Financijski sustav i izvor novca

[DarthZly]

Nostrađurus kaže:

Sve je to čista logika:

1. Ako netko zarađuje, netko drugi ili više njih je na gubitku.

2. Ako netko cijelo vrijeme ostvaruje profit, gomila novac te zajednica ostaje bez novca u opticaju - nema smisla posuđivati tuđi profit, kad ga nemaju od kuda vratiti. Profitna familija dugoročno i dalje smanjuje količinu novca te je vraćanje dugoročne posudbe upitno.

Te dvije stvari su nepobitne za izoliranu zajednicu sa fiksnom količinom novca.

Reci ti meni ovako. Ako sam ja gladan i nemam ništa za jesti, te kupim hranu od nekoga za 10 zlatnika, da li sam ja osiromašen? U tom trenutku novačno sigurno jesam, ali vrijednosno definitivno nisam. Ja sam čak u tom trenutku dobio više nego što sam izgubio, a dobio je i prodavač hrane, znači svi smo "dobili".. Nemoj miješati novac sa vrijednostima.

I kao što ti je Somied gore rekao, ako bi došlo do scenarija kakav si ti napravio, te bi se sav novac koncentrirao u jednoj obitelji, ostale obitelji bi bez problema nastavile dalje živjeti pomoću robne zamjene ili bi "izmislile" svoj novac. A bogata obitelj bi imala milijune zlatnika koji ništa ne bi vrijedili na novo nastalom tržištu. I ako bi ja slučajno pronašao par zlatnika koje sam negdje zametnuo, meni taj novac više ne bi ništa značio..

Na kraju krajeva, svi smo mi bili jednom jako "intezivni" kupci i prodavači na jednom sličnom tržištu, vjerojatno za vrijeme srednjoškolskih i studentskih dana. Skoro sav novac je bio u rukama roditelja (bogata obitelj), mi smo ga imali malo i to malo potrošili na hranu, a tada smo međusobno trgovali robnom razmjenom Ti meni 5 filmova na CDu, ja tebi ovih 10 CD-ova s mjuzom i sl.

Inače, ja nemam problema s tim što ti imaš neku ideju da nešto odsimuliraš i pokušaš rješiti, to je pohvalno iako i nemaš baš dovoljno znanja za tako nešto. Međutim, problem je što ovaj svoj problem nećeš moći rješiti nikakvom simulacijom, a ponajmanje simulacijom u "idealnim i izoliranim" uvjetima, jer znaš i sam da takvi uvjeti ne postoje u stvarnosti.

[somied]

Neznam od kuda ideja da ako jedan radi sa plusom, netko mora raditi sa minusom? Razmjena dobara se vrsi iskljucivo na obostranu korist. Obadvije strane koje nesto razmjenjuju su u plusu, inace do razmjene nebi doslo.

I ne, profit ne znaci da netko gomila novac na racunu.

[Nostrađurus]

somied kaže:

Kao prvo, svi mogu raditi sa "profitom" u toj tvojoj igri. Ne nuzno samo najbolji po necemu.
Novac sluzi za razmjenu dobara i usluga. Kad isporucis neko dobro nekome drugome, dobijes novac. Kad uzmes neko dobro od drugoga, dajes mu novac. Efektivno ste napravili robnu razmjenu, samo putem nekoga medija. Kada netko radi sa "profitom", to je zapravo dobro za sve ostale na trzistu.

Matematika ne štima:

Uzmi primjer dva subjekta. Koliko god jedan drugom nešto prodavali, samo jedan na kraju godine ima profit! Jest da su napravili promet, ali jedna je u deficitu, a drugi u suficitu (stanje novca).

[Nostrađurus]

Da ne odgovaram svima po osob. Sve kontra tvrdnje nisu ničim potkrepljene nego pričom. Ja sa logičkim zaključivanjem zaključio i pokazao da kad imamo konstantnu sumu novca da zbog ostvarivanja stalnog profita na jednoj strani, na drugoj strani dolazi do gubitka. To se matematički da dokazati. Primjer slijedi.

