Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 12.04.2012., 00:17   #121
kad bih ja barem imao vremena za sve to . i još nekoga. I zato je đoni Cash, tata svih prihoda.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.04.2012., 19:38   #122
Quote:
tincica5 kaže: Pogledaj post
Ako vam smetaju voluharice i muku mučite s njima, a ne želite ih ubijati, uvijek možete napraviti nastambu za sove visoko u drveću. Ako im osigurate nastambu i ako imaju hrane uokolo onda će suzbiti broj voluharica. Ove godine smo napravili hotel za pčele i bubamare. Imamo jaku puno bubamara i to mi je super.

Kako si to napravila? Daj please slikicu ili neka uputstva.. Hvala!!
__________________
I gotta find my place, I wanna hear my sound! Don’t care about all the pain in front of me, 'Cause I'm just trying to be happy!
Sretno-nesretna is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.04.2012., 13:30   #123
tincica5 kaže:
Ako vam smetaju voluharice i muku mučite s njima, a ne želite ih ubijati, uvijek možete napraviti nastambu za sove visoko u drveću. Ako im osigurate nastambu i ako imaju hrane uokolo onda će suzbiti broj voluharica. Ove godine smo napravili hotel za pčele i bubamare. Imamo jaku puno bubamara i to mi je super.


Evo monopoli u prirodi: hoteli za pčele i bumbare, nastambe za sove.... baš ste mi super - građevina ne izumire!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.04.2012., 23:29   #124
Quote:
Sretno-nesretna kaže: Pogledaj post

Kako si to napravila? Daj please slikicu ili neka uputstva.. Hvala!!
Kućica za bubamare je veličine klasičnog poštanskog sandučića samo što je dubina oko 12cm, što je nešto više od sandučića. Kućica ima lateralne, gornju, donju i stražnju stranu, a nema prednju. U takvu kućicu se poslažu komadi trstike duljine 10-12 cm. Radi se o tanjoj trstici od 6-8 milimetara. Deblja trstika od 10-12mm koristi se za solitarne pčele. Kućica se može utiplati u zid kuće, štale, garaže ili bilo kojeg drugog nadsvođenog objekta.
franjo7 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2012., 14:35   #125
pozdrav svima!
za negdje godinu dana odlazim na selo ,a pošto sam gradsko dijete znanje o vrtlarenju mi je poprilično mizerno.cilj mi je imati ekološki vrt koji bi podmirivao veći dio mojih i potreba moje familije.uz to planiram držat za početak patke ,a s vremenom ostalu perad i koze.teren se nalazi 30-ak km od rijeke( prema Učki) i udaljen je koji km od mora.teren nitko nije obrađivao preko 20 g ,a možda i više godina.zemlja je crvena i kad je vlažna je zapravo kao glina ,a kad je suha nije moguće zabit lopatu dublje od par centimetara.
mislila sam sad preko ljeta pozvat nekog da to dobro preore i usitni pa nabavit par kubika crnice i stajskog pa sve to dobro izmješat, samo eto ne znam dal je to kaj sam naumila dobro?
da ne duljim...pitanje je, što treba učiniti da bi ta zemlja postala pogodna za vrtlarenje?
zahvaljujem!
totalnouništena is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2012., 23:29   #126
Sad ištihaš 20 m2, posadiš flance paradajza, paprike, krastavaca, odeš i vratiš se za mjesec dana i vidiš kako raste, malo okopaš, zaliješ i odeš. nakon sezone vidiš da li uspijeva to što si posadila.
Ti bi koze ?
Patke ?
Molim te , nemoj se uvrijediti, ali malo google prije svega, kad pročitaš, zaključiš, onda pitaj, ovako ???. Znaš postoje i žuti paradajzi. I žute trešnje. i crni grah.I moja crvena blitva.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.04.2012., 15:17   #127
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Sad ištihaš 20 m2, posadiš flance paradajza, paprike, krastavaca, odeš i vratiš se za mjesec dana i vidiš kako raste, malo okopaš, zaliješ i odeš. nakon sezone vidiš da li uspijeva to što si posadila.
Ti bi koze ?
Patke ?
Molim te , nemoj se uvrijediti, ali malo google prije svega, kad pročitaš, zaključiš, onda pitaj, ovako ???. Znaš postoje i žuti paradajzi. I žute trešnje. i crni grah.I moja crvena blitva.
znači takva vrsta zemlje je pogodna za vrt?u planu mi je više manje svo povrće od krumpira do graška ,a vrt bi bio minimalno 30 m2.
kaj se tiče živina tu sam već dobro potkovana znanjem i iskustvom samo me muči ta glinasta zemlja i njezina obrada.
totalnouništena is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.04.2012., 16:28   #128
Za živine zemlja niš ne znači.
A i za povrće, recimo sad se prodaje u njemačkoj firmi, sadnice paradajza po 3,5 kn ????, iz Istre, dakle , ako dolje uspijeva zašto ne bi i gore.
KOji puta nije do zemlje, već temperature tla, ispod 7 ništa ne raste normalno, a ljudi kažu da je kriva zemlja. Zemlje je skoro uvijek OK, samo su ljudi problem.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.04.2012., 19:57   #129
laknulo mi je sad.mislila sam da će bit problema oko toga.
kaj se tiče temperature ,tamo rijetko pada snijeg ,ali preko zime zna bit ispod -5 po noći.zato je ljeto žestoko.
zanima me još gdje se može nabavit kvalitetno sjeme?ovo kaj prodaju po vrtnim centrima mi djeluje sumnjive kvalitete ,a opet kakva je korist od eko vrta ako je sjeme shit...
totalnouništena is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.04.2012., 22:27   #130
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
KOji puta nije do zemlje, već temperature tla, ispod 7 ništa ne raste normalno, a ljudi kažu da je kriva zemlja.
Danas sam našla nešto u knjižici koja se našla nekim čudom na mom stolu...

