Što je Russell ovim htio reći?

[skeptik]

Negdje sam naišao na citat:

"Everything is vague to a degree you do not realize till you have tried to make it precise, and everything precise is so remote from everything that we normally think, that you cannot for a moment suppose that is what we really mean when we say what we think."
– Bertrand Russell

Može li netko objasniti što je Russell time htio reći?

[Apemant]

skeptik kaže:

Negdje sam naišao na citat:

"Everything is vague to a degree you do not realize till you have tried to make it precise, and everything precise is so remote from everything that we normally think, that you cannot for a moment suppose that is what we really mean when we say what we think."
– Bertrand Russell

Može li netko objasniti što je Russell time htio reći?

Ne znam što je 'htio' reći, no meni to zvuči kao nešto što i ja osobno mislim. Da su pojmovi u suštini 'magloviti', da u praksi baratamo s njima na maglovit način, a ako ih pokušamo na umjetan način 'precizno' definirati - tek time se temeljito udaljimo od načina na koji 'zaista' baratamo njima.

Hm, ovo zapravo zvuči kao prijevod s engleskog. Ali ne znam kako to 'jasnije' reći, zapravo sam pokušaj bi bio nekako paradoksalan, s obzirom na ovo gore...

[lavore]

skeptik kaže:

Negdje sam naišao na citat:

"Everything is vague to a degree you do not realize till you have tried to make it precise, and everything precise is so remote from everything that we normally think, that you cannot for a moment suppose that is what we really mean when we say what we think."
– Bertrand Russell

Može li netko objasniti što je Russell time htio reći?

Možda " Sve ima stupanj maglovitosti dok ga točno ne preciziramo a kad ga preciziramo, nismo sigurni jel inače pod tim stvarno mislimo to "?

[Aphex]

Možda par hintova tu: B. Russell, Vagueness

Čini mi se da kada kaže prvi "Everything" misli na sve naše koncepte, na stvari koje mislimo da razumijemo i naše teorije o njima. Kada ih pokušamo precizno izraziti, shvatimo da nam je razumijevanje nepotpuno i 'vague'.

"Vagueness in a cognitive occurrence is a characteristic of its relation to that which is known, not a characteristic of the occurrence in itself."

Kada ipak uspijemo u preciznom izražavanju nečega, onaj drugi 'everything' u citatu, nekog odnosa ili prirodnog zakona, primjerice matematičkom formulom, taj izraz je jako neobičan drugim ljudima i one žele vidjeti 'što mi zapravo mislimo' tim izrazom, a čak i nama samima je jasno da ne razmišljamo u matematičkim simbolima.

[skeptik]

Apemant i lavore, mislim da ste dobro to objasnili.

[Aphex]

skeptik kaže:

Apemant i lavore, mislim da ste dobro to objasnili.

Apemant i lavore

Apemant i lavore

[Zoran Oštrić]

Citat je iz predavanja "Filozofija logičkog atomizma", 1918.

Knjiga je dostupna na netu kao pdf (izdanje iz 2009):
https://www.ualberta.ca/~francisp/Ne...omismPears.pdf

Citat je s početka, str. 4. Pročitati str. 3-4 pa je lako shvatiti.

Ne zamjerite mi da dodam, kako sam upravo postavio topic "Uzorna filozofija": ova Rsselova objašnjena bila su mi jedan od poticaja, i jedna su od fusnota uz početna razmatranja, kad pišem:

1.2. SVAKO pitanje je filozofsko, ako je praćeno virtualnom sjenom zapitanosti o samom tom pitanju: "A što to zapravo znači?". pa dalje da filozof napušta stav "common sense", ono što "svi znaju" (2.4).

To je ono što Russel navodi na ovom mjestu, kad daje primjer trivijalne svakodnevne zamjebe "u ovoj sobi ima pono ljudi". Iz svake banalne zamjedbe može se iskoračiti u srž filozofije. (Russel se doduše ne bi složio s nekim mojim dlajim tvrdnjama.) Ja sam slično, jednom, uz vinčeko, na pitanje (ironično, ali ne zlonamjerno) "što je to filozofija?", dao analizu mogući zapitanosti banalnog izričaja "sada je ugodno toplo".

[skeptik]

Aphex kaže:

Jel se to netko uvredio što nisam i njega spomenuo?

Jeb'ga, oni si bili prvi, nakon njih mi je sve postalo jasno, pa me se nakon toga tvoj upis više nije toliko dojmio. U znanosti i filozofiji, važno je biti prvi.

