Problemčić lingvistički englesko-hrvatski

[cici1810]

Dilberth kaže:

U američkim gimnazijama ovo gore je predmet "science".

Što u Hrvatskoj radi netko sa "znanstveno-nastavničkim zvanjem"? Kakav je to položaj? Gdje on/ona radi?

Imaš Zakon o znanstveno-nastavnim zvanjima. Radi se o zvanjima profesora na fakultetu, docent, izvanredni profesor, redoviti profesor, redoviti u trajnom zvanju. Osoba mora biti izabrana u zn.-nast, zvanje da bi mogla predavati na fakultetu. A prije nego ju se izabere, mora biti izabrana u znanstveno zvanje (zn. suradnik, viši zn. suradnik, zn. savjetnik...).

[Dilberth]

cici1810 kaže:

Imaš Zakon o znanstveno-nastavnim zvanjima. Radi se o zvanjima profesora na fakultetu, docent, izvanredni profesor, redoviti profesor, redoviti u trajnom zvanju. Osoba mora biti izabrana u zn.-nast, zvanje da bi mogla predavati na fakultetu. A prije nego ju se izabere, mora biti izabrana u znanstveno zvanje (zn. suradnik, viši zn. suradnik, zn. savjetnik...).

Nisam siguran da sam te razumio. O čemu se radi? Svaki fakultetski profesor, docent, itd. bez obzira koji predmet predaje, mora biti izabran u "znanost" da bi mogao predavati? "Znanost" je širok pojam. Što Zakon o znanstveno-nastavnim zvanjima podrazumjeva pod "znanost"?

Molim te pojasni to malo.

[cici1810]

docent i profesor su radna mjesta. Da bi se mogao zaposliti na tom radnom mjestu moraš imati odgovarajuću kvalifikaciju. Za početak moraš imati znanstveni stupanj, a to je doktorat. Kada imaš doktorat moraš nastaviti sa znanstvenim radom (istraživanjima) i pisati o tome (objavljivati na konferencijama i u znanstvenim časopisima. Znači da se i dalje baviš strukom u kojoj si stekao doktorat. I onda tek kad zadovljiš uvjete možeš biti izabran u znanstevo zvanje. U znanstveno-nastavno zvanje možeš bit biran tek kada nadležno tijelo (matični odbor) potvrdi da imaš uvjete za znanstveno zvanje. Tada osim znanstvenog aspekta moraš zadovoljiti uvjete da radiš određeni broj sati u nastavi (kao asistent) i da se baviš stručnim aktivnostima ili društveno korisnim radom i odraditi nastupno predavanje pred povjerenstvom.

ZNači ne može netko "s ceste" postati profesor na fakultetu ako ne prođe ovakvu proceduru provjere da li ima zadovoljavajuće kvalifikacije.

A znanost predstavlja određeno strukturirano i provjerljivo znanje o nečemu. Predmeti koje izučava znanost mogu biti razni. Zato postoje prirodne, tehničke, društvene znanosti itd... A onda svako područje ima polja, grane, ... klasifikacija znanosti. ZNači, ako se javljaš za profesora na medicini, moraš biti dr. sc. i bavti se tm područjem. Ne može npr. doktor ekonmije otići raditi u operacijsku dvoranu..

[Dilberth]

cici1810 kaže:

docent i profesor su radna mjesta. Da bi se mogao zaposliti na tom radnom mjestu moraš imati odgovarajuću kvalifikaciju. Za početak moraš imati znanstveni stupanj, a to je doktorat. Kada imaš doktorat moraš nastaviti sa znanstvenim radom (istraživanjima) i pisati o tome (objavljivati na konferencijama i u znanstvenim časopisima. Znači da se i dalje baviš strukom u kojoj si stekao doktorat. I onda tek kad zadovljiš uvjete možeš biti izabran u znanstevo zvanje. U znanstveno-nastavno zvanje možeš bit biran tek kada nadležno tijelo (matični odbor) potvrdi da imaš uvjete za znanstveno zvanje. Tada osim znanstvenog aspekta moraš zadovoljiti uvjete da radiš određeni broj sati u nastavi (kao asistent) i da se baviš stručnim aktivnostima ili društveno korisnim radom i odraditi nastupno predavanje pred povjerenstvom.

ZNači ne može netko "s ceste" postati profesor na fakultetu ako ne prođe ovakvu proceduru provjere da li ima zadovoljavajuće kvalifikacije.

A znanost predstavlja određeno strukturirano i provjerljivo znanje o nečemu. Predmeti koje izučava znanost mogu biti razni. Zato postoje prirodne, tehničke, društvene znanosti itd... A onda svako područje ima polja, grane, ... klasifikacija znanosti. ZNači, ako se javljaš za profesora na medicini, moraš biti dr. sc. i bavti se tm područjem. Ne može npr. doktor ekonmije otići raditi u operacijsku dvoranu..

