Nemam prijatelja i ubija me samoća

[afos]

https://translate.google.hr/

[The Maystor]

descender kaže:

Zamisli..
izdvojiti pojedinca iz kolektiva, rutina.... "ugode, udobe..", konformizma tog; kako kažeš, kukavičluka.. Staviti ga u 0-24/7/xyz virtualno okruženje [daleko napredniji.. nekomercijalno lako moguće postojeći.. "oculus rift".....] te ga kroz isto provesti na "putovanje života".
Dati mu da nedaleko od sebe čuje, osjeti.. detonaciju udara hellfire projektila, osjeti miris fosfora od palih fosfornih bombi, da čuje krik i vidi, ne sliku.. da vidi horror apsolutno spaljenog djeteta, da osjeti stanje zatočenosti i bezizlaznosti, predaje.. da u zarobljeništvu čeka red ne bi li bio odveden na smaknuće ili grupno silovanje.. da percipira [umire] istinsku glad.. da bude na cesti umirući od nečega dok prolaznici u istinskoj definicija naziva, samo prolaze.. da u senzaciji svih osjetila posjeti klaonice i farme za uzgoj životinja.. odnosno industrije hrane.. znanstvene laboratorije koje u svrhu napretka vrše sve moguće oblike opita na životinjama.. prođe kroz sve trenutne oblike i draži funkcioniranja favela, osjeti sveopće slavlje nekog globalnijeg praznika; komercijalistički oblikovane forme nekih zadanih moralnih vrijednosti.. veselje, darove, toplinu sigurnosti, komfora doma....... ali iz pozicije ne usamljenog.. apsolutno samog beskućnika, koji "posjeduje", samo sebi bezvrijednog sebe.. Da bude sam, a može i u grupi.. u nenaseljenom području u kojem nema tekuće vode, struje, grijanja.. hrane.. Da percipira svoje funkcioniranje izvan trenutnog okvira.. da iskuša svoju sposobnost, volju, želju.. povodom pukog preživljavanja.. da primijeti kako bez konformizma ta grupa u kojoj se našao; zajedno s njime, automatizmom mijenja formu, pravila.. Da vidi rođenje djeteta, sreću roditelja.. pa zatim par dana kasnije, smrt istog uzrokovano "sudbinski određenih" zdravstvenih komplikacija; tugu i patnju roditelja, njihov raskol i nemogućnost nošenja, percipiranja i procesuiranja sebe u novonastaloj "situaciji".. dualizam i njegove oscilacije u punoj formi.. da posjeti ili u nekoj formi bude pripadnik skupine koja je zbog svoje određene nesposobnosti za pripadnost kolektivu, odvojena od istog i stavljena, odvojena, izolirana.. u instituciju nekog poluzatvorenog, zatvorenog.. tipa.. senzaciju bivanja nedužan u zatvoru [ili "nekoj drugoj" instituciji] i potrebne prilagodbe iz suštog preživljavanja.. senzaciju krivo dijagnosticiranog pacijenta čijem se doživotno, bitno degradirani život.. osjet i percepcija istog.. svodi i na kraju svede; na njegovu mizernost i nebitnost o očima globale.. da percipira starenje i protok vremena, senzaciju bivanja kolekcionara stanja, bolesti.. propadanja, odumiranja materije.. u svijetu kojem više ili već odavno ne pripada.. sve veće primjećivanje sjećanja na tada.. nekada.. tako čvrsto zauzete i držane stavove povodom održavanja konstrukcije sebe; kako hlape i nestaju.... slanoću svojih suza uzrokovanim naletom valova žaljenja zbog svog apsolutno krivo.. uvjetovano.. potrošenog vremena na veličanje svog sada mizernog ega; u vremenu čekanja smrti kao olakšanja od nepodnošljive boli uzrokovanih terminalnim karcinomom........................................ ........................................
Bi li takva "terapija" bila tortura ili....?
Plus naravno, da sve ne dobije "mengele" notu.. sve navedeno je samo dio trenutka..
Moglo bi se pojedinca "provesti" kroz drugu stranu dualnosti.. Ili bolje.. moralo bi se..
Naizmjenično.. ako bi "realizam percepcije" bio cilj "terapije".
Deprivacija senzacija pokazuje koliko je "ja" zapravo krhak.
Obrnuto bi možda činilo apsolutno isto. Paradoks?
"Ja"; kao levitirajuća forma paradoksa, na proputovanju kroz dijapazon uvjetovanja.

