Jezični savjetnik (3. izdanje)

[BlackQ]

Daniel.N kaže:

Ako si iz Zagreba, Rijeke, Pule, Varaždina ili njihove neposredne okolice, vrlo teško. Naime ti u svom govoru nemaš razliku između dugih i kratkih samoglasnika. A <ije> znači zapravo je koje se dugo izgovara.

To možeš dobro čuti kako Splićani govore: lip (dugo i) - lipota (i lipši) (kratko i). Standardno se piše lijep - ljepota, ljepši.

(...)

Meni je za naučiti ije/je problematiku najviše pomogao - srpski. Tamo gdje je u srpskoj riječi dugo (otegnuto) e (npr. lêpo, bêlo, mlêko...) - u hrvatskom dolazi -ije-. Gdje je e kratko (npr. pevati, lepota...) dolazi -je. Uglavnom (sada se, doduše, ne mogu sjetiti neke iznimke od tog pravila, ali postoje sigurno neke riječi u hrvatskom kojih u srpskom nema, pa nema ni pomoći u tom smislu...). Meni je to dovoljno pomoglo da ni danas nemam nekih posebnih problema s -ije i -je (iako me muči ono ubačeno "j" gdje ga prije nije bilo - grješka, sprječavati..., ali srećom nije obavezno po svim pravopisima, pa se s tim "j" ni ne moram opterećivati ).

Doduše, jest da to pravilo neće mlađim generacijama biti od neke koristi s obzirom na to da je danas srpski strani jezik, ali ipak - evo ga.

[Lucija222]

Evo da se nadovežem na ije/je problematiku: poznajem neke ljude iz slavonskih sela koji u pisanoj komunikaciji redovito zamijene ije/je. Onda im samo kažem: piši suprotno od onoga što misliš.

[okruglica]

Lucija222 kaže:

Evo da se nadovežem na ije/je problematiku: poznajem neke ljude iz slavonskih sela koji u pisanoj komunikaciji redovito zamijene ije/je. Onda im samo kažem: piši suprotno od onoga što misliš.

Eto, i problem riješen(za ovo znam da je "ije", nisam otvarala pravopis, matere mi mile

[iPodtouch]

Zahvaljujem na odgovorima na mojem prošlom postu.

Sad, pitanje iz radoznalosti, imamo pojmove stolica i stolac.
Stolac je dio namještaja na kojem se sjedi, a stolica je drek.
No frend me uvjeravao da i "stolica" može imati značenje stolca, a ja mu kažem da ne može.
Pa sad, tko je u pravu?

[Ista dy Ajelo]

iPodtouch kaže:

Zahvaljujem na odgovorima na mojem prošlom postu.

Sad, pitanje iz radoznalosti, imamo pojmove stolica i stolac.
Stolac je dio namještaja na kojem se sjedi, a stolica je drek.
No frend me uvjeravao da i "stolica" može imati značenje stolca, a ja mu kažem da ne može.
Pa sad, tko je u pravu?

Tvoj prijatelj. Stolica je ionako komad namještaja koji je usput poslužio kao metafora i eufemizam za sranje. Drugim riječima, da se nije toliko sjedilo na stolicama, nikome ne bi palo na pamet da produkt sjedenja na zahodu nazove stolicom.
Zašto bismo toj riječi uskratili njeno izvorno značenje?

P. S.
Hoćemo li sad izmisliti i drugo ime za pticu ševu?

[iPodtouch]

Ja sam mislio da je stolac prava riječ za to, a da se stolica cijelo vrijeme miješala s tim pojmom.
To mi je bila rekla neka profa još u osnovnoj.

I još nešto. Nama je profa iz hrvatskog u osnovnoj rekla da se pravilno piše "zato što", a "zato jer" je krivo. Malo sam razmišljao o tome i pomislio da je onda taj "jer" pleonazam tako da ga otada ne koristim. No u 99% knjiga što sam imao priliku čitati koristi "zato jer". Pa tko je sad tu lud?

[Lastan]

iPodtouch kaže:

Ja sam mislio da je stolac prava riječ za to, a da se stolica cijelo vrijeme miješala s tim pojmom.
To mi je bila rekla neka profa još u osnovnoj.

Ne slušaj sve što ti kroatisti govore.

Općenito se smatra da je razlika između stolice i stolca što stolica ima naslon, ali ni to nije savršeno dosljedno. No Sveta Stolica ipak nije samo papino govno.

I još nešto. Nama je profa iz hrvatskog u osnovnoj rekla da se pravilno piše "zato što", a "zato jer" je krivo. Malo sam razmišljao o tome i pomislio da je onda taj "jer" pleonazam tako da ga otada ne koristim. No u 99% knjiga što sam imao priliku čitati koristi "zato jer". Pa tko je sad tu lud?

Lektor koji je to propustio. A i onaj koji mu je za lekturu platio.

Ipak, možda si lud i ti.
Ja danas više ne čitam mnogo na hrvatskom, naročito ne knjige, ali vrlo sam rijetko viđao tu sintagmu u knjigama. Možda u 1%, ako ću biti velikodušan.
Dakle, malo bolje biraj što čitaš.

