Lingvistička čašica razgovora

[vermicide]

Sovann Maccha kaže:

Mozhe ! A zashto ne bih ?! Ja sam "odovdje", ali i "odavle", "odavlen" ter "odavde". Prsitnija pitanja slati izkljucsivo "pepejkom".

Pitam jer nikako nisam mogla definirati tvoj stil pisanja. Sad me vuče na starohrvatski neki jel'. Zanimljivo, u svakom slučaju.

[Sovann Maccha]

vermicide kaže:

Pitam jer nikako nisam mogla definirati tvoj stil pisanja. Sad me vuče na starohrvatski neki jel'. Zanimljivo, u svakom slučaju.

Dobro te vucse, akoprjem je slozhenije od onoga shtono se naizgled doima. Csitash najdosljednijí juzhnoslavjenskí (hrvatskí) jezicsskí standard od Beljaka do Soluna.

[Sovann Maccha]

Enchantress kaže:

Sovann Maccha, pozdrav! Drago mi je da si opet sa nama, makar i pod ovim nickom nerazumljivog značenja.

A sada i jedno pitanje:

Šta su to 'cikada' i 'libela'? Trebalo bi da budu neke životinje, eventualno insekti ili ptice. Postoji li još neki naziv za njih koji češće koristimo?

Hvala ti, ljubice-zubice i prepitoma sladkice-dragice. Nazhalost i na moju preveliku zhalost ne chu joshte dugo ostati medhu vami. Obveze me sve jacse pritiscyu/pritiscu nakon Nove, projekti se po kratkoj stanci opet pocsinju zahuktavati i vrstiti, tako da. A znacsenje nadimka smo nedavno objasnili i odgonetnuli. Ako nijesi uocsila prijeshnjí odgovor i ne znash kmajskí (kmerskí), znacsi "zlatna sirena (morska djeklica)".

Gdje si csula te izraze ?! "Csikada/cikata/cikada" nastaje od latinske "cicade", docsim "libela/libelula" po jednih nastaje od latinskoga "libellusa", a po druzih od latinske "libelle".

[Abyssus]

Sovann Maccha kaže:

Nazhalost i na moju preveliku zhalost ne chu joshte dugo ostati medhu vami. Obveze me sve jacse pritiscyu/pritiscu nakon Nove, projekti se po kratkoj stanci opet pocsinju zahuktavati i vrstiti, tako da.

Ae, također. Meni prvi ispit u srijedu i onda mjesec dana nespavanja.

[Sovann Maccha]

Abyssus kaže:

Ae, također. Meni prvi ispit u srijedu i onda mjesec dana nespavanja.

Ja se ipak rieshih svojih skupin - zhivci mi manje trpe. Ovako, liepo u miru bez potrjebe za osmishljanjem gradiv i pod pritiskom ine naravi, krotko i gibko svijam hrbat ter zhezhem/zhgem/kurim "mozdyane"; asti gushta !

[Enchantress]

Sovann Maccha kaže:

Hvala ti, ljubice-zubice i prepitoma sladkice-dragice. Nazhalost i na moju preveliku zhalost ne chu joshte dugo ostati medhu vami. Obveze me sve jacse pritiscyu/pritiscu nakon Nove, projekti se po kratkoj stanci opet pocsinju zahuktavati i vrstiti, tako da. A znacsenje nadimka smo nedavno objasnili i odgonetnuli. Ako nijesi uocsila prijeshnjí odgovor i ne znash kmajskí (kmerskí), znacsi "zlatna sirena (morska djeklica)".

Lepši nadimak nego prošli, u svakom slučaju.

Javi se bar ponekad, čak iako ne budeš mogla da budeš stalno tu.

Gdje si csula te izraze ?! "Csikada/cikata/cikada" nastaje od latinske "cicade", docsim "libela/libelula" po jednih nastaje od latinskoga "libellusa", a po druzih od latinske "libelle".

Čitala sam prevode haikua od Vladimira Devidea i u svakom drugom se pojavljuje cikada ili libela, pa rekoh da pitam na forumu. Pretpostavljam da su više odgovarale te reči za prevod haikua od 'vilinog konjica' ili 'cvrčka' prvenstveno zbog broja slogova, ali i suglasnika koji se u njima nalaze.

[Sovann Maccha]

Enchantress kaže:

Lepši nadimak nego prošli, u svakom slučaju.

Javi se bar ponekad, čak iako ne budeš mogla da budeš stalno tu.

Ja se javljah, a ti nishtore. Pih !!!

Čitala sam prevode haikua od Vladimira Devidea i u svakom drugom se pojavljuje cikada ili libela, pa rekoh da pitam na forumu. Pretpostavljam da su više odgovarale te reči za prevod haikua od 'vilinog konjica' ili 'cvrčka' prvenstveno zbog broja slogova, ali i suglasnika koji se u njima nalaze.