Kakve sad to veze ima sa "nemam prijatelja i ubija me samoća"?
Kao i ja sebe; ima li moj prijatelj sebe? Tako gledajući, što je uopće to prijateljstvo?
U pješčaniku zajedno gradimo nastambe na Marsu. Zajedništvo je prijateljstvo. Zajedništvo kroz maštanje. Malog Pericu danas.. kao i mnogih dana prije.. kako kaže [tko bi mu vjerovao ili se možda uopće zamarao s pitanjem da li je zapravo tako.. ili je možda nešto drugo posrijedi..].. boli "trbuh".. pa mu nije do zamišljanja.. Automatski; bez zamišljanja.. malome Perici nema pripadnosti zajedništvu, koje egzistira na zamišljanju. Dok se eventualno ne razvije dovoljan broj djece kojoj nije do zamišljanja nastambi na Marsu.. Nakon što im je jednom prilikom; jedan uvjerljivi Perica elokventno obrazložio, dočarao.. dao uvid u prednosti...... ne o maštanju o boli "trbuha"...... o novoj vrsti igre.. kroz maštanje..
Pandemično-epidemični Perica.

Mali Perica ce se teze prepustiti mastarenju jer je mozda previse okruzen onima koji ga ne zele razumjeti.

Doslo je do toga da mali Perica ce bolje proci u zivotu ako bude narcisoidan.

Ako mali Perica moze funkcionirati bez Isstangrama i Twitera, imat ce vise mogucnosti za mastarenje.

Ono kaj je kumovalo tome da se Perica osjeca losije je struja koja potice do te mjere da Pericini suputnici kroz zivot traze njegove slabe tocke.

[descender]

The Maystor kaže:

Mali Perica ce se teze prepustiti mastarenju jer je mozda previse okruzen onima koji ga ne zele razumjeti.
Doslo je do toga da mali Perica ce bolje proci u zivotu ako bude narcisoidan.
Ako mali Perica moze funkcionirati bez Isstangrama i Twitera, imat ce vise mogucnosti za mastarenje.
Ono kaj je kumovalo tome da se Perica osjeca losije je struja koja potice do te mjere da Pericini suputnici kroz zivot traze njegove slabe tocke.

