"Nehrvatske" riječi

[Magor]

Didi kaže:

Možeš li nam nešto reći o tvorbi tih mađarskih prevedenica? U slučaju tenka i auta vidim kočiju, ali su mi ostale riječi potpuno neprozirne, jer mađarski ne znam, a pretpostavljam da ste se poslužili riječima koje su već postojale ili njihovim obrascem.

- forradalom (revolucija) = forr - vrije; forrongás/forradalom - cca. vrenje
- tollaslabda (badminton) = toll - pero; tollas - pernat; labda - lopta; tollaslabda - pernata lopta
- villamos (tramvaj) = villám - grom; villamos - električan/tramvaj (nešto sa gromom, nešto što ima grom)
- számítógép (kompjuter) = szám - broj; számít - računa; gép - stroj; számítógép - računski stroj/stroj za računanje
- számológép (kalkulator) = szám - broj; számol = računa/broji; gép - stroj; számológép - stroj za računanje
- billentyűzet (klavijatura) = billentyű - dirka/tipka/epkalo/obarač/okidač; billentyűzet - cca. tipke
- harckocsi (tenk) = harc - boj/borba; kocsi - kola; harckocsi - bojna kola/borna kola
- gépkocsi (automobil) = gép - stroj; kocsi - kola; gépkocsi - strojna kola
- műtét (operacija) = mű- - umjetni; tét/tett - djelo/čin/akt
- cselgáncs (judo) = csel - finta/dribling/prevara; gáncs - podmetanje noge
- csúszókorong (curling) = csúszik - klizi/puzi; korong - kolut/disk/pak
- jégkorong (hokej na ledu) = jég - led; korong - kolut/disk/pak
- rendőrség (policija) = rend - red; őr - čuvar/stražar; őrség - straža; rendőrség - straža reda
- vegytan (kemija) = vegyi/vegy- - kemijski; tan - nauka/znanost; vegytan - kemijska znanost
- számtan (matematika) = szám - broj; tan - nauka/znanost; számtan - cca. nauka o brojevima

[Didi]

Zanimljivo. No, kad te već gnjavim, hajde još malo. Neka su nam rješenja, mutatis mutandis, čak i slična. Revolucija bi, znači, bila previranje, badminton mi je jasan, tramvaj bismo mi endehazijski rekli munjovoz, kompjuter je i kod nas računalo, klavijaturu imamo na klaviru, ali na pisaćem stroju i uz kompjuter imamo tipkovnicu, tenk i auto isto su mi tako jasni, s time da pretpostavljam kako gép može značiti i motor, pa bi automobil onda bio motorna kola, operacija mi nije jasna - uotrebljava li se ta riječ za svaku operaciju, recimo, matematička operacija, kirurška intervencija, ili ne? Džudo i hokej na ledu vrlo su slikovito prikazani, policija vam je naše redarstvo, matematika je to što jest, a sad me još zanima i ono vegyi/vegy- u vegytan. Jasno mi je da tan funkcionira kao i naše -pis ili -logija, ali koja je etimologija riječi vegy?

[Jean]

http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm#Oh

Evo malo materijala za počtovatelje obavjèstnîčkôga nazivlja i mathematike. Ovaj Škiljan je vrlo ozbiljno mislio da će njegovo (a iz prologa se vidi i malo dublja pozadina) nazivlje ući u široku primjenu...

[Magor]

Didi kaže:

tenk i auto isto su mi tako jasni, s time da pretpostavljam kako gép može značiti i motor, pa bi automobil onda bio motorna kola,

Ne. Gép znači samo stroj/mašina. Motor kod nas znači motor ili motocikl. Motorkocsi (motorna kola) u mađarskom jeziku je željeznički naziv za kola/vagone koja imaju motore ali prevoze i putnike.