OK, hvala na opšinom objašnjenju. Naravno da nakon doktorata i odgovarajućeg znanstvenog rada možeš dobiti fakultetsko nastavničko zaposlenje tek kad to odgovarajući kolegij dotičnog fakulteta to odobri.

Pojam "znanstveno-nastavno zvanje" je nešto što je izmislila hrvatska birokracija. Koliko znam u Americi i vjerovatno i u UK kao opći pojam za fakultetska nastavnička mjesta takav naziv ne postoji i ja ne vidim point na inzistiranju prevođenja tog izraza.

Ovdje možeš vidjeti nazive i titule fakultetskih nastavničkih radnih mjesta u Americi.

[inflame]

što je ovo na hrvatskom?

galley - a printer's proof in the form of long single-column strips, not in sheets or pages

[MmeTipfeler]

inflame kaže:

što je ovo na hrvatskom?

galley - a printer's proof in the form of long single-column strips, not in sheets or pages

Špalta.

[inflame]

hvala, MmeTipfeler

Zna li možda itko što je shiplap, tj. kako to prevesti.

http://www.hgtv.com/shows/fixer-uppe...ideas-pictures

[anardev]

inflame kaže:

Zna li možda itko što je shiplap, tj. kako to prevesti.

http://www.hgtv.com/shows/fixer-uppe...ideas-pictures

Ja to znam kao "brodski pod" i "lamperija", ali ne iz prevodilačkog iskustva, nego čisto razgovrno, tako da svakako istraži termine prije nego što upotrijebiš koji od njih.

[judolino]

anardev kaže:

Ja to znam kao "brodski pod" i "lamperija", ali ne iz prevodilačkog iskustva, nego čisto razgovrno, tako da svakako istraži termine prije nego što upotrijebiš koji od njih.

Ne, brodski pod je nešto drugo, on ima pero i utor.

Ne znam postoji li uopće kod nas izraz za shiplap, mi to baš i ne koristimo.

[tanveer]

inflame kaže:

hvala, MmeTipfeler

Zna li možda itko što je shiplap, tj. kako to prevesti.

http://www.hgtv.com/shows/fixer-uppe...ideas-pictures

anardev kaže:

Ja to znam kao "brodski pod" i "lamperija", ali ne iz prevodilačkog iskustva, nego čisto razgovrno, tako da svakako istraži termine prije nego što upotrijebiš koji od njih.

judolino kaže:

Ne, brodski pod je nešto drugo, on ima pero i utor.

Ne znam postoji li uopće kod nas izraz za shiplap, mi to baš i ne koristimo.

ako se ne radi o specijaliziranom tekstu za stolare, drvnu industriju i dizajnere, lamperija i brodski pod su sasvim dovoljno jasni i poznati pojmovi. opet, znači, ovisi o kontekstu

[inflame]

lamperija je fina riječ pod koju se sve to da strpati
nije jako bitno.
hvala na pomoći.

[judolino]

tanveer kaže:

ako se ne radi o specijaliziranom tekstu za stolare, drvnu industriju i dizajnere, lamperija i brodski pod su sasvim dovoljno jasni i poznati pojmovi. opet, znači, ovisi o kontekstu

Tako je, dinja ili lubenica, isti kurac...

[inflame]

The character of Jack Torrance has no arc in that movie. Absolutely no arc at all.

Što znači arc ovdje?

[tanveer]

promjena, razvoj karaktera lika (pod utjecajem događaja u filmu)

[tanveer]

judolino kaže:

Ne, brodski pod je nešto drugo, on ima pero i utor.

Ne znam postoji li uopće kod nas izraz za shiplap, mi to baš i ne koristimo.

judolino kaže:

Tako je, dinja ili lubenica, isti kurac...

ako nema naše riječi jer mi to ne koristimo, misliš da ipak ne smijemo upotrijebiti izraz koji koristimo - a radi se o istom materijalu, koji na zidu izgleda potpuno isto, samo je profil utora malo drugačiji (a taj utor se ne vidi na postavljenoj zidnoj oblozi), u kontekstu npr. opisa hotelske sobe u koju je glavni junak romantičnog romana ušetao... ?