Nije da ga Ivica, Marica, Danica.... i sva ostala, htjela si to ona priznati ili ne; izgubljena dječ-ica.. ne žele razumjeti. Svi su oni vrlo također, u istoj kaljuži uvjetovanosti, u kojoj se ništa nego samo snalaze.. pokušavaju snaći. I da ne znaju i ne umiju; kako god znaju i umiju; na individualističkim temeljima "znanja"; egzistirati.. preživjeti.. u toj apstraktnoj uvjetovanosti. Po svim pisanim pravilima, pravilima iščitanih između redaka.. bolje je ili kažu, neophodno je.. zabiti glavu u pijesak, poklopiti se ušima, zažmiriti.... ne bi se tamo negdje kasnije kada će.. ako će.. biti potrebno.. bilo; sebi i/pa "svima uokolo", lakše opravdati. "Nisam znao, nisam to tako vidio, nisam to zapravo mislio ili namjeravao učiniti, postići.....".. I to u najboljem slučaju. I ti, "tada", najbolji slučajevi, na proputovanju kroz individualni egzistencijalizam, usvoje i mržnju, gaženje, omalovažavanje svega izvan ja......... sve one divne trenutke koji u dualnosti moraju postojati. Kada su bili mini.. kada su kao spužvica upijali sve što ih okružuje, kada su se igrali sa legićima svijesti, gradili forme, oblike svjesnosti.. nije im nitko pokazao ["terapija realizmom"] kakvo je zapravo okruženje u kojem jesu.. njegova i njihova forma, funkcija.... kako šira slika zapravo izgleda. Usadio im potom ideju o pitanju.. na osobnom nivou, bez silovanja momentalne, potrebne promjene istog. Dao im vremena, potpore, ohrabrenja....... da se kao benefit cijelom bivanju.. ispolje na neki način koji odstupa od pravila uvjetovanja. Da mijenjaju pravila. Nije im nitko niti mogao pokazati. Ti koji su im trebali pokazati, "nose" ista imena kao i ta, njihova dječ-ica. I oni su također; još uvijek; još dublje izgubljeni u paradoksu. Učeni istim.. drevnim.. pravilima, granicama.. porivima, potrebama.. uzrocima i posljedicama...... Bajke i basne umjesto iskrenog odgovora na "zašto je to nešto tako.. ovako ili onako..". "Djeca su "jednostavna", ne mogu ona "istinu" probaviti u toj dobi..".. lakši je put "odg/oja/ajanja". "Saznati će sami ako im već bude potrebno..".. Bez obzira što će onda možda biti, ne suviše kasno.. krivo sumirano.. iz nekog mutnog, krivog kuta gledanja, mjerenja.. sebe. Kao posljedica provođenja vremena u sveopćoj laži. Koje nosi ime svih ultimativnih istina sumiranih u kapsulu znanja. Giant [ovisno o kutu gledanja] bulb of Caos. Perica i svi njegovi suputnici.. samo su patnik i supatnici u istome. Oni fragmenti kada je Perica možda zadovoljan, sretan, ispunjen..... i individualno.. supatnici također, u nekom istom; drugom.. momentu.. također su samo fragmenti.. dio istog.
Empatija, altruizam.... ništa nego derivati one percepcije koja se javlja nakon što se to ultimativno znanje na nekom nivou.. individualnom naravno.. pokaže kao ultimativni šit. I naravno, empatija, altruizam...... proizašli iz te, individualne percepcije moguće laži.. opet preko drugih okrenuti.. usmjereni.. prema "ja". "Činim dobro", ne iz po cijenu vlastita postojanja potrebe da je činim.. nego puko.. kenj.. činim zato što znam kako je meni kad............ pa sam po tom novom saznjanju, "dobar, iskren, želim najbolje....".. jer želim pošto-poto utjecati na druge.. samo ne bi li time neutralizirao prijetnju. Ne bi li onemogućio da se to što znam kako je meni kad... ponovo desi.... Puni krug.. od "ja".. do "ja". Iz kojeg god kuta mjerenja, gledanja.. malignim ili benignim porivom.. rezultatom ili bez..... početak i kraj svakog punog kruga je identičan. "Repeticije su pakao", kažu. Ali možda ipak nije množina. Možda je uvijek, kroz različite forme; jedna te ista. Savršena. Krug balončića kaosa; ispunjen s puno malih varirajućeg smjera vrtnje i kretanja, kružića.. balončića [univerzuma] "ja". Jedan veliki [ovisno o kutu gledanja], u "eteru" plutajući, samodostatni "ja".
A možda i on [ovisno o kutu gledanja].. nije jedan.. i nije velik.. Možda ih je više.. Malih i njima globalno, individualno nebitnih. I možda se povode istim pravilima, pitanjima, porivima.. možda su identični; veliki klon, preslika.. svih tih svojih mikro ja, od kojih su sazdani. Ciklus, u beskonačnost.
Zoom fokus u drugome smijeru.. do kraja fokusa.. Aha.. "ja"..
Ah; da.. "Ja" nemam "njih".. i ubija me samoća..
Da ih imam [posjedovati]; da imam dojam kako ih imam.. onda bi me ubijalo nešto drugo..
Neki fokus na nešto drugo. Nešto što nemam, a za "ja" neimanje karakteriziram terminalno pogubnim.
Ili je bolje da si umjestno neimanja, stvorim nešto.. iskonski i trajno.. nešto što imam..
šta se logički može okarakterizirati terminalno pogubnim. Ah taj fokus....

