Je li crvena haljina crvena i kad nitko ne gleda u nju?

[Druid]

Sigmund kaže:

Je li to netko vidio ili samo nabadaš?

Nitko to nije mogao vidjeti. Barem ne tzv. zemaljskim očima...

[Hepi]

Druid kaže:

Crvena haljina nije crvena kad nitko ne gleda u nju. Ona je tada ljubičasta.

Zavisi ko gleda u nju.
Mi smo joj nezanimljivi pa uopće ne reagira na naš pogled.
Ali Sunce joj je zanimljivo. Čim je Sunce pogleda ona postane ljubičasto zelenkasto plava.
Ali crvena nikad ne postane. Tu boju ona ne voli.

[Hepi]

Sigmund kaže:

Je li to netko vidio ili samo nabadaš?

Ne može se to vidjeti.
Crvenu haljinu nikad niko nije vidio.

[Druid]

Hepi kaže:

Zavisi ko gleda u nju.
Mi smo joj nezanimljivi pa uopće ne reagira na naš pogled.
Ali Sunce joj je zanimljivo. Čim je Sunce pogleda ona postane ljubičasto zelenkasto plava.
Ali crvena nikad ne postane. Tu boju ona ne voli.

:klap:

[Jednostavko]

Je li crvena haljina crvena i kad nitko ne gleda u nju?

Ako se zaista misli na haljinu, dakle na ženski odjevni predmet, a ne naprosto na nekakav skup atoma, onda je moj odgovor - da. Ako netko pita "Kakvu haljinu imaš u ormaru?", sasvim je istinito reći "Crvenu", jer je to osobina tog predmeta. Kad bismo rekli da haljina nema nikakvu boju dok se u nju ne gleda, onda mi uopće ni ne bismo govorili o haljini.

[old-soul80]

Niti vi ne postojite kada ne gledam u ovu temu. Niste niti mrtvi, niti živi, nepostojeći ste, ništa, nule

[Frogger]

Ja ovde ne vidim nikakvu haljinu
http://www.fashion.hr/celebrity/red-...oji-47718.aspx

[Leteća]

A ovdje?

[pećina]

A što ako je zapravo grimizna odnosno za muškarce crvena?

[Leteća]

A što ako se nebo otkine i padne nam na glavu?

[Jednostavko]

Na PZ je trenutno aktualna jedna srodna tema "Vide li svi ljudi jednako (boje)?", pa ću najprije citirati forumaša Faroa koji kaže: "Trava nije zelena, jer trava reflektira u tom djelu spektra, dakle fotone ostalih frekvencija upija, a ove zelene ne. Još nešto, ne postoji zelena boja, postoji energija koja korespondira fotonu koji mi doživljavamo zelenim ili vidimo zelenim. No, u samoj fizikalnosti boja ne postoji. Razlika crvene i zelene boje je samo u broju oscilacija elektomagnetnog vala, odnosno valnoj dužini."

Htio bih to ovdje kratko prokomentirati, jer tamo izgleda nikog ne zanima filozofija. Na prvi pogled se čini kao sasvim ok objašnjenje boja. No, istovremeno se negira ono što se htjelo objasniti: "u samoj fizikalnosti boja ne postoji"; pa se tek kao uzgred spominje da je to naš doživljaj. Čemu onda služi takvo objašnjenje ako ne postoji ono što se htjelo objasniti? Ali tu postoji caka, onaj famozni "unutarnji doživljaj", koji se nekako kao sam po sebi podrazumijeva. Pogledajmo bolje. Kad gledamo travu vidimo njenu veličinu, oblik, pokretljivost, boju, sve to vidimo zajedno i istovremeno. Zašto bi sad sve nabrojano bilo objektivno "tamo" a jedino boja "u nama"? Niti je naš mozak zelen niti je naša svijest zelena. Ako je zelenost igdje onda mora biti u travi. Gdje bi inače bila? Netko može prigovoriti da nekome trava nije zelena, nego recimo plava. Ali stvar nije toliko u tome "kakva" je njena boja, nego gdje je ta kakvost. Ljudi su oduvijek govorili da je trava zelena i, bez obzira na fiziku, govorit će i nadalje tako, po meni s pravom.

