Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 14.12.2010., 00:21   #1
Povijest Sjeverne Amerike (SAD i Kanada; hm, možda i Bermuda, Bahami…)

Otvorio bih temu o poviejsti ove dvije zemlje.

Kada sma bio u SAD-u, nabavio sma knjigu o Građanskom ratu,malo teže o Američko Revoluciji,ali nijednu o Američko-Britanskom ratu 1812.


RAT 1812.

Jedan od najzanimljivijih doba, Napoleonski ratovi,imao je i svoju Američku pozornicu,iako nažalost USA i Francuska nisu zajednički djelovale...

Napisat ću preksutra malo više o ovome ratu, dotada pogledajte ovaj odlični dokumentarac koji sam našao na youtube

http://www.youtube.com/watch?v=c7Hh8W69cos
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.12.2010., 18:12   #2
i dodao bih naslovu teme - bez Građanskog rata!! (imamo već 2-3 topica)
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.12.2010., 18:24   #3
Da u pravu si,mene više zanima razdoblje 17. i 18. st, kao i poviejst Kanade
__________________
.

Zadnje uređivanje Michael Collins : 14.12.2010. at 19:06.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2010., 08:41   #4
Gledao sam na History Channelu dokumentarac o tripolitanskom ratu koji se zbio 1812 ili barem oko te godine. priča započinje da je tripolitanski vladar zarobio nekoliko američkih mornara, i njegov svrgnuti brat uz pomoć američke vlade šele vratiti njega, svrgnutom bratu je poslana jedna amrička divizija. to je bio prvi pokušaj amerikanaca u povijesti da svrgnu jednog zakonitog vladara, kasnije će tu praksu provoditi u latinoameričkim državama.
player1002 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2010., 10:58   #5
Quote:
player1002 kaže: Pogledaj post
Gledao sam na History Channelu dokumentarac o tripolitanskom ratu koji se zbio 1812 ili barem oko te godine. priča započinje da je tripolitanski vladar zarobio nekoliko američkih mornara, i njegov svrgnuti brat uz pomoć američke vlade šele vratiti njega, svrgnutom bratu je poslana jedna amrička divizija. to je bio prvi pokušaj amerikanaca u povijesti da svrgnu jednog zakonitog vladara, kasnije će tu praksu provoditi u latinoameričkim državama.
Nije li to bilo koju godinu ranije?

PS
danas još imam ispit, večeras ću napisati vuše o samome ratu
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2010., 23:11   #6
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Nije li to bilo koju godinu ranije?

PS
danas još imam ispit, večeras ću napisati vuše o samome ratu
napisao sam, ne znam točno godinu ali je jedna zanimljiva epizoda u američkoj povijesti
player1002 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2010., 01:40   #7
Quote:
player1002 kaže: Pogledaj post
Gledao sam na History Channelu dokumentarac o tripolitanskom ratu koji se zbio 1812 ili barem oko te godine. priča započinje da je tripolitanski vladar zarobio nekoliko američkih mornara, i njegov svrgnuti brat uz pomoć američke vlade šele vratiti njega, svrgnutom bratu je poslana jedna amrička divizija. to je bio prvi pokušaj amerikanaca u povijesti da svrgnu jednog zakonitog vladara, kasnije će tu praksu provoditi u latinoameričkim državama.
To je interesantna tema za sebe, ali nema veze sa ovim topikom. Radi se o intervenciji americkih marinaca u Tripolisu, u danasnjem Alziru. "(From the Halls of Montezuma) to the shores of Tripoli", a ne britansko-americkom ratu vodjenom uglavnom u podrucju Niagare i okolnih krajeva.


http://www.youtube.com/watch?v=Jh5OlT-cslQ
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2010., 12:56   #8
Quote:
Dilberth kaže: Pogledaj post
To je interesantna tema za sebe, ali nema veze sa ovim topikom. Radi se o intervenciji americkih marinaca u Tripolisu, u danasnjem Alziru. "(From the Halls of Montezuma) to the shores of Tripoli", a ne britansko-americkom ratu vodjenom uglavnom u podrucju Niagare i okolnih krajeva.


http://www.youtube.com/watch?v=Jh5OlT-cslQ
Zašto ne bi imala?
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2010., 14:09   #9
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Zašto ne bi imala?
OK, u pravu si, topik obuhvaca SVE dogodjaje. Sorry
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2010., 23:45   #10
Ja se još jednom ispričavam svima, imao sam malu gužvu,položio sam pismeni koji nisam planirao, i morao sam malo učiti za usmeni,pa nisam imao vremena prevoditi nešto što mi je trebalo za temu,jer kod nas nema knjiga o tome...