Ako vam je preteško sa 10 familija, probajte sa samo dvije. Vidjet će te da čim jedna familija ostvari profit drugoj je to manjak. Evo primjera bez promjene vrijednosti u robi.
Npr. Familija A ima sliku koja ima neku vrijednost. Proda je familiji B za X novca. Ako iz nekog razloga familija B želi prodati sliku natrag familiji A imao tri mogućnosti:

1. Familija B prodaje sliku skuplje za Y novaca i ostvaruje profit Y-X, Familija A ima za toliko deficit
2. Familija B prodaje sliku jeftinije za Y novaca i ostvaruje gubitak X-Y, Familija A ima za toliko profit
3. Familija B prodaje sliku za X novaca i nema profita ni za jednu familiju

Sve ostale kombinacije na n familija daju slične rezultate, samo je gomila kombinacija. Saldo robne razmjene je nula. Ostvaren je bruto promet X+Y

Prema tome, ostavite se priče i matematički dokažite svoje tvrdnje.

Pozivanje na knjige iz ekonomije vam ne može promjeniti matematiku jer je ekonomija bazirana na matematici, a ne obratno.

Neću više polemizirati na temu tvrdnji koje nisu točno logički i matematički istinite.

To je isto koda se polemizira oko toga da li je lijeva i desna strana matematičke jednadžbe jednaka.


A kao posljedica ovog gornjeg zaključka. Stvaranje trajnog profita i čuvanje tog novca (bez ulaganja u neku robu) u društvu sa konstantnom sumom novca neminovno dolazi do smanjenja novca u opticaju.

Mada gornja tvrdnja izgleda glupo, istinita je i ne da se pobiti. Ali, isto tako, ima konzekvence u realnom svijetu. To samo znači da sva naša štednja koja se čuva i neprestano povećava (djelomično troši) upravo proizvodi smanjenje novca u opticaju. Jest da se novac može preko banke plasirati, ali se mora ponovo taj kredit i vratiti. Matematički se da pokazati da je to tako.

Tko ne vjeruje nek uzme primjer samo dva subjekta sa početnom sumom novca, pa neka manervrira koliko hoće sa prodajom i kupnjom, rezultat će potvrditi moje tvrdnje. Ako jedan od njih trajno ostvaruje financijski profit u robnoj razmjeni (iz godine u godinu) onaj drugi će sigurno ostati bez novca!!!! Svaki pokeraš to zna. A kad ostane bez novca, igra je gotova. Čitaj bankrot.
U kalkulciji koristite robu i novac kojoj se vrijednost neće mijenjati sa vremenom. To je sasvim duga priča, više je varijabli i može se riječima zamutiti prava logika.

Nitko se ne trudi shvatiti čistu logiku jer ne može pojmiti da je rezultat tako loš. Svi se pouzdaju da kaos ekonomskih događanja može opovrgnuti staru dobru matematiku. Međutim, ekomonika kao znanost mora vrijediti za bilo koji broj subjekata pa se kaos razmjene robe i novca može potpuno isključiti u gornjem primjeru. Koliko je gorak zaključak, vjerujte mi znam. A, isto tako znam da naša HNB takav sustav (uz možda sitno odstupanje jer nisam ekonom i ne znam od kuda se isplaćuje kamata na deponirana sredstva u HNB-u - iz novog novca ili iz rezervi HNB-a?) održava od 1994. Ako je istina da u zadnjih 15 godina preskočena primarna emisija kuna, onda se preko mojih zaključaka lako objašnjava nedostatak novca. Osobito kad se trebaju vraćati krediti i povlačiti novac od sekundarne emisije. Situaciju je tu poboljšavao ino kredit, ali i on se treba vratiti i za to treba povući kune iz opticaja. Zaboravih dodati da je došlo i do obezvređenja novca (inflacijom) te to također smanjuje realnu vrijednost kuna u opticaju. Ako je istinitost mojih logičkih tvrdnji točna, slijede i druge implikacije na nivou cijele Zemaljske kugle o kojima sam pričao na otvaranju teme. Prvo se moramo dogovoriti da je gornja masno podebljana tvrdnja logički točne da se ne bi ponovno vraćali na početak.

Nemojte se tu hvatati sa 100% točnost moji ostalih izvedenih tvrdnji jer ja nisam dipl. ekonom. Stvari gledam čisto logički i matematički. Ja se ne upuštam u objašnjenje zakona ponude i potražnje roba i novca. To je drugo područje. Mene je samo zanimalo da se ukaže logički što znači kad se pokušava održati konstantna količina novca u uvjetima kada postoji trajan profit i koje su posljedice. Međutim, čudi me tolika uvjernost sugovornika da sam u krivu da ni ne pokušavaju matematički dokazati svoje tvdnje. Kao da se rasprava vodi o nekoj vjeri, a ne egzaktnoj znanosti.

Još jednom pozdrav svima i hvala na trudu da obrane svoje stajalište.