Vjerojatno, zvucsi razborno za haiku. Riecsi vrlo znakovite za hrvatsko priobalje i otoke.

[Coral Reef]

Shain kaže:

Za glagol buniti naveo sam četiri nijanse značenja, i on je "po svojem duhu" (po glagolskoj rekciji) prijelazan.

Glagol buniti se "po svojem je duhu" (po glagolskoj rekciji) povratan i znači:

1. ustajati protiv vlasti, dizati bunu
2. osjećati i iskazivati nezadovoljstvo, oponirati, protiviti se
3. uznemiravati se, uzrujavati se ("bune nam se osjećaji")
4. zbunjivati se, praviti pogreške u čemu ("bunio se u zbrajanju")
5. previrati, "raditi" (figurativno o vinu)

"Buniti" i "buniti se" nemaju "zajednički duh". U rječnicima se povratna varijanta glagola objašnjava odvojeno od prijelazne.

Kriva za zbrku... shvatila i sama, ali mi se nije dalo vraćati na temu
govorila sam o povratnosti, a prešla na pitanje tranzitivnosti
Ispravka na mjestu
No stalo mi je ipak do poante koja se zagubila u zbrci koju sam skrivila, a to je da je da smatram da je bolje reći "Zbunjuje me" nego "Buni me" (ako hoćeš reći da si zbunjen, a ne pobunjen) - ako ništa drugo, zbog jasnoće

[Abyssus]

smatram da je bolje reći "Zbunjuje me" nego "Buni me" (ako hoćeš reći da si zbunjen, a ne pobunjen) - ako ništa drugo, zbog jasnoće

Po čemu?

zbunjivati
1. (koga) dovesti u zabunu; pomutiti, smesti
2. (se) doći u zabunu; mutiti se, smesti se

buniti
(koga) a. poticati na bunu, pobunu; izazivati osjećaje nezadovoljstva; podbunjivati b. dovoditi u zabunu, pogrešno upućivati; zbunjivati
2. (se) a. dizati bunu b. pokazivati nezadovoljstvo; protestirati, prosvjedovati, oponirati c. praviti pogreške u čemu; zbunjivati se [buniti se u zbrajanju]

Opet je povratnost sekundarna te je izbor moj. Cjepidlačiš bezveze i nepotrebno.

[Sovann Maccha]

Didi kaže:

Kako me samo čitaš! No, svejedno, baš bi me zanimalo čuti koju više o tome.

Zar ne bih trjebala ??!! A kako mi to uobche uspieva, mah da mi je sâmo znati ?! Evo ti povezicsujem njeshto zanimljivo, eda mi ne bi njetko rekal kako nije csul shto povezuje Asuriníje iz Brazila i Aborigine iz Australije.

Shto te zanima ?! O tomu bih mogla obdan i obnoch "predavati". Za pocsetak, tajsko-kadajska i mjanmajsko-tibetska skupina ne poznaje pravilne i nepravilne glagole. To ujedno vriedi za sve oblucsne (izlucsujuche/analiticsske) jezike. Glagoli se mienjaju (s) pomochu posebnih csestic. IE. jezici razlikuju tzv. tematske i atematske korienske osnove riecsi/glagola i shodno istimi ih sklanjaju/sprezhu. Nu, ovo je slozheno ter zapleteno podrucsje i unutar ie. porodice jezikov. S toga vrnimo se mi nashim Asuriníjem.

Ma'e i'i pa hera ? Didí ! Ma'e pa ereapo eka ? Petysiga amogeta oeka. Ere !!!

[Abyssus]

IE. jezici razlikuju tzv. tematske i atematske korienske osnove riecsi/glagola i shodno istimi ih sklanjaju/sprezhu.

Kakve to veze ima s pravilnosti i nepravilnosti? Pretpostavimo da je diferencijacija bila pravilna u ie., ali u odrazima? Ta svugdje postoje bar neke nepravilnosti. Čak i kad bismo stsl. gledali kao odraz atematskih (-m) glagola i tematskih, opet nas zeza npr. običan glagol "biti" koji se i nije pretjerano točno odrazio. Buni me na što ciljaš.

[Sovann Maccha]

Didi kaže:

Sve OK. Nitko nije sumnjao u tvoje znanje. Zaboga, što ste svi toliko osjetljivi? Ja sam Sovannovo pitanje shvatila kao širenje problematike, dodavanje osnovnom pravilu.

Sovannino, molim liepo. Sovann(a) je zhena.

[Sovann Maccha]

Abyssus kaže:

Kakve to veze ima s pravilnosti i nepravilnosti? Pretpostavimo da je diferencijacija bila pravilna u ie., ali u odrazima? Ta svugdje postoje bar neke nepravilnosti. Čak i kad bismo stsl. gledali kao odraz atematskih (-m) glagola i tematskih, opet nas zeza npr. običan glagol "biti" koji se i nije pretjerano točno odrazio. Buni me na što ciljaš.