Sutra stavim, još jednom sorry
__________________
.

Zadnje uređivanje Michael Collins : 17.12.2010. at 23:50.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2010., 23:54   #11
Što se tiče rata iz 1812., mene najviše zanima bitka za New Orleans, jer se odigrala nakon službenog potpisivanja mira, pomogla je izgradnji lika heroja oko budućeg predsjednika Andrewa Jacksona, a većinu američkih topnika u toj bitci činili su pirati pod vodstvom Jeana Lafittea, posljednjeg velikog morskog razbojnika na Karibima.
__________________
Štedi vodu. Pij pivo.
TomislavM is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2010., 02:01   #12
Quote:
Dilberth kaže: Pogledaj post
To je interesantna tema za sebe, ali nema veze sa ovim topikom. Radi se o intervenciji americkih marinaca u Tripolisu, u danasnjem Alziru. "(From the Halls of Montezuma) to the shores of Tripoli", a ne britansko-americkom ratu vodjenom uglavnom u podrucju Niagare i okolnih krajeva.


http://www.youtube.com/watch?v=Jh5OlT-cslQ
pa zar nije cilj ove teme da kažemo nešto o SADu a da nije o Građanskom ratu i WW2? dakle nešto što je malo poznato?
player1002 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2010., 17:45   #13
Samo tri desetljeća nakon što su američki vojnici pobijedili britanske kolonijalne snage u Revolucionarnom ratu za neovisnost, dvije su se strane opet sukobile. Početkom devetnaestog stoljeća, kad je Britanija bila u ratu s Francuskom, kraljevska ratna mornarica zarobila je preko deset tisuća američkih mornara i prisilno ih regrutirala. "Bilo su to prisilna novačenja gdje bi Britanci zarobljavali naše državljane na brodovima, tvrdeći da su nekoć bili britanski državljani i da stoga trebaju služiti u britanskoj mornarici".

Povjesničar Jack Langguth autor je knjige Unija 1812: Amerikanci koji su se borili u drugom američkom ratu za neovisnost kaže da je objava rata predsjednika Jamesa Madisona jasno signalizirala američku namjeru da okonča prisilno novačenje i druge britanske provokacije, kao što je podrška nekim protu-američki nastrojenim indijanskim plemenima. "Bili smo tek skalupljena zemlja. Bili smo mali i nespremni za još jedan rat, ali to nije obuzdalo ratnički duh koji je još vladao zemljom. Bili smo spremni na to jer su se zapadni i južni dio zemlje naglo širili tako da su u Kongres dolazili 'ratni sokolovi' - kako smo ih u to vrijeme zvali – koji su svaki istup protiv Sjedinjenih Država tretirali kao nacionalnu sramotu koju treba osvetiti. Ratni sokolovi su vjerovali da ako ne učinite nešto kako biste pokazali da niste troma sila s kojom se netko može poigravati, to će izgledati kao da izbjegavate dvoboj".

Međutim, gospodin Langguth kaže da su predsjednik Madison i 'ratni sokolovi' precijenili sposobnost zemlje da se bori sa svojim starim protivnikom. "Vojno nismo bili spremni. Imali smo sedamnaest brodova koji su mogli preći ocean, a Britanci sedamsto".

Amerikanci su živjeli u zabludi pretpostavljajući da će sjeverni susjed Kanada biti naš saveznik. "Časnik zadužen za ratna i vojna pitanja u administraciji predsjednika Madisona tvrdio je da će nas Kanađani dočekati kao osloboditelje, da će kad dođemo biti sretni da nam se pridruže. Uopće nije tako ispalo. Izgubili smo prve bitke oko područja Detroita uz kanadsku granicu, i izgubilo smo ih sramotno. Kanađani su bili engleski saveznici".

Jack Langguth kaže da je, na sreću po Amerikance, Britanija bila više usredotočena na svoj rat s Francuskom. Sjedinjene Države su bile drugorazredni neprijatelj. "Kad sam počeo provoditi istraživanje za ovu knjigu, najteže mi je bilo spoznati koliko je za Britance Rat iz 1812. bio sporedan. Borili su se s Napoleonom na život i smrt. Kad sam pregledavao u britanskim knjižnicama novine iz tog doba vidio bih na naslovnicama velika izvješća o tome što se događa s Napoleonom, a tek manje tekstove o ovom irelevantnom pitanju u našoj zemlji".