Neću odgovarati na postove koji nisu matematički potkrepljeni na primjeru samo dva subjekta. Samo bi se ponavljao. Čim dobijem odgovor sa Ekonomskog faksa prenijeti ću vam sažetak, a ako netko ima posebnu želju i u potpunosti.

Sve najbolje svima u 2010 godina

[somied]

O boze...
Ovo je sizifov posao.

Sad si sveo sustav na dvije obitelji koje nista ne proizvode, nego jedna drugoj prodaju sliku?
Da, to je zero-sum game, gubitak jednog je dobitak drugog. Ali to nije ekonomija.

Preporucio bi ti da krenes od robne razmjene... Novac te toliko zbunjuje da bojim se da nema sanse da ikuda dodjes. Osnovne zakonitosti toplo preporucam razmatrati kroz robnu razmjenu, a kasnije uvesti novac u jednadzbu.

[Nostrađurus]

somied kaže:

O boze...
Ovo je sizifov posao.

Sad si sveo sustav na dvije obitelji koje nista ne proizvode, nego jedna drugoj prodaju sliku?
Da, to je zero-sum game, gubitak jednog je dobitak drugog. Ali to nije ekonomija.

Preporucio bi ti da krenes od robne razmjene... Novac te toliko zbunjuje da bojim se da nema sanse da ikuda dodjes. Osnovne zakonitosti toplo preporucam razmatrati kroz robnu razmjenu, a kasnije uvesti novac u jednadzbu.

Baš glupo kaj sa za primjer uzeo trgovce? Znači da za trgovce ne vrijedi ekonomska znanost? Uzimam na znanje. Fala na odgovoru.

[somied]

Trgovina je nesto drugo. Sustav koji si ti opisao je imaginarni sustav koji nemoze postojati i stoga bilo kakvi zakljuci izvedeni iz toga ne vrijede. Jedan ima zlato, drugi ima sliku i ne postoji nista osim toga? WTF? Sto iz toga mozes zakljuciti? Zlato je bezvrijedno u tom slucaju. Osim mozda kao nakit. I ako Pero da sliku za zlato, to je zato sto Pero zeli da njegova zena nosi zlatni nakit. Obadvoje su u plusu, i Pero koji je dobio zlato i onaj tko je dobio sliku. Ali zlato se nemoze u tom kontekstu gledati kao novac, jer novac manje-vise nema smisla u tom sustavu.
Trgovina nije zero-sum game za pocetak. Dobitak trgovca nije gubitak nekoga drugoga. I trgovac i onaj tko kupuje su u plusu. Sa druge strane, ima trgovine koja je zero-sum game. Ali to je sad druga prica.

[Nostrađurus]

[glosa]

Nije smjesno. Zivimo u vrijeme falsifikata. Falsificirani su, izmedju ostaloga, nasa hrana, nasa politika i nas novac. Neki vide mogucnost zarade u proizvodnji zdrave htane (hic). Nije li to tragicno? Zdrava hrana? Pa kakva hrana treba biti nego zdrava? Sto ce doci iza toga, zdravi ljekovi? No pustimo, hranu, ljekove i politiku na miru, mi smo na forumu koji se, izmedju ostalog direktno ili indirektno bavi novcem, pa nije na odmet reci nesto i o falsificiranom novcu.

Svaki novac koji nije u isto vrijeme i kapital sam po sebi, nego predstavlja neciji dug i obecanje, je falsificirani novac. Evo nekoliko podataka o falsificiranom novcu koji mozete naci u knjizi Mike Howart-a „Dolar Daze“.

Prosjek trajanja svih 559 svjetskih valuta bez podloge (falsificirani novac) koje vise nisu u opticaju bio je 15 godina. Prosjek svih 176 svjetskih valuta bez podloge koje su jos u opticaju je 39 godina. Americki dolar traje vec 219 godina. Od tih 219 godina on je bez podloge tek 38 godina, dakle 83% vremena imao je zlatnu podlogu i to je jedan od razloga da je jos ziv. Za godinu dana dostici ce prosjek, a koliko ce dugo jos trajati to je samo pitanje vremena. S obzirom na sadasnju monetarno- ekonomsku situaciju u svijetu, ako ne dodje uskoro do neke vrsti sanacije ja mu ne proricem dug vijek.

Svjetski monetarni sustav je vec kolapsirao. Isto kao sto mrtvacu kosa i nokti rastu jos neko vrijeme tako i mrtvi monetarni sustav inercijom vlastite mase jos uvijek traje. Oni pronicliviji, a takvih je malo, vide da nesto nije u redu s njim a ostatak, to jest vecina, pojma nema sto se dogadja. Njih vise zanima iduca epizoda neke imbecilne TV serije nego sto se to desava s njihovim novcem.