[Crnokosa95]

Ja došla da se izjadam malo.
Nemam prijatelja već godinu dana osim onih virtualnih. Nije da me ubija samoća, dobro je meni kad sam sama. Ali okolina mi nekako radi pritisak da se moram družit, moram ić u disko, moram se opijat, moram ić u kafiće. Odem ja par puta mjesečno ajde. Ali i kad odem na tu kavu, vidim da ja s ljudima nemam nekih tema. Teško mi se izražavati. Ne želim s ljudima dijelit neke stvari, ne očekujem dobar savjet od njih. Nepovjerljiva sam dosta. Zatvorena. Mirna. Ali htjela bi imati momka.. Nisam ga dosad imala. Kako da ja nadjem momka ako nemam prijatelja, jel to moguće uopće? Momak ne bi shvatio..

[niptuck]

imas kul avatar, pod prvo
odi na neki dejting sajt
pazi da ne naletis na manijaka i problem rjesen

[zoki89]

Crnokosa95 kaže:

Ja došla da se izjadam malo.
Nemam prijatelja već godinu dana osim onih virtualnih. Nije da me ubija samoća, dobro je meni kad sam sama. Ali okolina mi nekako radi pritisak da se moram družit, moram ić u disko, moram se opijat, moram ić u kafiće. Odem ja par puta mjesečno ajde. Ali i kad odem na tu kavu, vidim da ja s ljudima nemam nekih tema. Teško mi se izražavati. Ne želim s ljudima dijelit neke stvari, ne očekujem dobar savjet od njih. Nepovjerljiva sam dosta. Zatvorena. Mirna. Ali htjela bi imati momka.. Nisam ga dosad imala. Kako da ja nadjem momka ako nemam prijatelja, jel to moguće uopće? Momak ne bi shvatio..

Pozovi na kavu neke od tih virtualnih prijatelja. Drugačije je kada se družiš s ljudima koji imaju iste interese. Ja sam si tako obogatio život super ljudima

A pritisak okoline jednostavno ignoriraj. To je tvoj život, a ne njihov. I meni su pričali isto, pa nikad nisam požalio što nisam izlazio i pio alkohol. Jednostavno me to ne zanima.

Samo upoznavaj nove ljude i druži se s njima. S većinom ćeš možda popričati jednom, neka druženja će se pretvoriti u poznanstva i prijateljstva, a prije ili kasnije s nekime ćeš kliknuti i ljubavno

[Tox]

zoki89 kaže:

Pozovi na kavu neke od tih virtualnih prijatelja. Drugačije je kada se družiš s ljudima koji imaju iste interese. Ja sam si tako obogatio život super ljudima

Ovo potvrđuje tema Prijedlozi za susret forumaša Psihokauča.

A pritisak okoline jednostavno ignoriraj. To je tvoj život, a ne njihov. I meni su pričali isto, pa nikad nisam požalio što nisam izlazio i pio alkohol. Jednostavno me to ne zanima.

Eh da, famozna okolina ... Kvragu, kao da se u ljude sustavno ugrađuje stav da je ona strašno važna. Veoma je oslobađajuće kad se osoba osvijesti da se od mišljenja okoline ne živi i da ona nikoga ne prehranjuje, a kamoli da će utjecati na čovjekovu sreću.

[haram]

niptuck kaže:

imas kul avatar, pod prvo
odi na neki dejting sajt
pazi da ne naletis na manijaka i problem rjesen

Ma di bi s takvim avatarom

[Crnokosa95]

niptuck kaže:

imas kul avatar, pod prvo
odi na neki dejting sajt
pazi da ne naletis na manijaka i problem rjesen

Na dejting sajtovima su većinom oženjeni, zauzeti koji traže nešto sa strane.. Ne treba meni nešto takvo.

[Tox]

A gle, ako si iz područja Zg, uvijek možeš svratiti na druženja forumaša i vidjet imaš li nešto zajedničko sa nekim.
Imaš temu pa baci pogled.

