Jer se slažete?

[Čačkalica]

Jaooooooooo prejako ovo za ćovijek!!!!

skeptik kaže:

Jer se slažete da je najiritntnija pravopisna pogreška ona kad netko umjesto upitne riječi "jel" koristi "jer"?

apsolutno.
sjecam se u 6 raz osnovne, moj prvi dečko, školski propalitet i kao neka facica, i... šećemo mi i on me pita "jer ćemo im reć da furamo?"
meni se zeludac OKRENUO.

to je bio naš kraj.

eh,tko zna što bi bilo da je koristio jel

[Abyssus]

Egenus kaže:

nažalost (tj. na žalost)

Budući da se praviš pametan nad strancima, a ja na JS-u više ne želim pisati (kad već tamo ini sklanjanju intervju kao interview-a, što ne bi ni trogodišnje dijete napisalo, i daju si za pravo pametovati), sad ćemo izmijeniti uloge - pa da te poučim:

Mislio je i na žalost i na radost.
Nažalost i nasreću, ispalo je loše.
Palo mi je to na pamet.
Napamet sam naučila pjesmicu.
Na smrt ne želim misliti jer se bojim.
Uplašio me nasmrt.

Primjećuješ razliku?

Ako se mijenja značenje spajanjem, piše se odvojeno. A u tim situacijama to više nisu veze imenice i prijedloga nego - prilozi.

Nažalost i nasreću čak se i ne moraju smatrati prilozima nego konektorima, ali to već ovisi o kontekstu i o kotekstu. Njihovo odvojeno pisanje u službu konektora ili priloga u nekakvom vezničkom značenju jednako je pisanju recimo međutim kao među tim, da analogija bude jasnija.

Jest, prijedložno-imeničke sveze prilično su diskutabilna pojava, ali ne u ovakvim situacijama nego uglavnom vezanih uz drukčije konstrukcije, neke zamjeničke izraze i neke rjeđe imeničke konstrukcije. Ovo je tako valjda od Cipra-Guberina-Krstićeva pravopisa iz ranih četrdesetih prošloga stoljeća - da ne bi bilo da je to nešto novo.

[Egenus]

a ne nisam mislio tako daleko
mislio sam na ljude koji u prvom slučaju koji si navela (mislio je na žalost) pišu zajedno.
ali hvala na sprječavanju nesporazuma. ubuduće ću biti određeniji

[Abyssus]

Ne bih rekla da si to mislio jer si na JS-u ispravio pravilno u krivo.

[Adam Bus]

tako govoru neki bosanci

[Egenus]

Abyssus kaže:

Ne bih rekla da si to mislio jer si na JS-u ispravio pravilno u krivo.

onda oprostite cijenjeni forumaši. u gramatici koja vrijedi za hrvatsko školstvo piše da se piše isključivo na žalost; zato sam to tada ispravio. ali sam nedavno naišao na jedan blog i zauzeo mišljenje blogera, gdje i piše: "Leksemi se u hrvatskom jeziku pišu rastavljeno. To je prvo načelo. A drugo je da sastavljeno pisanje mora tvoriti novu riječ, koja je po vrsti drukčija. Time joj se, naravno, mijenja i značenje"
Ja sam još očito (bio) u fazi slijepog držanja pravila

[Herp]

skeptik kaže:

Jer se slažete da je najiritntnija pravopisna pogreška ona kad netko umjesto upitne riječi "jel" koristi "jer"?

Pre slažem se.

Jedan moj prijatelj se prestao ložiti na prekrasnu ženu nakon što mu je u poruci napisala "jer" umjesto (barem) "jel".

[Abyssus]

Egenus kaže:

onda oprostite cijenjeni forumaši. u gramatici koja vrijedi za hrvatsko školstvo piše da se piše isključivo na žalost; zato sam to tada ispravio. ali sam nedavno naišao na jedan blog i zauzeo mišljenje blogera, gdje i piše: "Leksemi se u hrvatskom jeziku pišu rastavljeno. To je prvo načelo. A drugo je da sastavljeno pisanje mora tvoriti novu riječ, koja je po vrsti drukčija. Time joj se, naravno, mijenja i značenje"
Ja sam još očito (bio) u fazi slijepog držanja pravila

To je pravopisno, a ne gramatičko pitanje. U Težak-Babićevoj gramatici dana je samo preporuka, a to nema veze s ortografskom normom. Dakle, Babić-Finka-Mogušev pravopis od 1971. (str. 90) do danas (poglavlje o sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi, ne da mi se dizati i po druga dva primjerka) navodi ovo što ti rekoh. I tu nema dileme. Da bi ih se slijedilo, pravila se mora i poznavati. Pogotovo ako se ispravlja druge.

P. S. Zarez prije vokativa, molim te.

[Egenus]

zareze mi se ne da pisati kao ni velika slova na početku rečenice
da mislio sam na pravopis. za srednje škole vrijedi pravopis iz 1996.
(koje nije baš današnje) i evo citiram sa 79. na 80. stranicu:
"Pišu se rastavljeno: ...a)postojećim leksičkim jedinicama, napisanima sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenja OSNOVNO značenje poruke kao: bez sumnje (nesumnjivo), na koncu (konačno)... na žalost (sa žalošću)..."
meni se ovo ne čini kao preporuka

[Uranija]

Ajme, naslov baš bode oči.

[Abyssus]

Egenus kaže:

zareze mi se ne da pisati kao ni velika slova na početku rečenice
da mislio sam na pravopis. za srednje škole vrijedi pravopis iz 1996.
(koje nije baš današnje)

Da, pravopis, gramatika, ista stvar.

