?

[wand_1]

SayWhatAgain kaže:

pa cekaj... deficit ovogodišnjeg proračuna će biti 15-20 milijardi kuna. Prošle godine isto tako, pretprošle isto itd. Deficit se pokriva zaduživanjem. Ne kužim kako je onda moguće da je dug samo 5 milijardi eura. Možda samo vanjski dug (što je doduše i napisano), a najveći dio zaduženja je kod mirovinskih fondova i domaćih banaka u kunama?

Dakle moguće da je vanjski 5 milijardi eura, a ukupni 30-ak kao što more kaže?

Pa jasno sam napisao da je ono struktura vanjskog, inozemnog duga. Unutarnji dug i nije pravi dug, nego više nered, s obzirom da se povećanjem likvidnosti može brzo smanjiti za više redova veličine. Možemo ga smatrati dugom središnje države samo kad je riječ o obveznicama.

[SayWhatAgain]

Ali ako se država zadužuje u "domaćim" bankama, to sve treba vratiti jer su se te "domaće" vjerojatno zadužile kod matice vani, zar ne? A vjerojatno i s valutnom klauzulom tak da nebi ja rekao da to nije pravi dug.

Što se tiče duga prema mirovincima, tu iako je dug velik, "u tamo nekom scenariju" može jednostavno "nestati", ne bi bilo prvi put da običan puk popuši.

[wand_1]

SayWhatAgain kaže:

Ali ako se država zadužuje u "domaćim" bankama, to sve treba vratiti jer su se te "domaće" vjerojatno zadužile kod matice vani, zar ne? A vjerojatno i s valutnom klauzulom tak da nebi ja rekao da to nije pravi dug.

Što se tiče duga prema mirovincima, tu iako je dug velik, "u tamo nekom scenariju" može jednostavno "nestati", ne bi bilo prvi put da običan puk popuši.

Ne znam sad točno tko kod nas kupuje države obveznice i pod kojim uvjetima, ali država ima monetarnu vlast, samo što je ne koristi.

A u unutarnji dug se ubraja sve što svi mi međusobno dugujemo, uključujući državu. Tu je nelikvidnost glavni problem.