[Crnokosa95]

Tox kaže:

A gle, ako si iz područja Zg, uvijek možeš svratiti na druženja forumaša i vidjet imaš li nešto zajedničko sa nekim.
Imaš temu pa baci pogled.

Nisam na pordučju Hrvatske, u Mostaru sam.

[zoki89]

Crnokosa95 kaže:

Nisam na pordučju Hrvatske, u Mostaru sam.

A da li Mostar ima neki svoj forum, ili možda facebook grupu na kojoj se virtualno druže?

[kosjenka-]

@crnokosa95- Ne zatvaraj se u kuću, od izolacije ti nema ništa, prisili se otići ponekad i na tu kavu, koliko god ti se ne ide, da ne ispadneš skroz iz društva. Možda da pojedince koji ti najviše odgovaraju pozoveš u kino i slična mjesta gdje ne moraš puno pričati, a možete se zabaviti i družiti? Ne treba biti previše izbirljiv, za povremeno druženje ne trebaju ti prijatelji do groba.

[rexy]

Pisah već na jednom mjestu ovdje, no da se "oglasim" i na ovoj temi
Pozdrav svima!
Cura sam od 26g, veselog duha, cinično-sarkastičnog jezika i empatično-altruističnog karaktera. Casual sam pojavno, mnogo sam poznata (čitaj: "imam mnogo poznanika"), papir kaže da nisam glupa, doslovlučki se trudim provoditi onu "tretiraj druge u skladu sa željenim tretmanom", a ni izgledom nisam jazavac. Ono što je bitno jest, da nakon debele indukcije i na prvi pogled usputnog laika, vrišti činjenica da već godinama nemam (pravog) prijatelja.
ONO čime sam okružena su, vjerujem da mnogi znate i sami, osobe koje se jave kad imaju rupu u rasporedu, ostavi ih dečko/cura i zarate sa ostatkom svijeta, te dvonožni klišeji koji trebaju neki oblik fizičke pomoći ili pro bono psihijatra. Ne mogu se potpuno požaliti, ima i kvalitetnih ljudi u mom životu, no nažalost, raštrkani su do mjere da bi se to "daljinsko" društvo moglo zvati dijasporom
Godine studiranja, (tuđe) svadbe/porodi/selidbe/poslovi van grada/države...su doprinijeli mojoj alijenaciji od svijeta i činjenici da nemam s kime izići, porazgovarati bez rukavica i povrh teme vremena, nemam s kime u kino/kazalište/šetnju/na putovanje/smucanje bilo kojim komadom ovog planeta. Ne znam kad sam zadnji put izišla sa ženama i zabavila se, pričala o shoppingu ili pošla u jedan.
Osoba sam koja se zna provesti i u željezariji i pet shopu, no često mi fali neko klasično žensko društvo za svakodnevna životna veselja i boljke.
Ovdje sam jer to želim pokušati promijeniti i naći ljude vrijedne truda, pažnje i povjerenja u vidu prijateljstva.
Pokušala sam u živo, no kako nemam kvalitetno i tjelesno prisutno društvo i 20-ak km sam od Zg, nisam nešto previše izlazila niti se kretala među ljudima, tako da sam (d)evoluirala u samotnjakinju sa debelim psom.
Vjerujem da me, nažalost, enormno mnogo "prisutnih" razumije, no za slučaj da se netko i poželi javiti, evo Vam poneki hint:
od glazbe sav ovozemaljski rock, od hrane sve osim mahuna, od stila mogu i štikle iako ih je konstruirao Sotona, od karaktera tipičan dvosmjerni blizanac (Mogu ozbiljno, a mogu i o vešmašinama i krtičnjacima! Mogu podnijeti i suze i smijeh, mogu s nekime piti kavu ili mu pomoći sastavljati regal...).
U globalu, osim ovoga u zagradi, kakvi ste vi i kakva sam ja u nijansama je nebitno. Bitno mi je razumijevanje, poštenje, iskrenost i međuljudski reciprocitet. Glede svega ostaloga, možda se poklopimo kao šaht i poklopac, možda budemo dijametralne suprotnosti, a možda budemo i prijatelji