Natrag   Forum.hr > Društvo > Psihologija

Psihologija Vodič kroz um i ponašanje za entuzijaste. Podforum: Psihokauč

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 16.03.2004., 19:28   #1
Podsvijest

kako biste ukratko objasnili taj pojam?

bas sam ga se danas dotakla u razgovoru...
ne mogu ga tocno definirati... je li to neki nas nerafinirani dozivljaj svijeta? ili samo drugacije vidjenje, ili unutarnje stanje? id? cemu sluzi? postoji li uopce?
Rajčica is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2004., 22:21   #2
Evo ti Freud pobliže: svijest i podsvijest su zajedno santa leda koja pluta - podvijest pod vodom, svijest na površini.

I onda ti, došla sa planine, koja nikad u životu nit vidjela nit čula ništa što ima veze s morem i velikim vodenim površinama, gledaš s broda vrh sante leda.

I jedan kit odispod okine svom snagom u santu leda, a vrh (dio sante kojeg vidiš) se počinje micati, uzburka se, neš se s njim dešava. A ti nemaš pojma zakaj. Nit si vidjela kita, nit si vidjela donji dio sante

Dakle, svijest i podsvijest su JEDNO, samo u različitim sferama.





Problem je što je to nepredočivo, jer ti za svoju podsvijest ne možeš reći JA. Kad nit ju doživljavaš, nit ju osijećaš, nit išta znaš o njoj, NISI SVJESNA nje.

Evo ti recimo primjer urođenog nesvjesnog - zake je žena kad si našminka usne seksipilnija nego u prirodno danom obliku - nenašminkana. Zato što ženama porumene usne za vrijeme seksa. To je znanje instinktivno usječeno u muškarca (a dok se seksaju TO UOPĆE NE SKUŽE). Kad hipnotiziraš nekog koji to nema pojma kažeš mu zamsli lijepu ženu. Onda mu kažeš "obrati pozornost na usne". Onda veliš "zamisli da se sad seksaš s njom". I onda ga pitaš "kakve su sad usne?" Veli - porumenile su!

Evo ti primjer vrlo čestog sna među ljudima: jesi li kad sanjala da pokušavaš od nečega (nije bitno čega) pobjegnuti, ali ti noge nekako, kao da nemaju energije, počnu klecati, kočiti se, nemreš pobjeć i onda se probudiš? Ili kod muškaraca jako često – da pokušavaju nekog udarit šakom, ali im je ruka jako slaba i niš od udarca. Kako to da imaju vrlo slične sne?
Mljacko is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2004., 23:38   #3
ovo gore je bila Freudova definicija, koja je u medjuvremenu dalje razvijana i razvijena.
podsvjest nam se stalno obraca - posredno. preko snova, kroz intuiciju, vizije, flash backove, iracionalne osjecaje-mrznje, ljubavi, sve je to povezano s onim nakupljenim stvarima u nashoj podsvjesti, gdje one dalje nastaju djelovati.
Freud jako razlikuje izmedju podsvjesnog i nesvjesnog, podsvjest ima u njegvom sistemu autonomniju funkciju. drugi sistemi nadilaze du razliku i uvode druge definicije koje ne diferenciraju izmedju podsvjesnog i nesvjesnog. podsvjest u svakom slucaju nije nekaj neobjasnjivo, niti bi trebalo biti, podsvjest se jako jasno izrazhava, kroz traume, neuroze, preferiranja, ponashanje; u biti, Freud ide tako daleko da nash svjesni zivot-odluke, analize, zapazanja, svodi na refleksije podsvjesti, u cemu i nije bash tak u krivu. Jung to razvija dalje koncept podsvjesti i veli da nasha psiha (koja ukljucuje podsvjest - sve one nama nesvjesne stvari, one koje ne zelimo vidjeti, one koje ne mozemo zbog momentalne situacije i one koje nismo sposobni spoznat o nama samima) definira nashu zivotnu filozofiju, on zapravo pretpostavlja psihu svakoj filozofiji i svakom ljudskom djelovanju, u kojem ona prvotna podsvjest u Freudovom smislu ima vazno mjesto. kod Fromma bi to bila nestvarnost realnosti, odnosno zivljenje i dozivljavanje vlastitog zivota koje je nuzno nerealno, nestvarno, jer je samo sebe zanemarujuce ili potiskuje/filtrira one cinjenice koje nam se ne svidjaju a koje zapravo djeluju kroz nas nesvjesno. odkud djeluju - pa upravo iz podsvjesti.