Didi kaže:

operacija mi nije jasna - uotrebljava li se ta riječ za svaku operaciju, recimo, matematička operacija, kirurška intervencija, ili ne?

kirurška operacija = műtét; matematička operacija = művelet (művel = radi/obradi/njeguje/obrazuje; művelet = radnja)

Didi kaže:

a sad me još zanima i ono vegyi/vegy- u vegytan. Jasno mi je da tan funkcionira kao i naše -pis ili -logija, ali koja je etimologija riječi vegy?

Vegy- je ugrofinski korijen => vegyít - miješa/pomiješa/jedini; vegyül - miješa se/spoji se/jedini se; vegyület - spoj; vegyes - mješovit/razan

[Didi]

Hvala!

[burt]

Ovo je tema rasprave o jezičnom purizmu, i savjetnik za pojedine hrvatske riječi. Mene zanimaju slijedeće, pa ako mi netko može pomoći, bio bih zahvalan:

autobus (lat/gr)
automat (gr)
ventilator (ili klima uređaj) (lat)
parking (i čin parkiranja, i mjesto za parking) (fr/eng)
organizacija (lat)
matematika (gr)
fakultet (lat)
kamion (tal)
alkohol (arap)
cigareta (ne znam otkud dolazi)
vikend (jedna riječ, molim, ako postoji) (eng)
internet (čuo sam međumrežje i omrežje, nisam siguran) (eng/lat)
kat (tur)
sat (znam za predmet(dobnik), ali za vremensku jedinicu?) (tur)
benzin
motor
romobil
akcelerator, gas (papučica u autu/samovozu)

Evo, to bi bilo to: ako itko može dati prikladne hrvatske zamjene za navedene riječi, hvala!

[burt]

Može i ovo:

organ
trajekt
autocesta (velecesta?)
konzulat
kino
grafoskop
kontracepcija
mikrovalna
getriba
elokventan
škola
turizam
kultura

Hvala!

[Daniel.N]

Ima već par sličnih tema, recimo: https://www.forum.hr/showthread.php?t=184808

No mislim da si malo u krivu. škola je dio hrvatskog jezika, iako je izvorno strana riječ. Ne postoji zamjena u hrvatskom (možda učilište) nego se može tek izmisliti.

Zašto nisi pitao za riječi čak, barem, baš, jastuk i sl.? One su isto izvorno strane kao i riječi koje si naveo.

Teme spojene!

[Hildebrand]

Koliko razumijem jedna od razlika između hrvatskog i srpskog jezika su konstrukcije glagola. Hrvatski je -irati a srpski -ovati. No, je li to uopće točno?

[HawkStr]

Hildebrand kaže:

Koliko razumijem jedna od razlika između hrvatskog i srpskog jezika su konstrukcije glagola. Hrvatski je -irati a srpski -ovati. No, je li to uopće točno?

Imaš opširna tema Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika pa ako ti se da, možeš tamo kopati

[Shain]

Hildebrand kaže:

Koliko razumijem jedna od razlika između hrvatskog i srpskog jezika su konstrukcije glagola. Hrvatski je -irati a srpski -ovati. No, je li to uopće točno?

To je relativno točno.

Nastavak -ovati slavenskog je porijekla, a -irati njemačko-francuskog (prema latinskom -are ...). U riječima gladovati, radovati, robovati, bolovati, njegovati i sl. -ovati postoji i u hrv. stand. jeziku.

Kad se u 19. st. uklanjao utjecaj germanskog jezika na naše govore, i u Hrvatskoj se uklanjao nastavak -irati. Tako je npr. T. Maretić pisao: reagovati, kvalifikovati, redigovati, kandidovati, trijumfovati i sl.

No u Hrvatskoj i Sloveniji oblici na -irati bili su toliko ukorijenjeni da se nisu mogli istisnuti, pa se od toga u 20. st. odustalo. I Slovenci, koji su vrlo osjetljivi na germanizme, danas pišu reagirati, kvalificirati, kandidirati ...

U Srbiji se zadržao -ovati.