[kemik]

tanveer kaže:

ako se ne radi o specijaliziranom tekstu za stolare, drvnu industriju i dizajnere, lamperija i brodski pod su sasvim dovoljno jasni i poznati pojmovi. opet, znači, ovisi o kontekstu

judolino kaže:

Tako je, dinja ili lubenica, isti kurac...

tanveer kaže:

ako nema naše riječi jer mi to ne koristimo, misliš da ipak ne smijemo upotrijebiti izraz koji koristimo - a radi se o istom materijalu, koji na zidu izgleda potpuno isto, samo je profil utora malo drugačiji (a taj utor se ne vidi na postavljenoj zidnoj oblozi), u kontekstu npr. opisa hotelske sobe u koju je glavni junak romantičnog romana ušetao... ?

Pa, ono, judolino, točno tako.

Zamisli da se ne radi o dunji i lubenici, nego o vrsti lubenice koja ne postoji kod nas i koja zapravo nema hrvatsko ime jer, eto, kod nas ne postoji, a spominje se u istom ovom kontekstu, gdje su junaci istog ovog romantičnog romana između scena romantičnog seksa jeli baš to jedno specifično voće, koje nema hrvatski naziv - pa valjda ćeš staviti "lubenica" u prijevod, a nećeš ići izmišljati bijesne gliste.

Drukčije bi bilo, naravno, ako se radi o tekstu o jebenim vrstama voća (što isto tanveer spominje, kad kaže "ako se ne radi o specijaliziranom stolarskom tekstu").

[lemonzoo]

Ili ići lakšim putem, ostaviti shiplap i staviti ga u kurziv.

[kemik]

A daj nam sad kontekst, jeba ga pas

[judolino]

tanveer kaže:

ako nema naše riječi jer mi to ne koristimo, misliš da ipak ne smijemo upotrijebiti izraz koji koristimo - a radi se o istom materijalu, koji na zidu izgleda potpuno isto, samo je profil utora malo drugačiji (a taj utor se ne vidi na postavljenoj zidnoj oblozi), u kontekstu npr. opisa hotelske sobe u koju je glavni junak romantičnog romana ušetao... ?

kemik kaže:

Pa, ono, judolino, točno tako.

Zamisli da se ne radi o dunji i lubenici, nego o vrsti lubenice koja ne postoji kod nas i koja zapravo nema hrvatsko ime jer, eto, kod nas ne postoji, a spominje se u istom ovom kontekstu, gdje su junaci istog ovog romantičnog romana između scena romantičnog seksa jeli baš to jedno specifično voće, koje nema hrvatski naziv - pa valjda ćeš staviti "lubenica" u prijevod, a nećeš ići izmišljati bijesne gliste.

Drukčije bi bilo, naravno, ako se radi o tekstu o jebenim vrstama voća (što isto tanveer spominje, kad kaže "ako se ne radi o specijaliziranom stolarskom tekstu").

E sad ga serete i jedno i drugo.

Kurčevi shiplap se postavlja kao obloga s vanjske strane kuća i ne vidim kkoji bi kurac radio na zidovima sobe, što, BTW, uopće nije spomenuto.

I u pizdu više materinu od ponavljanja, kad netko nešto pita - NEK PRILOŽI JEBENI KONTEKST!!1!!111!

EDIT: No, dobro, ako se nalazi u kući, brodski pod je - vidi čuda - ono na podu, a ako je na zidu, onda je lamperija.

[tanveer]

judolino kaže:

E sad ga serete i jedno i drugo.

Kurčevi shiplap se postavlja kao obloga s vanjske strane kuća i ne vidim kkoji bi kurac radio na zidovima sobe, što, BTW, uopće nije spomenuto.

I u pizdu više materinu od ponavljanja, kad netko nešto pita - NEK PRILOŽI JEBENI KONTEKST!!1!!111!

EDIT: No, dobro, ako se nalazi u kući, brodski pod je - vidi čuda - ono na podu, a ako je na zidu, onda je lamperija.

ovaj majstor stolar se ne slaže s tobom: http://thecraftsmanblog.com/no-joann...s-not-shiplap/ i definira shiplap isključivo oblikom utora. izraz shiplap se u Americi puno koristi kod opisa unutarnjeg uređenja, i kao što vidiš iz tog linkanog teksta, i tamo ga koriste za drvene obloge koje su zapravo klasična lamperija kako je mi poznajemo.

spomenula sam da je bitan kontekst, ali da za potrebe teksta koji nije specijaliziran itd. da ne ponavljam... zidove hotelske sobe u romantičnom romanu sam spomenula kao primjer kad nema potrebe za preciziranje tipa utora, a zašto se ti zato uzrujavaš, nije mi jasno.

s druge strane, kod nas u dizajnu hladnokrvno 'brodskim podom' nazivaju drvene obloge i na zidovima i stropovima. opet, ne u specijaliziranim tekstovima namijenjenim stolarijama etc.