[implosive]

manchild kaže:

Ako čovjeka zamijenimo strojem, za velik broj fizičara i kemičara to što će stroj zabilježit bit će boja, a za dio filozofa i antropologa to će biti svjetlost. Boja je proizvod kulture. Boja ne postoji ukoliko je ne precipiora što znači da je ne vidimo samo očima već ju dekodiramo mozgom, sjećanjem, sviješću i maštom.
Goethe je smatrao da boja u koju se ne gleda, ne postoji i pita se: "Je li crvena haljina crvena i kad nitko ne gleda u nju?"

pa ja Vas pitam je li crvena haljina crvena i kad nitko ne gleda u nju?

Hehe....to je što ja Ateista zamjeram jednom od najpametnijih Ateista Matt Dillahunty je njegova tvrdnja da je kamen kamen bez obzira da li postoji um promatrača.
Time ne tvrdim niti potvrđujem da kamen nije kamen nego samo konstatiram da po zakonima logike takvi zaključci nisu logični.

Po istim zakonima logike zamjena stroja i čovjeka nema smisla jer kada govoriš o bilješci stroja onda govoriš o ljudskom umu koji tumači njegovu bilješku.
Ti kao i Dillahunty imate nekakvu čudnu predodžbu da postoji izuzetak gdje možete govoriti o trećem licu koje nema veze sa svojim mišljenjem o tom licu.

Osobno me više zanima tema koja govori o toj problematici gubljenja aspekta (razuma?) koji ne prepoznaje svoj odnos sa okolinom.

[Sigmund]

Jednostavko kaže:

"u samoj fizikalnosti boja ne postoji"; pa se tek kao uzgred spominje da je to naš doživljaj. Čemu onda služi takvo objašnjenje ako ne postoji ono što se htjelo objasniti?

Na neki način to je legitimno reći. Ali, obično se ne uočava da ako govorimo iz tog aspekta, i ako želimo biti dosljedni, onda nužno moramo izvući zaključak da "u samoj fizikalnosti postojanje ne postoji". Drugim riječima, iz tog aspekta, nije samo boja naš doživljaj, nego je i sve ostalo, pa tako i samo postojanje kao takvo - "naš doživljaj". To je ono kad Heidegger kaže da je čovjek pastir bitka.

[medonaodmoru]

Sigmund kaže:

Na neki način to je legitimno reći. Ali, obično se ne uočava da ako govorimo iz tog aspekta, i ako želimo biti dosljedni, onda nužno moramo izvući zaključak da "u samoj fizikalnosti postojanje ne postoji". Drugim riječima, iz tog aspekta, nije samo boja naš doživljaj, nego je i sve ostalo, pa tako i samo postojanje kao takvo - "naš doživljaj". To je ono kad Heidegger kaže da je čovjek pastir bitka.

Na neki način je i to legitimno reći ali naš doživljaj boje nije iznebuha već je doslovan prijevod nečega što postoji, fizikalne veličine - valne duljine svjetlosti. To postojanje se jednostavno da izmjeriti instrumentima koji nemaju nikakav "osjećaj boje" pa smo tako riješili jedan dio čarolije doživljaja. A kako bi doživjeli valnu duljinu? Kao matematičku formulu? Teško. Isto je i sa svim ostalim. U samoj fizikalnosti postojanje postoji ali naš doživljaj tog postojanja je uvijek prijevod, izveden je. Je li kod svih ljudi taj prijevod identičan tj. da li kod svakoga ista valna duljina proizvodi isti doživljaj, drugo je pitanje. Grubi odgovor je ne jer znamo da postoje ljudi koji neke boje "ne vide", ne razlikuju ih tj. različite valne duljine ne proizvode razliku u doživljaju. Znamo i da postoje boje koje ni jedan čovjek ne vidi/doživljava ali postoje organizmi koji ih doživljavaju (mnogi kukci vide UV dio spektra koji mi ne vidimo). To je još jedan pokazatelj kako naš neposredni doživljaj očito nije mjera sveukupne stvarnosti i kako se nije pametno na njega previše oslanjati. A da li svi koji razlikuju plavo i zeleno to plavo i zeleno vide/doživljavaju na identičan način, jako je teško utvrditi. Kad se jezik uči, uči se i da određeni dio spektra treba nazvati "plavo" i mi kasnije nemamo nesporazuma u vezi s tim. To ipak ne znači da unutarnji doživljaj plavog kod A i B neće biti različit.