Postavlja se pitanje, sto ce zamjeniti sadasnji svjetski monetarni sustav, posten novac ili opet neki novi falsifikat.

[glosa]

somied kaže:

Trgovina nije zero-sum game za pocetak. Dobitak trgovca nije gubitak nekoga drugoga. I trgovac i onaj tko kupuje su u plusu. Sa druge strane, ima trgovine koja je zero-sum game. Ali to je sad druga prica.

Trgovina je usluga koja ima svoju vrijednost, ustvari vrlo veliku vrijednost, jer bez nje nebi mogla funkcionirati pojela rada koja je uz znanje i tehnologiju osnovni pokretac napretka. Prema tome trgovina kao i roba utjecu na vrijednost novca.

"Zero-sum game" je FOREX. Dobitak jednog igraca je gubitak drugog. Nikakva vrijednost se ne dodaje ili uzima. Ipak FOREX ima nezamjenljivu korisnu funkciju jer na trzisnoj bazi ponude i potraznje vrednuje nacionalne valute koje nakon napustanja Bretton Woods monetarnog dogovora (fiksna veza za USD i njega za zlato) ne bi mogle funkcionirati.

[Monsignor.m]

glosa kaže:

"Zero-sum game" je FOREX. Dobitak jednog igraca je gubitak drugog. Nikakva vrijednost se ne dodaje ili uzima..

Pajdo, nije. Forex je cak negative-sum game, ako gledamo pojedinacnu transakciju.

[Nostrađurus]

Nedostatak matematičke podloge bilo kojih tvrdnji me je ponukao da izvedem matematički za balans novca u državi. Kompletan postupak dobivanja ću objaviti, čim nađem vremena, u pdf brošuri "Financijski sustav i izvor novca za šarlatane".

Jedanadžba je:


1. "Suma troškova svih subjekata" + "Suma profita svih subjekata" + "trošak države" + "Deficit proračuna" = "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih bruto prihoda"

Svaki poslovni subjekt ima svoju rashodovnu stranu, profit (+/-) i prihod. Deficit proračuna ima negativan saldo!!

U poslovne subjekte ubrajam sve stanovnike (aktivne i umirovljenike), firme, državni aparat: vojska, policija, itd. Pod državom podrazumjevam samo servis za prikupljenje poreza i trošenje proračuna bez ljudi i imovine - vidi jednadžbu 2!


- Pomoćne jednadžbe su:

2. "Trošak države" + "Deficit proračuna"="Suma svih ubranih poreza"

Deficit proračuna ima negativan saldo!!

3. "Trošak"+"Profit"="Prihod" - za svaki subjekt


- Izvedene jednadžbe:

Ako je proračun bez deficita slijedi:

4. "Suma profita svih subjekata" = 0


Ako proračun ima deficit slijedi:

5. "Suma profita svih subjekata" = -"Deficit proračuna"

Potrebni novi novac tj. deficit (negativan rez.) proračuna iz 1. jedn. je:

6. "Deficit proračuna" = "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih bruto prihoda" - "Suma troškova svih subjekata" + "Suma profita svih subjekata" + "Trošak države"

Treba vrijediti i uslov da je:

7. "Trošak države" > -"Deficit proračuna"

To nije teško ostvariti jer znači da treba prikupljati porez.


Time se matematički dokazuje da država bez deficita proračuna ne stvara svim subjektima preduvijete za postizanje profita, tj. dio subjekata ima profita, a dio gubitak. Kumuliranjem istog predznaka poslovanja u više godina dolazi do propadanja prvo gubitaša, pa manje profitabilnih (jer netko mora gubiti) i na kraju sav novac završi kod jednog ili nekolicine subjekata sa najprofitabilnijom djelatnošću.

Time se dokazuje da država ne smije deficit proračuna financirati kreditom (tu će biti teške polemike) već primarnom emisijom. Ne moguće je za isplatu profita uzimati kredit jer kredit možeš vratiti samo iz novog profita za kojeg bi opet trebao uzeti kredit. To je perpetum mobile koji na kraju stvara dužničko ropstvo.

Jednadžbe su izvedene na temelju uslova izolirane sredine i bez sekundarne kreditne emisije banaka. Zbog toga su izostavljeni bilo kakvi inozemni ulazi ili izlazi novca. Moguće ih je ubaciti u formule, ali ne mjenjaju bit. Čak i da država ima suficit ili deficit prema van trebala bi imati primarnu emisiju prema formuli 6.