podsvjest su nakupine nashih dozivljaja od najranijeg djetinjstva (zato su i prvih pet godina najvaznije za kasniju licnost), sjecanja, psihicki fenomeni koji imaju psihicku energiju i preko nje vrshe djelovanje na nashu psihu koja kasnije ispada pozitivni ili negativno, vec po tome da li oduzima energiju za odrzavanje licnosti ili nam daje energiju, odnosno da li smeta svjesnom "normalnom" razvoju licnosti, ili pridonosti tome, ali nesto negativno nije uvijek nuzno negativno jer upravo taj negativni utjecaj potice svjesni dio psihe da poduzme nesto i uvidi i promijeni nacin, ponashanje, pogled na. u podsvjesti samoj postoje razlicite (psihicke) energije koje su medjusobno u konfliktu, a vecinom su i u konfliktu sa svjesnim djelom nashe psihe, sa Ja koje ih zbog socijalizacije, ucenja ne podnosi. svaka licnost je konfliktna, individualno je pitanje da li ce ti konflikti postati toliko jaki i poceti razvijati simptome-psihicke i fizicke bolesti, neuroze, psihoze i slicna stanja. dakle vidish, podsvjest je vazna stvar, i sto je bolje poznas moze ti samo bolje biti..jer znas kaj te moze ocekivati, i zakaj ti se neke stvari ponavljaju, a tebi se to ne svidja. podsvjest + energije arhetipova. kljuc za razumijevanje psihe se tamo nalazi. vecina psiholoskih terapija koristi taj upravo taj koncept, suoceljavanja individue s potisnutim osjecajima za lijecenje psihe, ako vec ne upotrebljavaju bash Freudovu psiho-analizu, ili terapiju po Jungu.
jimmy jazz is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2004., 01:34   #4
Nije li žena rekla - ukratko?

Dečki, gori ste od baba.
stitch is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2004., 10:43   #5
Da probam ja ukratko

Prvo podsvijest (ili bolje nesvjesno) sigurno postoji i odnosi se na onaj dio psihičkih procesa koji nisu dostupni svijesti (znam da je ovo cirkularno, ali što sad )

Nesvjesno se može konceptualizirati na dva osnovna načina.

Prvi je poznatiji i blizak je Freudovom i kasnijim ostalim psihodinamskim tumačenjima. Radi se primarno o nesvjesnim impulsima, kao što su potisnute želje ili osnovni nagoni. Takvi impulsi mogu pristupiti svijesti kroz simbolizaciju, npr. u snovima ili govornim omaškama. Tipični obrazac interpretacije ovakvih fenomena je ovaj: "Sanjaš zmiju, ali to u stvari nije zmija, nego ti to zapravo ZNAČI da..." ili "Stalno sereš po homoseksualcima, a to ti ustvari ZNAČi da..."

Drugi je manje poznat, ali je prihvaćen u kognitivnoj psihologiji i potiče od Helmholtza (a možda i od nekog drugog prije njega, ne znam). Ukratko, nesvjesno se odnosi na kompletnu "inferencijalnu mašineriju" ili na svo procesiranje informacija koje je u podlozi naših svjesnih doživljaja, ali kojega nismo svjesni. Npr. baba može prepoznati da je rečenica "Jesi li ti normalan?" ispravna, a "Li normalan ti jesi?" nije, iako nije svjesna procesa koji su u podlozi te njene odluke.

Nemere kraće
__________________
She blinded me with science!
Tufir II is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2004., 21:19   #6
uh...kognitivna psihologija prizna samo stvari koje moze mjeriti i tim se degradira na interpretaciju statistike.. izmedju ostalog; u ovom slucaju kolicina informacije - taj primjer/pristup nema nikakve veze s podsvjescu kakva je promatrana zabiljezena i opisana tisucama godinama. al mi je dobro poznat iz informatike
jimmy jazz is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2004., 19:05   #7
Quote:
jimmy kaže:
uh...kognitivna psihologija prizna samo stvari koje moze mjeriti
Da nisi pobrko sa bihevioralnom?
Mljacko is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2004., 19:42   #8
Zaboravi ja sam pobrko sa humanističkom
Mljacko is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2004., 00:59   #9
ne, ne, bihevioralna je dobar hint!
jimmy jazz is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2004., 09:24   #10
Debelo ste u krivu obojica
__________________
She blinded me with science!
Tufir II is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2004., 14:14   #11
koje su slicnosti izmedju bihevioralne i kognitivne? informacije radi. kaj se nije kognitivna psihogija razvila iz bihevioralne?
jimmy jazz is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2004., 08:16   #12
ne samo bihevioralne...
tj. ja nikad nisam cula da je postojala bihevioralna psihologija..bihevioralni pravac u psihologiji ..tak vec da...al ja još ucim
kognitivna psihologija je nastajala tijekom niza godina, a ako me moje nedavno učenje povijesti kognitivne psihologije za potrebe kolokvija ne vara, najveći utjecaj su imali bihevioristi i razvitak racunalne tehnologije
al da je potekla iz bihovioralne...kognitivna psihologija je i nastala kao odgovor na bihevioralni prstup koji nije mogao objasniti sve dogadjaje
 