[Sigmund]

medonaodmoru kaže:

Na neki način je i to legitimno reći ali naš doživljaj boje nije iznebuha već je doslovan prijevod nečega što postoji, fizikalne veličine - valne duljine svjetlosti. To postojanje se jednostavno da izmjeriti instrumentima koji nemaju nikakav "osjećaj boje" pa smo tako riješili jedan dio čarolije doživljaja.

Naravno, ali isto tako ni naš doživljaj postojanja nije iznebuha već je doslovan prijevod nečega što jest, raznih fizikalnih veličina, prostora, vremena... Sve se to da izmjeriti instrumentima koji nemaju nikakav "osjećaj postojanja", pa smo tako riješili jedan dio čarolije postojanja. Unatoč tome, u fizici ne postoji definicija postojanja (kao ni definicija prostora, vremena...). Fizika se uopće ne bavi postojanjem, dakle onim što je čovjeku najvažnije. Ili, kako to kaže Wittgenstein: “Osjećamo da, čak i kad bi se odgovorilo na sva moguća znanstvena pitanja, naši životni problemi još uopće ne bi bili ni dotaknuti”. A problem neuviđanja problema egzistencije s aspekta fizike, sažeo je Wittgenstein ovako: "Nije mistično kakav je svijet, već to da on jest."

[medonaodmoru]

Sigmund kaže:

Fizika se uopće ne bavi postojanjem, dakle onim što je čovjeku najvažnije. Ili, kako to kaže Wittgenstein: “Osjećamo da, čak i kad bi se odgovorilo na sva moguća znanstvena pitanja, naši životni problemi još uopće ne bi bili ni dotaknuti”. A problem neuviđanja problema egzistencije s aspekta fizike, sažeo je Wittgenstein ovako: "Nije mistično kakav je svijet, već to da on jest."

Fizika se bavi zakonitostima fenomenologije. U principu, nema većih ambicija. No dobro, bilo bi zgodno zaviriti iza paravana ako se može. Ako ne može, onda ništa. A sad, što je čovjeku najvažnije, s time ne treba pretjerivati. Mnogima interes staje kad se riješe problemi opskrbe pivom i čevapima. Nisu to baš velike ambicije. Svi ljudi su ljudi, ne samo oni sa egzistencijalnim svrabom.

[servantes]

Sigmund kaže:

Unatoč tome, u fizici ne postoji definicija postojanja (kao ni definicija prostora, vremena...). Fizika se uopće ne bavi postojanjem, dakle onim što je čovjeku najvažnije. Ili, kako to kaže Wittgenstein: “Osjećamo da, čak i kad bi se odgovorilo na sva moguća znanstvena pitanja, naši životni problemi još uopće ne bi bili ni dotaknuti”. A problem neuviđanja problema egzistencije s aspekta fizike, sažeo je Wittgenstein ovako: "Nije mistično kakav je svijet, već to da on jest."

A tko se onda bavi postojanjem? Filozofija?
Možeš li navesti neku definiciju prostora i vremena, kao i postojanja, a da nije fizikalna?

[Sigmund]

medonaodmoru kaže:

Fizika se bavi zakonitostima fenomenologije.

Fizika se bavi zakonitostima fizičkih pojava, a ne fenomenologije.

medonaodmoru kaže:

Svi ljudi su ljudi, ne samo oni sa egzistencijalnim svrabom.

Mizantropija je loša podloga za filozofiju. S lošom podlogom dobivamo loš proizvod.

[Sigmund]

servantes kaže:

A tko se onda bavi postojanjem? Filozofija?
Možeš li navesti neku definiciju prostora i vremena, kao i postojanja, a da nije fizikalna?

Fizikalne deficinije prostora, vremena, i postojanja uopće ne postoje! Nema ih!

[servantes]

Sigmund kaže:

Fizikalne deficinije prostora, vremena, i postojanja uopće ne postoje! Nema ih!

Ok. Ti si filozof. Vjerojatno postoje filozofske definicije. Pa navedi ih.