Ovom matematičkim jednadžbama se dokazuje pogrešna politika države i
HNB-a.

Sve jednadžbe su izveden na osovi logičke predpostavke da u je izoliranoj sredini:

8. "Suma svih prihoda" = "Suma svih troškova". Tj. što je nekom prihod drugom je trošak. Uključeni su svi pa i država. Kreditna sekundarna emisija ne postoji.

Slijedećih nekoliko dana ću imati dosta posla pa ću pdf brošuru sa opširniim izvodom teka tada moći napisati.

Još jednom zahvala Somiedu što mi je dao razlog da svoja logička razmišljanja matematički dokažem.

[somied]

2. ti je krivo, jer je:
trosak drzave = suma poreza + deficit proracuna

1. ti je isto sto i 2.:

"Suma troškova svih subjekata" + "Suma profita svih subjekata" + "trošak države" + "Deficit proračuna" = "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih bruto prihoda"

Vrijedi:
"Suma troškova svih subjekata" + "Suma profita svih subjekata" = "Suma svih bruto prihoda"

Znaci u 1) to uvrsti i dobijes:


"Suma svih bruto prihoda" + "trošak države" + "Deficit proračuna" = "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih bruto prihoda"

I sad pokrati "Suma svih bruto prihoda":

"trošak države" + "Deficit proračuna" = "Suma svih ubranih poreza"

u 7.:

"Trošak države" > -"Deficit proračuna"

to je uvijek ispunjeno, ako pretpostavim da "Deficit proračuna" pozitivna velicina, a trosak drzave takodjer pozitivna. Mogao si napisati umjesto 7. i:
3 > 1

S tim da ti fali bilo kakva veza sa kolicinom novca u opticaju. Nema je u nijednoj jednadzbi.

[somied]

Aha, vidim, racunas negativno deficit... Dobro...

Iz cega sljedi 4.?

[somied]

ako je deficit = 0, drzi jednadzba:

"Suma troškova svih subjekata" + "Suma profita svih subjekata" = "Suma svih bruto prihoda"

sto znamo i od prije.

[Nostrađurus]

somied kaže:

S tim da ti fali bilo kakva veza sa kolicinom novca u opticaju. Nema je u nijednoj jednadzbi.

Nije bitna zatečena količina novca. Formula ukazuje koliko treba primjerno emitirati novog novca u toku jedne godine i zašto ne koristiti ino kredit za to.
. A po formuli je to jednako profitu cijele države u toj godini.

Aspekti da li nešto manje ili nešto više ulaze u ekonomske analize koje nisu moje područje. Realno novcu pada vrijednost pa bi i to trebalo nekako kompenzirati ili je to posljedica prevelike emisije?! Inflacija koju ima RH možda djelom potiče i zbog inflacije eura za koji je vezana kuna u određenim tečajnim granicama koje regulira HNB.

Vjerujem da je izvedena formula točna. U realnoj ekonomiji možda je treba malo korigirati. Međutim, kako ispraviti 14 godine bez primarne emisije? Pitanje za prave ekonomiste. Problem je bio zamagljivan kreditom banaka koje su unosile novi novac sekundarnom emisijom.

Još važnije je da se shvati da izvedene formule vrijede za sve zemlje, a generalno za cijelu Zemaljsku kuglu. Tu moćne banke (i američke fed rezerve) također mogu zamagljivati problem godinama tjerajući gospodarstvo u dužničko ropstvo.

Ako sam ja dobro shvatio Američke federalne rezerve daju kredit USA vladi za deficit. Po mojem dokazu to ispada da bi dio tog deficita trebali pokriti primarnom emisijom. Točnije onaj dio koji se odnosi na USA budžet. A za ostale , tko im je kriv što ne znaju da se budžetski deficit ne smije pokrivati bilo kakvim kreditom.

I na kraju pitanje. Kako ni jedna ekonomski stručnjak RH nije napravio matematički model i rješenjem jednadžbi izračunoj potrebnu primarnu emisiju?
Ako tko ima podatke iz prošlih godina (o ostvarenom profitu), bilo bi zanimljivo izračunati koliko kuna manjka u opticaju. Treba uzeti u obzir da moje formule zbrajaju i sve individualne profite svih ljudi. Kako nije sigurno da svi štednju drže u bankama, rezultat neće biti sasvim točan - biti će manji.