Gnječite i protrljajte nešt zemlje u ruci

Ako ju možete oblikovati u deblji valjak, onda u njij ima puno ilovače i gline. Stišćite malo zemlje između palca i kažiprsta kraj uha. Što se slabije čuje škripanje, to manje pijeska sadrži zemlja. Glinena tla su teška i često vlažna. Mogu primiti puno vode, ali obzirom da se molekule vode čvrsto drže za čestice zemlje, biljke vodu dobivaju samo u ograničenim količinama. Oborinske vode polako prodiru u tlo i voda se može nakupljati u lokvicama. Glinenasta tla imaju male pore pa su slabo prozračena. Zato se i polako griju.

Ako zemlja kad ju gnječite sipi kroz prste i ne može se oblikovati u grumene, tlo je pjeskovito. Takvo se tlo brzo grije i dobro je zračeno, ali je jako siromašno - voda brzo prolazi i ispire pritom ono malo hranjihiv tvari.

Ako je zemlja tamna, prhka i može ju se dobro oblikovati, sadrži i pijesak i glinu, puno organskih materijala i plodna je.

Zemlja snosi odgovornost za loš urod - a mene je nekad bolila duša kad nisam imala dovoljno znanja i iskustva evo kroz godine sve manje boli duša a urod je sve bolji!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.04.2012., 22:37   #131
Apropos sjemenja, zamisli da imaš dve koke i jednog pijetla, nakon dve tri sezone, pijetao samo gazi koke, i ti imaš uvijek nove koke ali su slabije kvalitete, jer ih gazi jedan te isti pjetao. I sad :
Sjemenarne da bi to izbjegle uvijek miksaju sjeme sa nekim novim sjemenom različitog podrijetla, da bi dobili uvijek "svježu krv" kokoški rečeno. Zašto sumnjati u sjeme iz sjemenarni, zar bi ti kao uzorna domačica stavila svoje ime na pladanj jednom greškom ? Karikiram.
A ovo sa domaćim sjemenom, upitno, jer se svi geni - kvaliteta prenosi s roditelja na djecu, i sad imaš male paprike, domaće naravno od kumica na placu, i sljedeće sezone su još manje i ne rode baš onako,, i sad odmah je kriva država i oni na vlasti. 100 %.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2012., 12:23   #132
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Apropos sjemenja, zamisli da imaš dve koke i jednog pijetla, nakon dve tri sezone, pijetao samo gazi koke....
... i sad odmah je kriva država i oni na vlasti. 100 %.
Ma tak si i ja mislim da gazi, ori, štihaj, kopaj su samo poslovi koji ništa sami po sebi ne znače, ako nema kvalitetnog sadnog materijala i potrebnih elemenata za rast i razvoj... evo šta kaže NASA - ovo mi se svidjelo

Otkriće NASA-e i kalifornijske gliste

Kako jedna jedina vijest može promijeniti način razmišljanja o glistama? NASA je jučer objavila kako je otkrila mikroorganizam na zemlji koji je zamijenio fosfor sa arsenom u izgradnji svoje DNA molekule.