Jack Langguth kaže da su Britanci odvojili više resursa za rat protiv Amerikanaca, to bi bilo moglo izmijeniti smjer povijesti Sjedinjenih Država. U jednom od najmračnijim ratnih razdoblja za Amerikance britanske su snage napale glavni grad Washington, zapalivši Bijelu kuću i zgradu Capitola. Tijekom bombardiranja tvrđave McHenry u Baltimoru Francis Scor Key je napisao pjesmu koja će poslije biti uglazbljena kao američka himna – Zvijezdama posipana zastava – The Star-Spangled Banner.

Tri mjeseca nakon toga – 1814. godine – Britanci i Amerikanci su potpisali mirovni sporazum u Belgiji. Prema tom sporazumu, svi teritoriji koje su zauzele britanske snage vraćeni su pod američku kontrolu. Ironično u svemu jest to što se posljednja bitka u tom ratu vodila nekoliko tjedana po njegovom okončanju. Vijesti o mirovnom sporazumu došle su do američkog generala Andrewa Jacksona nakon što je već izvojevao pobjedu u bitci za New Orleans.

Ta bitka iako nevažna za ishod rata - kaže Jack Langguth – dodatno je osokolila moral Amerikanaca, a kao rezultat toga, zemlja je iz Rata 1812. izišla snažnija negoli je bila prije i spremna na širenje prema zapadu s novim osjećajem ponosa i novom energijom.
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2010., 18:29   #14
Jedna od vojnih utvrda u tom ratu, Fort George kod Niagara-on-th-Lake, je naizmjenicno nekoliko puta padala u ruke Amerikanaca i Engleza. Danas je u Kanadi i otvorena je kao povijesni muzej.
Zvuci cudno i smijesno kad turisticki vodic prica o Amerikancima kao "bad guys"...
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.12.2010., 14:56   #15


Evo jednog ljepotana iz rata iz 1812., HMS St Lawrence.

Nije vidio ni jednu borbu, ali je osigurao Britancima apsolutnu kontrolu nad jezerom Ontario tijekom zadnjih mjeseci rata (di je komandant Mark tada bio ) Linijski brod prve klase, bio je naoružan sa 112 topova poredanih na tri palube. Nije imao mi pramčani ni krmeni most, te mu je paluba bila potpuno ravna. Porinut u rujnu 1814., bio je najveći brod na jezeru Ontario, te je i sama mogućnost susreta s njime bila dovoljna da spriječi sve američke jezerske brodove od isplovljavanja. Treba napomenuti da je taj brod bio veći čak i od čuvenog Nelsonovog HMS Victory. Nakon rata tj. 1832. brod je prodan i služio kao plutajuće skladište. Kasnije je potopljen u obalnim vodama.
__________________
Štedi vodu. Pij pivo.
TomislavM is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.12.2010., 23:19   #16
Najveća zanimljivost mi je bila sudjelovanje Francuza u obrani Kanade...

Iz čistog pragmatičnih razloga,kao katolici,plašila ih je tada duboko protestantska Amerika u zato Američka invazija nije našla pristaša u Kanadi...

Paradoksalno,tada Francuzi i Britanci ratuju u Europi,Amerika je trebala biti mudrija i postati saveznica s Napoleonom
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.12.2010., 23:37   #17
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Najveća zanimljivost mi je bila sudjelovanje Francuza u obrani Kanade...

Iz čistog pragmatičnih razloga,kao katolici,plašila ih je tada duboko protestantska Amerika u zato Američka invazija nije našla pristaša u Kanadi...

Paradoksalno,tada Francuzi i Britanci ratuju u Europi,Amerika je trebala biti mudrija i postati saveznica s Napoleonom
Meni je takodjer zanimljivo da su u tom ratu po prvi i jedini put ucestvovali i Indijanci organizirani u vise-plemensku konfederaciju s idejom istjerivanja americkih kolonista i oslobodjenjem svoje zemlje. Vodjeni poglavicom Tecumseh i potpomagani od strani Britanaca mozda su sa malo ratne srece mozda i mogli stvoriti nekakvu "Nezavisnu".
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.12.2010., 09:09   #18
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Najveća zanimljivost mi je bila sudjelovanje Francuza u obrani Kanade...

Iz čistog pragmatičnih razloga,kao katolici,plašila ih je tada duboko protestantska Amerika u zato Američka invazija nije našla pristaša u Kanadi...

Paradoksalno,tada Francuzi i Britanci ratuju u Europi,Amerika je trebala biti mudrija i postati saveznica s Napoleonom
ako se ne varam Napoleon je prodao amerima Lousianu da ne dođe pod vlast Engleza
player1002 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.12.2010., 09:11   #19
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Samo tri desetljeća nakon što su američki vojnici pobijedili britanske kolonijalne snage u Revolucionarnom ratu za neovisnost, dvije su se strane opet sukobile. Početkom devetnaestog stoljeća, kad je Britanija bila u ratu s Francuskom, kraljevska ratna mornarica zarobila je preko deset tisuća američkih mornara i prisilno ih regrutirala. "Bilo su to prisilna novačenja gdje bi Britanci zarobljavali naše državljane na brodovima, tvrdeći da su nekoć bili britanski državljani i da stoga trebaju služiti u britanskoj mornarici".