I onako usput, iz dokaza slijedi da npr. naplata bojanja tunela 2 puta obezvrjeđuje kunu. Tj. svaki nerealan profit u sustavu obezvrjeđuje kunu jer ga se treba nadomjestiti deficitom proračuna. Točnije više kuna u ukupnoj sumi profita za isti obim posla znači da je kuna manje vrijednosti.

[somied]

Zaboravio si samo dokazat svoju originalnu tvrdnju da nema profita bez deficita. Znaci tocku 4. nisi dokazao nikako. Kad to dokazes, mozemo ici dalje.

[Nostrađurus]

somied kaže:

Zaboravio si samo dokazat svoju originalnu tvrdnju da nema profita bez deficita. Znaci tocku 4. nisi dokazao nikako. Kad to dokazes, mozemo ici dalje.

Jednadžba 1.je:

"Suma troškova svih subjekata" + "Suma profita svih subjekata" + "trošak države" + "Deficit proračuna" = "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih bruto prihoda"

Ako pretpostavimo da bi trebalo važiti -"Deficit"= "Suma svih profita" i uvrstimo gore u 1. dobivamo:

A "Suma troškova svih subjekata" + "trošak države" = "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih bruto prihoda"

A uvrštenjem u A da je "Suma svih bruto prihoda" - "Suma troškova svih subjekata" = "Suma profita svih subjekata"

Dobivamo kraćenjem "Suma troškova svih subjekata" na obe strane

B "Trošak države"= "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih profita"


iz jednadžbe 2. "Trošak države" + "Deficit proračuna"="Suma svih ubranih poreza"

slijedi da je :

C "Trošak države" ="Suma svih ubranih poreza"-"Deficit proračuna"


Izjednačavanjem B=C preko "troška države"


D "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih profita"="Suma svih ubranih poreza"-"Deficit proračuna"


Kraćenjem "Suma svih ubranih poreza" na lijevo i desno slijedi:

E "Suma svih profita"=-"Deficit proračuna"

A to smo i pretpostavili na početku. Tj. pretpostavka je bila dobra i daljnje rješavanje jednadžbi nije kontardiktorno pretpostavci.

Evo ti dokaza za jednadžbu 5.

Ubacivanjem u 5. da je "Deficit proračuna"=0 potvrđuje se i jednadažba 4.

To je objašnjenje zašto uvijek imamo planirani deficit proračuna. Bez toga nema mogućnosti ostvarenja profita na nivou države. Naravno u sumi.

Treba li još što dokazati matematikom?

Vlada je odradila tek polovičan posao sa deficitom proračuna. Drugu polovicu je trebala odraditi primarna emisija u istom iznosu bez ino kredita.

Naravno, ako poduzetnici pokušavaju ostvariti veći postotni profit nego u susjednim zemljama, tada će padati vrijednost novca u paritetu sa drugim valutama. Tj. netko bi trebao kontrolirati sve slučajeve ekstra profita. A to bi bilo moguće uvođenjem OIB-a za praćenje svih novčanih transakcija između subjekta. Liči malo na Big Brader scenarij. Tada bi se lako bi se moglo vidjeti ostvareni postotak dobiti prema prometu. Što bi i bio cilj društva da se kontrolira nepotrebna deračina cijenama i stvara inflacija.

[Grinch24]

Nostrađurus kaže:

Baš glupo kaj sa za primjer uzeo trgovce? Znači da za trgovce ne vrijedi ekonomska znanost? Uzimam na znanje. Fala na odgovoru.

Obitelj A uzgaja kokosi
Obitelj B proizvodi kukuruz

Obitelj A je prodala 50 kokosi obitelji B za 1t kukuruza. Koja obitelj je profitirala?

[somied]

heh...

e ja tvrdim da je: - deficit = 2 * profit i sad cu ti to dokazati na tvoj nacin:

Suma troskova + profit + trosak drzave + deficit = suma poreza + suma prihoda

uvrstenjem pretpostavke:

Suma troskova + profit + trosak drzave -2*profit = suma poreza + suma prihoda

suma toskova - profit + trosak drzave = suma poreza + suma prihoda

trosak drzave = suma poreza + suma prihoda - suma troskova + profit

posto je profit jednak suma prihoda - suma troskova, uvrstenjem:

trosak drzave = suma poreza + 2 * profit

sljedeca jednadzba:

trosak drzave = suma poreza - deficit

izjednacavenjem:

suma poreza + 2 * profit = suma poreza - deficit

kracenjem sume poreza:

2 * profit = - deficit