[Sigmund]

To je problem determinacije/determiniranosti i/ili limita. Ne znam želi li Russel baš to reći, ali efektivno kaže, da je zakon samo-identiteta kontradiktoran. Odnosno, nije pojmovna struktura uzrok "vaguenessa", nego upravo obrnuto. Drugim riječima, formalna logika ne izražava istinu realnosti nego samo formalnu istinu samo-identiteta, dok stvari u realnosti nemaju samo bitak za sebe, nego i bitak za drugog. Već sam pojam limita (kao i pojam identiteta) ukazuje na nešto "drugo" (ono izvan samo-identiteta, na razliku kao takvu). Svaka stvar promatrana kao samo-identitet mora logički ukinuti samu sebe jer egzistira samo u apsolutnoj relaciji (što znači da je svaka stvar jedinstvo: 1) sebe, 2) drugog, 3) jedinstva sebe i drugog - uključujući i samu aposlutnu relaciju), odnosno shvatljiva je samo unutar pojmovne strukture realnosti. I sama apsolutna relacija prolazi kroz uobičajeni logički razvoj, dakle od neposrednosti (neposredovanosti), preko dualnosti, do jedinstva. Prvi od ovih momenata je formalni (formalno-logički, gore spomenuti samo-identitet, stav razumijevanja, nešto je "ili ovo, ili ono", zakon isključenja trećeg...itd); drugi je "realni", a treći je apsolutni. Prvi je razumijevanje, drugi je dijalektika, a treći je spekulativna logika.

[Druid]

Russell je ovime htio reći
Da će se na vlastiti čajnik opeći.

[Šabović Adis]

Druid kaže:

Russell je ovime htio reći
Da će se na vlastiti čajnik opeći.

O-čajniku, dakle?!
Nego, ko 'no reče: "Pogled u suštinu kaže da je suština u pogledu."?

[FiorellaTerenzi]

to je ono kad kreneš čitat nešto suvislo na vikipediji pa odlinkaš na teoriju struna, il tako negdje..

[Druid]

Šabović Adis kaže:

O-čajniku, dakle?!

Ne. Niti tvrdim da je Russell bio očajnik. Ali je tu i tamo pisato o čajniku:

http://en.wikipedia.org/wiki/Russell%27s_teapot

To je protonovoateizam. Ali manje iritantan od nekih suvremenih varijanti.

Šabović Adis kaže:

Nego, ko 'no reče: "Pogled u suštinu kaže da je suština u pogledu."?

Ne znam, stvarno. Ako doznaš, javi.

[Šabović Adis]

Druid kaže:

Ne. Niti tvrdim da je Russell bio očajnik. Ali je tu i tamo pisato o čajniku:

http://en.wikipedia.org/wiki/Russell%27s_teapot

A meni ga, nekako, žao.

Druid kaže:

To je protonovoateizam. Ali manje iritantan od nekih suvremenih varijanti.

Rječurda...ovo boldano.

Druid kaže:

Ne znam, stvarno. Ako doznaš, javi.

Ma ja, bolan, rek'o ali ne štima - pogled ne može da kazuje...osim u poeziji.

[Zoran Oštrić]

Šabović Adis kaže:

Ma ja, bolan, rek'o ali ne štima - pogled ne može da kazuje...osim u poeziji.

Pa može, ti si tu jelte ukazao na poetsku jezičnu funkciju, jednu od šest funkcija jezika kod R. Jakobsena, što je pak povezano s "autoreferencijalnošću", koja se pokazuje i u Russelovom paradoksu i Gödellovim teoremima, kao i s performativom kod Austina, a onda s pojmom autopoietičkog sustava u kibernetici, što se koristi u biologiji i sociologiji. Svaki poiesis je autopoiesis.



8.1.
Prva moć, koja ispunjava prazninu, jest poietička kreativnost. (...)

8.2.
Poietička moć, baratajući simbolima, verbalnim i neverbalnim, iz ničega stvara nešto; nestvarno, ali može zadobiti realnost upotrebom u komunikaciji: s drugima, ali i sa samim sobom.

[Zoran Oštrić]

E da, valja spomenuti i pojam "Weltansichten" kod A. von Humboldta, što se prevodi sa "svjetogled", on to povezuje s jezikom koji je time i domovina, a drugi izraz je "weltanschauung", "svjetonazor". Koji pak ima totalitarnu tendenciju (da s ecijeli svije obuhvati u jedan gled), ali trebalo bi imati na umu značenje glagola "nazrijeti": iako sve sagledavamo, time ipak samo naziremo.