Kakove sveze to ima s pravlinoscyu i nepravilnoscyu ?! Velike, pregoleme shtovech. Uzmi u obzir da pojedine mudre glavice u svojih jezikoslovnih knjigah upisuju za nepravilne glagole i one s najobicsnijom pravopisnom promjenom, bez ikakovoga stvarnoga odraza u izgovoru i znacsenju. Docsim s druge paklo strane ini ne ubrajaju u nepravilne niti one kojeno bi u stvarnosti morali. Prjeduvjet za obstoj nepravilnih glagolov mora biti u njihovoj suprotivnosti, odnosno oprjeci pravilnih. Daklje, bez jasnoga opisa pravilnih glagolov neima opisa nepravilnih, a niti smisla za nj. Opis nepravilnih i pravilnih glagolov ovisi o jeziku unutar kojega ih se promatra. Glupo, ali je tako. Za istinu, u pretezhitoj vechini zhivechih ie. jezikov skupina istinski nepravilnih glagolov vrlo je mala. Priklanjam se i stajem na stranu jezikoslovcev/ovk kojino/eno nepravilne glagole opisuju po pravilu unaprjed neprjedvidljivh oblikovnih promjen s posvem izmienjenim osnovnim/izvornim/izhodishtnim korienom. Najboljí primjer za to jest glagol "sein" (biti) u njemacsskomu jeziku: ich bin (sadanjost), ich war (proishlost), ich werde (buduchnost), itd. Potezhkota je pri tomu da kadano i prepoznamo takove nepravilne glagole, opet ih mozhemo razvrstiti/svrstiti u jasno opis(lj)ive skupine posebnih/zasebnih sklonitvenih pravil. (S)Krajnjí primjer nepravilnih glagolov bil bi iz tupí-guaraní porodice jezikov: a'e (rekoh), ere (recsé), i'i (recsé), sa'e (rekosmo - u.), oro'e (rekosmo - iz.), pese (rekoste), i'i (rekoshe). Na to sam ciljala.

[Didi]

Sovann Maccha kaže:

Sovannino, molim liepo. Sovann(a) je zhena.

Tja, ja sam ga upoznala kao Dementijinog brata.

[Lastan]

Didi kaže:

Ako mene pitaš, meni je sasvim jasno da je posrijedi rečenica kakvu teško da ćeš naći u običnom govoru. Mora biti smišljena s namjerom da dovede u zabludu. A i onda idiomatski nije na mjestu. Pitajmo Virgilsa kao izvornog govornika. No, za studentske vježbe svakako je dušu dalo.

Smišljena jest s namjerom da dovede u zabludu ili barem da vježba mozak, ali sasvim je na mjestu. Članovi čak upućuju na njenu potpunu ispravnost, samo što ih mi nesvjesno ubacujemo tamo gdje mislimo da im je mjesto.

[Abyssus]

Sovann Maccha kaže:

Na to sam ciljala.

Kužim.

[Ariston]

Naprosto zato što me povukli za jezik.

Koja je izreka točna:

Od drveta ne vidiš šumu

ili

Od šume ne vidiš drvo

Pobornici prve (među kojima i ja) tvrde da je smisao izreke u tome da od obraćanja pažnje na detalje ne vidiš cjelinu - od drveta ne vidiš šumu.

Pobornici druge tvrde da od cjeline (šume) ne vidiš ono bitno (drvo).

Dopuštam ispravke i možda sam 'zabrijao', al' bih volio da mi netko da stručno pojašnjenje i time 'arbitrira' u (za sad! ) benignom sukobu.

Tnx unaprijed!

[LittleStar]

Ariston kaže:

Naprosto zato što me povukli za jezik.

Koja je izreka točna:

Od drveta ne vidiš šumu

ili

Od šume ne vidiš drvo

Pobornici prve (među kojima i ja) tvrde da je smisao izreke u tome da od obraćanja pažnje na detalje ne vidiš cjelinu - od drveta ne vidiš šumu.

Pobornici druge tvrde da od cjeline (šume) ne vidiš ono bitno (drvo).

Dopuštam ispravke i možda sam 'zabrijao', al' bih volio da mi netko da stručno pojašnjenje i time 'arbitrira' u (za sad! ) benignom sukobu.

Tnx unaprijed!

O ovome sam jučer raspravljala s mamom. Zaključile smo da je 1. ispravna.

[mrachni hajduk!]

A zasto bi jedna od izreka bila kriva?

Ljudi znaju zabrijati i na detalj i na cjelinu.

[Davy Crockett]

mrachni hajduk! kaže:

A zasto bi jedna od izreka bila kriva?

Ljudi znaju zabrijati i na detalj i na cjelinu.

Dobro zboris.