No, dobro, ništa čudno što se Babića tiče, on iz izdanja u izdanje mijenja nepotrebne stvari. Ali samim tim odlomkom skaču si u usta u odnosu na prethodnu stranicu jer značenje se, očito, mijenja. Činjenica je da cijelo stoljeće postoji uzus o rastavljenom i sastavljenom pisanju priloga (reakciju na Babićeve nebuloze potraži u Od fonetike do etike, Hudeček & Vukojević ili pak u Anića i Silića, dakako). Zanimljivo je, doduše, da se i Babić ne drži pretjerano svojega novokompovanog pravila pa piše zajedno u Jeziku. Toliko o dosljednosti.

A što se zareza tiče, ako ti se ne da, onda ih ne piši uopće. Ovo je samo bezvezno izvlačenje. Poanta je svega bila da ne ispravljaš druge budući nesigurnim u svoje znanje.

[znashtikosam]

Abyssus kaže:

To je pravopisno, a ne gramatičko pitanje. U Težak-Babićevoj gramatici dana je samo preporuka, a to nema veze s ortografskom normom. Dakle, Babić-Finka-Mogušev pravopis od 1971. (str. 90) do danas (poglavlje o sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi, ne da mi se dizati i po druga dva primjerka) navodi ovo što ti rekoh. I tu nema dileme. Da bi ih se slijedilo, pravila se mora i poznavati. Pogotovo ako se ispravlja druge.

P. S. Zarez prije vokativa, molim te.

U izdanju BFM-a iz 2004. piše ˝na žalost˝ u smislu sa žalošću. Pitala sam se jesam li normalna kad sam to prvi put primijetila.

[Egenus]

Abyssus kaže:

Da, pravopis, gramatika, ista stvar.

No, dobro, ništa čudno što se Babića tiče, on iz izdanja u izdanje mijenja nepotrebne stvari. Ali samim tim odlomkom skaču si u usta u odnosu na prethodnu stranicu jer značenje se, očito, mijenja. Činjenica je da cijelo stoljeće postoji uzus o rastavljenom i sastavljenom pisanju priloga (reakciju na Babićeve nebuloze potraži u Od fonetike do etike, Hudeček & Vukojević ili pak u Anića i Silića, dakako). Zanimljivo je, doduše, da se i Babić ne drži pretjerano svojega novokompovanog pravila pa piše zajedno u Jeziku. Toliko o dosljednosti.

A što se zareza tiče, ako ti se ne da, onda ih ne piši uopće. Ovo je samo bezvezno izvlačenje. Poanta je svega bila da ne ispravljaš druge budući nesigurnim u svoje znanje.

nisam rekao da je ista stvar; sad samo cjepidlačiš (oko zareza) jer ne možeš naći druge pogreške, ako se to može nazvati pogreškama

[Abyssus]

znashtikosam kaže:

U izdanju BFM-a iz 2004. piše ˝na žalost˝ u smislu sa žalošću. Pitala sam se jesam li normalna kad sam to prvi put primijetila.

Zato se treba držati londonca u pretisku iz 1990. I zanemariti sve od 1994. nadalje.

Dobro je Pranjković kritizirao slične nebuloze u Jezikoslovnim sporenjima. No, ovo bi se već pretvorilo u raspravu o tome zašto Babić šteti kroatistici pa neću dalje.

Egenus kaže:

nisam rekao da je ista stvar; sad samo cjepidlačiš (oko zareza) jer ne možeš naći druge pogreške, ako se to može nazvati pogreškama

onda oprostite cijenjeni forumaši. u gramatici koja vrijedi za hrvatsko školstvo piše da se piše isključivo na žalost;

Sapienti sat.

[Egenus]

Abyssus kaže:

Sapienti sat.

pa zabunio sam se; oprosti što nisam savršen kao ti

[Abyssus]

Ne radi se tu o savršenosti nego o pokriću. Bilo to bahato nekomu ili ne, ja iza mene stoji dosta truda i znanja i ne podnosim kad svatko misli da smije i može ispravljati druge.

A i opravdanost ispravljanja već je drugi par opanaka kad je u jeziku - na posljetku - sve pravilno.

[Egenus]

Abyssus kaže:

Ne radi se tu o savršenosti nego o pokriću. Bilo to bahato nekomu ili ne, ja iza mene stoji dosta truda i znanja i ne podnosim kad svatko misli da smije i može ispravljati druge.

A i opravdanost ispravljanja već je drugi par opanaka kad je u jeziku - na posljetku - sve pravilno.

što svatko treba studirati ili imati diplomu iz kroatistike, lingvistike i sl. da može ispraviti pogrešku?
ako netko napiše oći, netko tko zna da se piše oči ga ne može ispravljati, a da nema diplomu iza se?
i iza mene stoji neki trud, rad, a i znanje; a i smatram da ja nisam svatko.
uočio sam pogrešku i ispravio sam ju (i ne s ciljem da pametujem kao neki).
ako netko nekoga ispravi ali i taj sam ispravljač ima pogrešaka netko će mu reći: oo kako možeš ispravljati nekog pa i ti griješiš. smatram da je to apsurd; ako netko negdje primijeti pogrešku, zašto je ne bi ispravio. dakako ako je točno ispravio.
jednim dijelom shvaćam kako se ti kao buduća vrsna lingvistica nađeš uvrijeđena kako svatko ispravlja tako te i jednim dijelom ne razumijem.
što da ja prestanem ispravljati zato što se nečiji ego našao uvrijeđen?

[Abyssus]

ako netko nekoga ispravi ali i taj sam ispravljač ima pogrešaka netko će mu reći: oo kako možeš ispravljati nekog pa i ti griješiš. smatram da je to apsurd; ako netko negdje primijeti pogrešku, zašto je ne bi ispravio. dakako ako je točno ispravio.

U tom grmu leži zec.

[Egenus]

Abyssus kaže:

U tom grmu leži zec.

eto složili smo se