[BlackQ]

Jean kaže:

http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm#Oh

Evo malo materijala za počtovatelje obavjèstnîčkôga nazivlja i mathematike. Ovaj Škiljan je vrlo ozbiljno mislio da će njegovo (a iz prologa se vidi i malo dublja pozadina) nazivlje ući u široku primjenu...

Da Škiljan! Ipak dublje, nomen est omen, u ovom slučaju. To bijaše vrla izmišljotina prof. Laszla (na ffzg, tj. mudroslovnom učilištu) u najmanju ruku "kontroverznog" među studentima (izuzev ulizičkoj manjini, koja bi podržala i drek na štapiću umjesto sladoleda, i to u kantini a ne tek po nazivu, samo ak tako veli profesor, kojigod bio).
Kojeg su (tada još u nedostatku suvislih i svrsishodnih predmeta) također gurali na odsjeke koje nisu/jedva da su iole imale veze s lingvistikom, te s kojim su (nas) brucoše ne-lingvističke katedre plašili stariji studenti.
A koji je, i hvala nekom kozmičkom redu, otišao u penziju taman one godine kad bi meni trebao predavat :bosanski grb + :. (To je ujedno bio prvi i jedini put u životu da je moja nevjera u postojanje višeg bića bila poljuljana, pa mi je na uvodnom općem predavanju, kad su nas obavijestili ćemo umieszto rečenog prof. Laszla imati nešto drugo/nekog drugog, malo preglasno, izletilo "Ima boga!" upućeno kolegi do. )
Toliko o tome.

Lucky Jim kaže:
Zašto bismo automatski sve što su jezikoslovci, književnici i prevoditelji u te 4 godine u Zagrebu napravili mi morali uzeti kao negativnu referencu ("ispravno je sve što je suprotno od tada definiranog")? Kao nešto kužno za vijeke vjekova?

Jer: ziher je ziher.
Ali, zakaj si se ograničio samo na zagrebačku lingvo-književnu produkciju? Ili i ti, poput krivoustog presjednika, smatraš Zagreb metropolom, a sve ostalo potpada pod primetropolno područje (metropolitan area)? Pa možeš ladno kompletnu 'rvacku izjednačit sa Zagrebom. Zagreb to smo mi.

Kad već tendenciju stvaranja hrvatske države, kao političku stvar, ne smatramo kužnom (valjda).

Mi?
Vidi: (valjda).
Sumnjaš? Vidi: referendum.

Ja, evo, na polici držim izvrstan zagrebački prijevod Molijerovih komedija iz 1942.. Činim li moralno zazorniju stvar nego onda kad sam se borio, početkom 90-ih???

Ne, osim ako ga ne namjeravaš nekome zarotirat u glavu (tvrde korice, dobro očuvan primjerak?).
Nego, da ti nisi možda obožavatelj lika i djela, hmmm, Zagreba? Ili misliš da je vasceo tadašnji Zagreb upro pri prijevodu Molierovih komedija, usprkos ratnom stanju i općenito zajebanoj situaciji?
Vidi i gore: jezikoslovci itd. u Zagrebu....

Daniel.N kaže:
No mislim da si malo u krivu. škola je dio hrvatskog jezika, iako je izvorno strana riječ. Ne postoji zamjena u hrvatskom (možda učilište) nego se može tek izmisliti.

Jok je. "Učilište" je, koliko mi je poznato, dodijeljeno fakultetu. Npr. mudroslovno učilište = filozofski fakultet. Isto, nemoj me uzet zdravo za gotovo, ali mislim da je i u povijesti kod nas učilište uglavnom označavalo nešto više skule.

---
Imam i ja pitanje: zašto posuđenice? Znači li to da ćemo ih ipak, kad-tad, morati vratit vlasnicima? Možda kad jednom izmislimo vlastite riječi...