Za razumijevanje te vijesti potrebno je znati da se sav život na zemlji stvara na bazi šest elemenata: ugljik, vodik, kisik, dušik, fosfor i sumpor. Bez ijednog ovog elementa stvaranje života na zemlji ne bi bio moguće. Do jučer.

No dobro, mene je najviše zaintrigiralo izlaganje znanstvenika preko telefona, profesora Jamesa Elsera, koji je rekao kako je zanimljivo razmišljati o tome kako je život na zemlji moguć bez fosfora. (Fosfor potencira cvatnju, razvoj korjena i rast sjemenki u biljkama) U cijelom svom izlaganju , profesor je predstavio element fosfor koji je rijedak na zemlji a bez kojega nije moguć život na zemlji.

Najveća industrija u poljoprivredi je industrija proizvodnje umjetnih gnojiva, a bez koje moderna poljoprivreda ne bi opstala. Umjetna gnojiva se proizvode iz tri bazna elementa NPK, od kojih se jedino dušik može dobiti iz zraka. Ostala dva elementa nije moguće proizvesti već se ona vade iz rudnika, a čija je proizvodnja sve veća a zalihe sve manje. Po američkim statistikama iz 1995 g zalihe fosfora na zemlji dostatne su za 80 g. , dok su zalihe kalija dostatne za 320g.

Gliste su tu oko nas. Za njih nije potrebno izdvajati dušik iz zraka, kopati po rudnicima za elementom fosforom i kalijem, nije potrebno niti nabavljati sumpor da bi ga miješali sa ostalim elementima te proizvodili umjetno gnojivo. Gliste to rade same po sebi. Iz otpada koji je ionako proizveden već prije.

I zato su gliste velika, a tako mala zemaljska blaga. One proizvode prirodno gnojivo – humus, koji u sebi ima elemente NPK. Samo za usporedbu sa stajskim gnojem kojeg poljoprivrednici vrlo često koriste u gnojidbi, humus glista sadrži četiri puta više dušika, šest puta više fosfora i dva puta više kalija.


Ova današnja kiša je jako dobar potez prirode kojim moj urod u vrtu buja, a već sam mislila da ću morat teglit vodu... i tko zna koliko su točni podaci u članku, ali veseli saznjanje da kad čovjek nema - priroda daje!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2012., 11:13   #133
Možebitni mali doprinos na temu. Prošle godine ostavih gotovo na cijelom dijelu vrta malč u formi otkošene trave. Ono što u uobičajenom kontekstu mnogi smatraju prednošću jest zadržavanje vlage ispod malča, no to je u mom slučaju "mali" nedostatak poradi kakvoće tla, inače je nepropusno i glinasto, otkopom se dobije konzistenta, kompaktna gruda puna tekućine koju nije moguće razmrviti. Ti ponajprije smeta čini mi se korjenastom povrću (mrkva nikako da zaživi). Inače je površinski sloj ispod malča crn i vidi se početak stvaranja pretpostavljam humusne naslage nastale truljenjem otkosa. Drugi problem koji je prisutan jest što takva sredina predstavlja idealnu nastambu za puževe koji su već napravili masakr u vrtu. Inače primjetih kod rađenja rupa za presadnice da ne fali glista. Tu i tamo ispod malča izviri koja biljka koju nisam namjeravao konzumirati (popularno korov) a i ostaci prošlogodišnjeg krumpira su bez problema probili stelju. Neovisno o malču, primjetih da mi je zemlja bila primjetno vlažnija (prošle godine) ukoliko nisam pokosio visoku travu u neposrednoj blizini povrća (recimo rajčica). Kako stvari stoje takav sustav pretpostavljam otežava isparavanje vode recimo od jutarnjeg orošavanja, to dijeljenje resursa smatram pozitivnim bez obzira što u ciljanom možda uzrokuje nedostatak hranjiva. No opet visoka i vlažna trava - vojska puževa.