[iPodtouch]

Lastan kaže:

Ne slušaj sve što ti kroatisti govore.

Općenito se smatra da je razlika između stolice i stolca što stolica ima naslon, ali ni to nije savršeno dosljedno. No Sveta Stolica ipak nije samo papino govno.

Zapravo, to niti nije bio kroatist, već profesorica iz engleskog kada bolje razmislim. Samo što je bila jako uvjerena u razliku između stolca i stolice da je koristila samo prvi izraz za ono (namještaj) na čemu sjediš.

Za Svetu Stolicu sam pretpostavio, jel.

Lastan kaže:

[COLOR="navy"]Lektor koji je to propustio. A i onaj koji mu je za lekturu platio.

Ipak, možda si lud i ti.
Ja danas više ne čitam mnogo na hrvatskom, naročito ne knjige, ali vrlo sam rijetko viđao tu sintagmu u knjigama. Možda u 1%, ako ću biti velikodušan.
Dakle, malo bolje biraj što čitaš.

Znači, morao bih ne čitati hrvatske srednjoškolske udžbenike. Jer gotovo svi koriste "zato jer", posebno mi to upada u oči u staroj knjizi iz logike Srećka Kovača. No nije to jedini primjer.

A i knjige koje čitam u slobodno vrijeme, lektira, svugdje sam viđao "zato jer".
No dobro, bar znam da tu nisam bio u zabludi.

P.S. A mogu pitati zašto ne čitaš na hrvatskom? Čisto iz znatiželje.

[Duhizproslosti]

Čekajte, čekajte...ekipica, moram se ja ovdje umiješati (neki znaju savršeno dobro i zašto)...

Ne upotrebljava li se "zato što" u istim prilikama kao i "jer" (ali samo i isključivo "jer" ne "zato jer")? Po meni, kad objašnjavaš razlog, objasniš a ili " jer" ili sa "zato što". Ovaj "zato" uopće ne treba biti dopuna "jer" jer on stoji sam za sebe.

Slobodno me ispravite ako sam u krivu, ali znatiželja mi jednostavno nije dala mira.

[Lastan]

iPodtouch kaže:

Znači, morao bih ne čitati hrvatske srednjoškolske udžbenike. Jer gotovo svi koriste "zato jer", posebno mi to upada u oči u staroj knjizi iz logike Srećka Kovača. No nije to jedini primjer.

Mrzio sam njegovo purističko izdrkavanje, tako da stvarno ne znam kako je knjiga pisana. A ne znam ni kakvi su današnji srednjoškolski udžbenici.

A i knjige koje čitam u slobodno vrijeme, lektira, svugdje sam viđao "zato jer".

Da nisi ipak viđao “zato što” i “jer”?

P.S. A mogu pitati zašto ne čitaš na hrvatskom? Čisto iz znatiželje.

Na hrvatskom čitam samo hrvatske izvornike, a onih koji me zanimaju prilično je malo.
Prijevodi su u pravilu očajni jer izdavači imaju politiku rušenja cijene prijevoda ispod svake pristojne granice, a onda najveći među njima još jebu s plaćanjem pa ni godinu-dvije nakon izlaska knjige ne plate prevoditelju. Kojemu su u međuvremenu trošak lekture, suprotno ugovoru, odbili od honorara.

To dovodi do užasnog rušenja kvalitete prijevoda jer kvalitetan prevoditelj neće raditi za crkavicu. Ne mora.
Dakle, dovući će studente ili posvemašnje nestručnjake.

Rezultat je u pravilu dramatično skuplji od izvornika, a istom mu je kvaliteta u najboljem slučaju osrednja.

[Shain]

iPodtouch kaže:

Nama je profa iz hrvatskog u osnovnoj rekla da se pravilno piše "zato što", a "zato jer" je krivo. Malo sam razmišljao o tome i pomislio da je onda taj "jer" pleonazam tako da ga otada ne koristim. No u 99% knjiga što sam imao priliku čitati koristi "zato jer". Pa tko je sad tu lud?

Postoji konzervativna i liberalna norma.

Po konzervativnoj treba u tom slučaju pisati "što", liberalna dopušta i "zato jer", a postoji i stupanj između sa "zato što".

Prvu opisuje Katičić u "Sintaksi ...", drugu Barić, Lončarić i dr. u "Hrvatskoj gramatici", a treću Brabec, Težak i dr. u svojim gramatikama. Npr.:

1. Razišli su se što nisu imali daljnjih uputa.
2. Razišli su se zato jer nisu imali daljnjih uputa.
3. Razišli su se zato što nisu imali daljih uputa.

Katičić smatra da je u tom slučaju "zato" izgubila svoje puno značenje, da je njena upotreba isprazna opširnost i da to ne treba prihvatiti u pomnijem i dotjeranijem stilu.

Mislim da ne bi trebalo pisati "zato jer". Toliko od mene.