[chroboatos]

Vrhunac idiotizma jezičnog purizma na koji sam naletio:

Primijetio sam da neki, doduše neobrazovaniji ljudi, izbjegavaju "srpsku" riječ vijek/vek riječju stoljeće, neovisno o kontekstu, pa sam tako znao čitati o srednjem stoljeću, životnom stoljeću i sl.
Jasno, ne radi se ni o kakvim jezikoslovcima, nego o najobičnijim kompleksašima po pitanjima nacionalnosti, politike i sl.
Ali smatram poraznim da netko u jezičnim pitanjima prednost daje takvom suludom vaganju riječi, nego elementarnoj etimologiji (sto + ljeće = period od 100 godina).

[tužnadjevojčica]

chroboatos kaže:

Vrhunac idiotizma jezičnog purizma na koji sam naletio...cut

ne znam čemu toliko žestine...hrvatski i srpski su različiti i odvojeni jezici, pa normalno da neće imati iste riječi, hrvat će srpsku riječ "vek" prevesti sa stoljeće, kao i obratno...isto kao što bi prevodili sa engleskoga ili nekog drugog stranog jezika.

[chroboatos]

tužnadjevojčica kaže:

ne znam čemu toliko žestine...hrvatski i srpski su različiti i odvojeni jezici, pa normalno da neće imati iste riječi, hrvat će srpsku riječ "vek" prevesti sa stoljeće, kao i obratno...isto kao što bi prevodili sa engleskoga ili nekog drugog stranog jezika.

Znači, tebi je sasvim logično srednji vek prevesti kao srednje stoljeće? Uzimajući u obzir da stoljeće doslovno znači sto ljeta, odnosno sto godina, dakle period koji obuhvaća spomenuti vremenski interval, slično kao i desetljeće, tisućljeće i sl.?
Upravo o ovakvom bezumlju govorim. Bitno je da se naš hrvatski razlikuje od njihovog srpskog, a što smo oksimoronskom sintagmom koja period od oko tisuću godina naziva stoljećem silovali sam smisao i hrvatskog i srpskog i slovenskog i bosanskog i praktički svih slavenskih jezika od staroslavenskog pa nadalje, protiveći se elementarnoj etimologiji i izvrćući praslavenske korijene, od manje je važnosti.

[Shain]

chroboatos kaže:

Znači, tebi je sasvim logično srednji vek prevesti kao srednje stoljeće?

Uzimajući u obzir da stoljeće doslovno znači sto ljeta, odnosno sto godina, dakle period koji obuhvaća spomenuti vremenski interval, slično kao i desetljeće, tisućljeće i sl.? Upravo o ovakvom bezumlju govorim.

Nije svaki vijek stoljeće. Kod nas se kaže "19. stoljeće", ali "srednji vijek".

Kod naših istočnih susjeda "vijek"/"vek" znači oboje, ali je uobičajeno i "stoljeće". Tako piše J. Ćirilov u rječniku varijanata (1994).

Kod Slovenaca i kod nas također se upotrebljavao "vijek"/"vek" u značenju stoljeća, ali je to u današnjem standardu zastarjelo.

Moglo bi se reći da je "vijek" međujezični homonim, tzv. lažni prijatelj (prema današnjem statusu hrv. i srp. standarda).

[Thresholder]

Shaine, krivu si osobu citirao.
Chroboatos to zna, ali ne zna tuznadjevojcica.

Usput bih se nadovezao... Postoji li u (tzv.) hrvatskom jeziku pridjev "vjekovni" ili je to ipak "stoljetni" (npr. vjekovna/stoljetna teznja)?

[Shain]

Thresholder kaže:

Postoji li u (...) hrvatskom jeziku pridjev "vjekovni" ili je to ipak "stoljetni" (npr. vjekovna/stoljetna teznja)?

Postoji i znači "vrlo dugotrajan".

Postoji i "višestoljetni" s drugom nijansom značenja.

Ali jezik nije detaljno normiran (i nikada neće biti), pa se značenja mogu i preklapati.