pozdrav
Pipo is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2012., 11:32   #134
Jasam to riješio, puževe, sa 2 kom indijskih patki trkačica, i puževa nema nikako. Prednost tih pataka, nad kokošima je ta da ne ruju sa kanđama i rasture vrt, već samo kljunom po zemlji traže puževe, i jedu travu.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2012., 12:01   #135
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Jasam to riješio, puževe, sa 2 kom indijskih patki trkačica, i puževa nema nikako. Prednost tih pataka, nad kokošima je ta da ne ruju sa kanđama i rasture vrt, već samo kljunom po zemlji traže puževe, i jedu travu.
Čuo sam da su prilično uspješne no što je sa lisnatim povrćem (salata, blitva, špinat) neće li tu napraviti nereda? Kakva su iskustva sa domaćim simplex patkama imaju li one takav tek za puževe? Ako nabavim male patkice kako mačke gledaju na tu pojavu? Rekao mi klinac kako ima zainteresiranih iz njegova razreda za puževe kao kućne ljubimce, mislio sam pozvati čitav razred (a eventualno i smjenu) na branje

tnx unaprijed
Pipo is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2012., 19:34   #136
...

Quote:
komar kaže: Pogledaj post
Nekada davno sam pročitala knjigu: Renate i Zdravka Dajčbar - Alternativno poljodjelstvo. U to vrijeme još sam poslije posla šetala ulicama Zagreba, ispijala kavice sa društvom i maštala o putovanjima svijetom. Tada mi nije palo na pamet da pogledam knjigu koju oni navode "Vrt bez motike" - a evo sada sam se konačno sjetila da povežem te dvije knjige

Ovi autori mi razbijaju iluziju o vrtlarenju bez motike i slikom pokazuju ovo kamo ja želim doći - ma možda do osamdesetih godina, koliko je vrtlarica bez motike bila stara kad je pisala onu knjigu, uspijem i ja bez motike
Skinula sam obje knjige. Jedva čekam da to sad sve pročitam. Zvuči jako zanimljivo.

Nego, oni koji će doći na teren (prilikom traženja poticaja) u provjeru, valjda neće imati nikakvih prigovora, ha? Pa, sve je prirodno. Možda je pitanje glupo, ali na sve treba misliti...)))
emma123 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2012., 08:45   #137
...

Usput, dobila sam savjet da nije preporučljivo kod proizvodnje na veliko, jer ne znam, valjda je potrebna određena raznolikost bilja... jel vi ovu metodu koristite na veliko ili samo za sebe?
emma123 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2012., 08:50   #138
...

Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
Bala sijena je oko 10 kuna, nađe se i jeftinije po Hrvatskoj ali je prijevoz skup, tako da mi je najpovoljnije ono što nađem u blizini, koliko god koštalo.

Krećem odmah s cijelom površinom jer ako ne prekrijem sve, onda kasnim s pripremom, a imam dodatnog posla sa korovom kasnije. Bolje ovako, pokrijem sve sijenom, dodam još malo šumskoga lišća, na jesen još dodam vlastitog sijena, pa neka leži pokriveno, neće mu škoditi. Ako računamo da zbog stelje ne moram orati, okopavati, gnojiti zemlju, navodnjavati, ne moram se boriti s korovom, onda se cijela investicija sa steljom itekako isplati.
Ovo je divno. A da li radiš to za svoje potrebe ili na veliko za prodaju, jer me upozoravaju da se treba što više oponašati priroda, pa navodno treba veći broj raznolikih biljaka... U smislu, ako ih je puno, neće određene btii dostatno za proizvesti.. u tom smislu...
emma123 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2012., 09:07   #139
...

Quote:
Biljka112 kaže: Pogledaj post
Ovisi o gnojivu. Ako zemlju gnojiš stajskim gnojem, nikada ne možeš staviti previše. Najbolje je stajnjak razbacati u jesen i plitko ga ukopati da se pomiješa sa zemljom. S obzirom da su vremenske prilike povoljne, još nije kasno napraviti ovaj posao.
Kupila sam zemlju koja nije obrađivana dugi niz godina. Sad je moram preorati. Na zemlji je kompost (bivši vlasnik - priprema) koje će se pomiješati sa zemljom, međutim, ako još onda stavim i stelju bojim se da će biti suviše hranjivo... Piše u knjizi da kulturama može smetati ako je zemlja suviše hranjiva.
emma123 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2012., 12:09   #140
ne može. organska tvar sporo se razgrađuje i sadrži znatno manje biljnih hranjiva od mineralnih gnojiva koja imaju gotovo trenutni učinak. organska gnojiva postepeno otpuštaju biljna hranjiva a dio se uslijed vremenskih prilika razgrađuje prije nego ih biljka usvoji. važno je da se zemlji dodaje zreli stajski gnoj i zreli kompost, nikako svjež.
Biljka is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 01:28.