[Daniel.N]

Mislim da je slična stvar i zato da - da, u smislu:

Krenut ću ranije da ne zakasnim na sastanak.
Krenut ću ranije zato da ne zakasnim na sastanak.

Ili možda nije? Shain?

[Shain]

Pa da, to je ta konzervativna norma. U gramatikama Brabeca, Težaka, Silića i suradnika uopće se ne navodi "zato da".

[Daniel.N]

boki55 kaže:

Može li neko napisati koja je razlika između latinskog i grčkog jezika?

Otprilike kao između hrvatskog i latinskog. Velika. Ali su srodni u dubljoj prošlosti -- kao i hrvatski i latinski, uostalom.

Pod "grčki" pretpostavljam da misliš na starogrčki, onaj koji se govorio prije 2000-2500 godina.

Inače, takva pitanja je bolje postavljati ovdje:

Lingvistička čašica razgovora

Ova tema je za pravopisna pitanja i sve vezano uz standardni hrvatski. Na toj drugoj temi se raspravlja o svačemu.

[buditedobro]

Lastan kaže:

Ja danas više ne čitam mnogo na hrvatskom, naročito ne knjige, ali vrlo sam rijetko viđao tu sintagmu u knjigama. Možda u 1%, ako ću biti velikodušan.
Dakle, malo bolje biraj što čitaš.

To dovodi do užasnog rušenja kvalitete prijevoda jer kvalitetan prevoditelj neće raditi za crkavicu. Ne mora.
Dakle, dovući će studente ili posvemašnje nestručnjake.

Kad bi rečenice koje ti počinju riječju "dakle" složio s prethodnima u nezavisno složenu zaključnu, pretpostavljam da ne bi li zarez stavio i ispred i iza te riječi. Zašto onda u jednostavnoj, koja bi kao zaključak trebala proizlaziti iz prethodne, stavljaš zarez iza "dakle"? U primjerima koje sam izvukla iz tvojih postova ne čini se da je poštapalica...

Ima toga posvuda, no ima li za to razloga (osim kad je "dakle" umetnuto ili nakandno dodano, ili kad je poštapalica)?

[Zekoslawa]

buditedobro kaže:

Kad bi rečenice koje ti počinju riječju "dakle" složio s prethodnima u nezavisno složenu zaključnu, pretpostavljam da ne bi li zarez stavio i ispred i iza te riječi. Zašto onda u jednostavnoj, koja bi kao zaključak trebala proizlaziti iz prethodne, stavljaš zarez iza "dakle"? U primjerima koje sam izvukla iz tvojih postova ne čini se da je poštapalica...

Ima toga posvuda, no ima li za to razloga (osim kad je "dakle" umetnuto ili nakandno dodano, ili kad je poštapalica)?

Ne bih ja to zvala poštapalicama, meni se recimo svidjelo Silićevo tumačenje o tzv. konektorima. U tom slučaju, kad tako promatramo sve ono što sintaktički kao ima funkciju veznika, zarez se nalazi ondje gdje bi u govoru bila nekakva pauza.

[Shain]

buditedobro kaže:

Kad bi rečenice koje ti počinju riječju "dakle" složio s prethodnima u nezavisno složenu zaključnu, pretpostavljam da ne bi li zarez stavio i ispred i iza te riječi.

Zašto onda u jednostavnoj, koja bi kao zaključak trebala proizlaziti iz prethodne, stavljaš zarez iza "dakle"? U primjerima koje sam izvukla iz tvojih postova ne čini se da je poštapalica...

Ima toga posvuda, no ima li za to razloga (osim kad je "dakle" umetnuto ili naknadno dodano, ili kad je poštapalica)?

"Dakle" je tekstni konektor (riječ slična vezniku), a iza njih - po pravopisima Badurine, Silića i suradnika - ne dolazi zarez.

Po pravopisu iz 1960. "dakle" se odvajalo zarezom s objašnjenjem da je "naknadno dodana riječ", npr.

- Mi ćemo se, dakle, složiti.

[Emericzy]

Shain kaže:

"Dakle" je tekstni konektor (riječ slična vezniku), a iza njih - po pravopisima Badurine, Silića i suradnika - ne dolazi zarez.

Po pravopisu iz 1960. "dakle" se odvajalo zarezom s objašnjenjem da je "naknadno dodana riječ", npr.

- Mi ćemo se, dakle, složiti.

Ja stavljam zarez, kao što sam cijelog života činio. I moj tata prije mene.

[buditedobro]

Emericzy kaže:

Ja stavljam zarez, kao što sam cijelog života činio. I moj tata prije mene.

Ma nešto me drugo zanimalo. Evo primjera s pojašnjenjem.

Slažemo se u vezi s tim, dakle zarez nije potreban.
Slažemo se u vezi s tim. Dakle zarez nije potreban.

Ako bismo stavili zarez iza "dakle" u drugome primjeru (Dakle, zarez...), tada bi ga dosljedno trebalo staviti i u prvome (... u vezi s tim, dakle, zarez...), a ne stavlja se.

Je li ispravno Ulica lipa ili Ulica Lipa?