[Klipan]

Autobus znam da dolazi iz latinskog "omnibus" a "omnibus" na latinskom znaci "za svih" . Zato auto za svih. U glavnom one sto najvise koristim a ima hrvatska rijec za to su sljedece:

lift --- dizalo
spaher--- stednjak
frizider --hladnjak
pegla---glacalo
ves masina----perilica
ves----rublje
komputer---racunalo
wc---zahod

Ove bas nikako da izbacim

[FeetF1]

Klipan kaže:

U glavnom one sto najvise koristim a ima hrvatska rijec za to su sljedece:

lift --- dizalo
spaher--- stednjak
frizider --hladnjak
pegla---glacalo
ves masina----perilica
ves----rublje
komputer---racunalo
wc---zahod

Ove bas nikako da izbacim

Zašto izbacivati? Jednim načinom govorimo kod kuće, s frendovima, dakle u opuštenim situacijama, a drugačije
u službenoj komunikaciji - npr. kad pišemo žalbu ili neki dopis ili dajemo službenu izjavu u povodu nečega. Izraz veš-mašina češće je u upotrebi u razgovornom jeziku nego čistohrvatski perilica - naziv perilica se obično nalazi samo u službenim uputama za upotrebu i po prospektima trgovačkih lanaca - a svaki će prodavač razumijeti kad ga zapitate za veš - mašinu.

Naziv (natpis) WC nalazi se na svakom takvom mjestu, ne sjećam se kad sam zadnji put negdje vidio natpis "zahod". Dakle, naziv je uobičajen i proširen. Kad bismo htjeli taj naziv točno prevesti na hrvatski, on bi glasio:
- zahod s tekućom vodom (engl. water closet, skr.: WC). Dakako, stvar je osobnog izražavanja da li se odlazi na zahod ili se ide na WC.

Isto tako, za microwave owen imamo prijevod: mikrovalna pećnica, ali to se obično krati u:mikrovalna ili mikrovalka, znači, kad bismo htjeli uvijek upotrijebiti puni hrvatski naziv, morali bismo govoriti: mikrovalna pećnica (mikrovalka mi već vuče na žargonski izraz) itd. Mikro- je također stranoga podrijetla, ali još nitko nije mikrovalku pokušao prekrstiti u - ne znam - sićušnovalnu pećnicu.

Tuđicu lift, dakako, možemo zamijeniti s dizalom - ali, što je onda s liftboyom? Liftboy, je prema Hr enciklopedijskom rječniku, onaj koji u hotelima i robnim kućama upravlja dizalom.
Došao sam u hotel i onda mi je onaj koji upravlja dizalom pomogao unijeti prtljagu.
"Onaj koji upravlja dizalom" nije prevedenica, to je definicija, gotovo cijela rečenica. Eventualno liftboya možemo nazvati "poslužiteljem dizala" - ali, to nekako neobično zvuči. Ne bi li onda ipak bolje bilo da liftboy ostane liftboy? Naime, tu dolazimo do nekih kulturoloških razlika. I dok su liftboysi u Americi uobičajeni, nisam siguran da je to baš tako često zanimanje i u Hr (možda u luksuznijim hotelima). Pa tako pretpostavljam da smo riječ lift preuzeli, a liftboya smo ostavili Amerima, budući da su liftovi u Hrvatskoj češća pojava od liftboyeva.

Onda...
John Wayne je često glumio u filmovima o govedarima koji se još nazivaju i zapadnim filmovima.
Kauboj (cowboy) jest gonič stoke, prevedeno na hrvatski (ili, ako hoćete: kravar, govedar), ali mi na TV-u obično gledamo kaubojske filmove odnosno vesterne (western=zapadni) a ne "zapadne filmove".

Nije stvar da svaki strani izraz pohrvaćujemo (hrvatski je puno riječi ionako preuzeo iz drugih jezika) jer ćemo time iskorijeniti udomaćeni i prihvaćeni strani izraz, a u nekim slučajevima dobit ćemo i nerazumljivu ili teško shvatljivu rečenicu (primjer sa "zapadnim" filmom).