Odgovori s citatom
Old 20.03.2004., 12:44   #13
Rajčice, iz kojeg je kutka podsvijesti došao naslov teme?
stitch is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2004., 13:28   #14
ok, dreamgrl, vish, to sem i ja rekel.

tim se nazalost psihologija udaljila od ljudske psihe, a pogotovo od podsvijesti..uz gore spomenutu degradaciju.
jimmy jazz is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2004., 18:40   #15
Quote:
jimmy kaže:
koje su slicnosti izmedju bihevioralne i kognitivne? informacije radi. kaj se nije kognitivna psihogija razvila iz bihevioralne?

...

tim se nazalost psihologija udaljila od ljudske psihe, a pogotovo od podsvijesti
Upravo suprotno. Biheviorizam (a ne bihevioralna psihologija - ako baš hoćeš sva je psihologija oduvijek bihevioralna jer se bavi ponašanjem) se udaljio od "psihe", jer bihevioristi nisu htjeli govoriti o "psihičkome" ili "mentalnom". Međutim, pošto se takav pristup zbog niza razloga pokazao neadekvatnim (da sada opet ne načinjemo tu temu), "mentalno" se vratilo u psihologiju upravo kroz kognitivnu psihologiju. Sa kognitivnom psihologijom opet se počinje govoriti o "mislima", "vjerovanjima", "percepciji", "očekivanjima", pa i o "svijesti" i "nesvjesnom" - u zadnje vrijeme sve više.

Međutim, ono što je psihologiji ostalo od biheviorizma je inzistiranje na objektivnosti, preciznim metodama, mjerenju, formuliranju nedvosmislenih teorija i hipoteza, odnosno, na svemu onome što je prisutno u prirodnim znanostima. Psihologija po tome nije specifična jer se sličan zaokret prema načinu rada karakterističnom za prirodne znanosti dogodio i u drugim društvenim disciplinama kao što su sociologija, antropoplogija i ekonomija.

Svakako, važno je pitanje koliko je takav kognitivistički pristup (koji je debelo integriran s računalnim znanostima i raznim biološkim disciplinama) adekvatan za ispitivanje ljudske duše. Psihologiji kao znanosti se zbog toga upućuju mnoge kritike sa bezbroj strana, uglavnom iz postmodernističkog i inih -inter, -meta i -post tabora BTW, vjerujem da postoji i nekakva neo-jungijanska teorija (bilo u teoriji kulture ili teoriji književnosti ili u nečem trećem) koja pljucka po kognitivnoj psihologiji... A o kritikama sa pozicija religije i "duhovnosti" stvarno ne bih.

Ja se, u načelu, ne slažem s takvim kritikama, ali sam otvoren za kritike i za raspravu
__________________
She blinded me with science!
Tufir II is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2004., 19:10   #16
Quote:
Prvi je poznatiji i blizak je Freudovom i kasnijim ostalim psihodinamskim tumačenjima. Radi se primarno o nesvjesnim impulsima, kao što su potisnute želje ili osnovni nagoni. Takvi impulsi mogu pristupiti svijesti kroz simbolizaciju, npr. u snovima ili govornim omaškama. Tipični obrazac interpretacije ovakvih fenomena je ovaj: "Sanjaš zmiju, ali to u stvari nije zmija, nego ti to zapravo ZNAČI da..." ili "Stalno sereš po homoseksualcima, a to ti ustvari ZNAČi da..."
Ne slažem se nikako s tom teorijom da sanjati zmiju, pticu, kamen, znači to. jednu stvar. I mislim da Freudova teorija o zmiji u snovima nije točna. Zmija može simbolizirati puno stvari.
I ne mogu se složiti sa ovom generalizacijom.
Nesvjesno nisu samo nagoni i impulsi, nego puno puno više, što se naravno 'znanstveno' ne može dokazati, zato je i zapostavljeno modernoj psihologiji.


Quote:
vjerujem da postoji i nekakva neo-jungijanska teorija (bilo u teoriji kulture ili teoriji književnosti ili u nečem trećem) koja pljucka po kognitivnoj psihologiji... A o kritikama sa pozicija religije i "duhovnosti" stvarno ne bih.