Povjesničar Jack Langguth autor je knjige Unija 1812: Amerikanci koji su se borili u drugom američkom ratu za neovisnost kaže da je objava rata predsjednika Jamesa Madisona jasno signalizirala američku namjeru da okonča prisilno novačenje i druge britanske provokacije, kao što je podrška nekim protu-američki nastrojenim indijanskim plemenima. "Bili smo tek skalupljena zemlja. Bili smo mali i nespremni za još jedan rat, ali to nije obuzdalo ratnički duh koji je još vladao zemljom. Bili smo spremni na to jer su se zapadni i južni dio zemlje naglo širili tako da su u Kongres dolazili 'ratni sokolovi' - kako smo ih u to vrijeme zvali – koji su svaki istup protiv Sjedinjenih Država tretirali kao nacionalnu sramotu koju treba osvetiti. Ratni sokolovi su vjerovali da ako ne učinite nešto kako biste pokazali da niste troma sila s kojom se netko može poigravati, to će izgledati kao da izbjegavate dvoboj".

Međutim, gospodin Langguth kaže da su predsjednik Madison i 'ratni sokolovi' precijenili sposobnost zemlje da se bori sa svojim starim protivnikom. "Vojno nismo bili spremni. Imali smo sedamnaest brodova koji su mogli preći ocean, a Britanci sedamsto".

Amerikanci su živjeli u zabludi pretpostavljajući da će sjeverni susjed Kanada biti naš saveznik. "Časnik zadužen za ratna i vojna pitanja u administraciji predsjednika Madisona tvrdio je da će nas Kanađani dočekati kao osloboditelje, da će kad dođemo biti sretni da nam se pridruže. Uopće nije tako ispalo. Izgubili smo prve bitke oko područja Detroita uz kanadsku granicu, i izgubilo smo ih sramotno. Kanađani su bili engleski saveznici".

Jack Langguth kaže da je, na sreću po Amerikance, Britanija bila više usredotočena na svoj rat s Francuskom. Sjedinjene Države su bile drugorazredni neprijatelj. "Kad sam počeo provoditi istraživanje za ovu knjigu, najteže mi je bilo spoznati koliko je za Britance Rat iz 1812. bio sporedan. Borili su se s Napoleonom na život i smrt. Kad sam pregledavao u britanskim knjižnicama novine iz tog doba vidio bih na naslovnicama velika izvješća o tome što se događa s Napoleonom, a tek manje tekstove o ovom irelevantnom pitanju u našoj zemlji".

Jack Langguth kaže da su Britanci odvojili više resursa za rat protiv Amerikanaca, to bi bilo moglo izmijeniti smjer povijesti Sjedinjenih Država. U jednom od najmračnijim ratnih razdoblja za Amerikance britanske su snage napale glavni grad Washington, zapalivši Bijelu kuću i zgradu Capitola. Tijekom bombardiranja tvrđave McHenry u Baltimoru Francis Scor Key je napisao pjesmu koja će poslije biti uglazbljena kao američka himna – Zvijezdama posipana zastava – The Star-Spangled Banner.

Tri mjeseca nakon toga – 1814. godine – Britanci i Amerikanci su potpisali mirovni sporazum u Belgiji. Prema tom sporazumu, svi teritoriji koje su zauzele britanske snage vraćeni su pod američku kontrolu. Ironično u svemu jest to što se posljednja bitka u tom ratu vodila nekoliko tjedana po njegovom okončanju. Vijesti o mirovnom sporazumu došle su do američkog generala Andrewa Jacksona nakon što je već izvojevao pobjedu u bitci za New Orleans.

Ta bitka iako nevažna za ishod rata - kaže Jack Langguth – dodatno je osokolila moral Amerikanaca, a kao rezultat toga, zemlja je iz Rata 1812. izišla snažnija negoli je bila prije i spremna na širenje prema zapadu s novim osjećajem ponosa i novom energijom.
Znaš li možda koji je točno događaj pokrenuo rat?
player1002 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.12.2010., 09:35   #20
Quote:
player1002 kaže: Pogledaj post
Znaš li možda koji je točno događaj pokrenuo rat?
Još 1807. Britanija je blokirala i ograničila pomorsku trgovinu SAD-a i Francuske nanoseći veliku štetu Američkom gospodarstvu
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 19:45.