Ja se, u načelu, ne slažem s takvim kritikama, ali sam otvoren za kritike i za raspravu.
Vjerovati, nije isto što i znati. Ja ne vjerujem u ono što ti vjeruješ ,
Ali veselim se raspravi , i zanima me zašto se ne slažeš s kritikama s pozicija religije.
 
Odgovori s citatom
Old 20.03.2004., 19:50   #17
Freudova teorija sna mozda sljaka na Usamljenim srcima (ima celi jedan topic), no tam sljaka cisto ko zajebancija. oni ljudi nisu culi da je nedostatna, umjetna i daavno napustena. Freud principijelno vidi u snu "ostvarenje zelja", podsvjesnih, nesvjesnih, koji se intepretiraju preko fixnih simbola!
no simbol nikad ne znaci isto, i nikad ne mora znacit isto (tocnije, postoje tipicni simboli); postoji vazno funkcionalno okruzenje koje se kod Freuda u tom slucaju ignorira. to funkcionalno okruzenje je individualno, i da bi se san mogao protumacit, mora se poznavati individua.

upravo Jung, uvoditelj kolektivnih simbola, uvidjava tu jednostranost Freuda, i uvodi diferenciraniji pristup snovima-stajaliste da je san "spontano samopredstavljanje aktualne situacije Nesvjesnog kroz simbolicku izrazalacku formu". to stajaliste uvodi potpuno nove i dalekosezne funkcije sna, od jednostavnih upozorenja, preko genijalnih uvida, pa skoro do "predskazivajucih" snova.

Tufirovski, cuj me, s metodama kognitivne psihologije sam jako dobro upoznat preko dugogodisnjeg studija informatike, i nemam nish protif, sasvim se slazem s njima. ne postoji nikakav konflikt kaj se mojeg uvjerenja tice i kognitivne psihologije. samo kaj moje tumacenje ide dublje, tam de kognitivna psihologija moze samo ustanovit nesto, no nemre protumacit.
jimmy jazz is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2004., 22:05   #18
Quote:
jimmy kaže:
Tufirovski, cuj me, s metodama kognitivne psihologije sam jako dobro upoznat preko dugogodisnjeg studija informatike, i nemam nish protif, sasvim se slazem s njima. ne postoji nikakav konflikt kaj se mojeg uvjerenja tice i kognitivne psihologije. samo kaj moje tumacenje ide dublje, tam de kognitivna psihologija moze samo ustanovit nesto, no nemre protumacit.
Okidoki. Ne pada mi na pamet tvrditi da si u krivu, zapravo, sigurno ima nečega u tom otkrivanju značenja i takvim tumačenjima.

Ali ja ipak više brijem na filozofiju velikog mudraca Clinta Eastwooda:

"A man's gotta know his own limitations"



(Inače, već neko vrijeme brijem da je došlo vrijeme za prevođenje Junga na jezik kognitivne psihologije... bumo vidli. U svakom slučaju ja nemam kapaciteta za tako nešto
)
__________________
She blinded me with science!
Tufir II is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2004., 22:15   #19
Quote:
Oleander kaže:
Nesvjesno nisu samo nagoni i impulsi, nego puno puno više, što se naravno 'znanstveno' ne može dokazati, zato je i zapostavljeno modernoj psihologiji.
Pa to ne treba dokazivati. To je očigledno, barem u kognitivnoj psihologiji Samo što je to "više" u tom kontekstu dosta prozaično

Quote:
Oleander kaže:

Vjerovati, nije isto što i znati. Ja ne vjerujem u ono što ti vjeruješ ,
Ali veselim se raspravi , i zanima me zašto se ne slažeš s kritikama s pozicija religije.
Pa ja ne znam kakv je status jungijanske psihologije danas, samo mi je poznato da je živa u teoriji književnosti i u znanosti o kulturi. Volio bih kada bi neko napisao nešto o tome.

A što se tiče religije, nadam se da ovaj topik neće zastraniti u mutne vode prepucavanja na temu znanost-religija, filozofija-znanost, filozofija-religija, znanost-etika, evolucija-kreacionizam, duša-da-duša-ne itd
__________________
She blinded me with science!
Tufir II is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2004., 12:38   #20
Quote:
Oleander kaže:
Vjerovati, nije isto što i znati.
Ovo ti se otprilike vrati ko bumerang:

Quote:
zanima me zašto se ne slažeš s kritikama s pozicija religije.
E pa ako je raligija stvar znanja, a ne vjere, onda ne znam...
Mljacko is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 08:03.