Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 21.04.2017., 03:22   #1
Da li je vanjski dug otplativ?

Ovo pitanje se u zadnje vrijeme dosta načima.
Ima dosta knjiga o tome,jedna od najpopularnijih kod nas
http://zivi-zid.org/wp-content/uploa...stao-novac.pdf
Ova knjiga na jednostavan način prikazuje monetarnu politiku u Hrvatskoj i cijeloj EU.Znači središnja banka Hnb i središnje banke drugih evropskih država(i onih van EU) od Maastrihtskog ugovora 1992 više nemaju pravo štampat i puštat u opticaj svoj novac,već svaki novac koji ulazi u opticaj dolazi od centralne evropske banke kao dug uz 1posto kamatne stope,a Hnb služi samo kao mjenjačnica,gdje je kuna kao bon za euro.
Mislim da to savršeno objašnjava zašto su bankarima gotovo sve države svijeta dužne.
I to najviše su dužne razvijene države koje se naglo razvijaju.
https://en.wikipedia.org/wiki/List_o..._external_debt

Novac bi trebao biti kao pokriće za robu i druge vrijednosti,i zato države koje stvaraju nove vrijednosti u robi i industriji imaju potrebe za štampanjem još novaca,a pošto one nesmiju više same štampat novac,on ulazi u opticaj kao dug.
Ključno pitanje da li je po ovoj novoj monetarnoj politici(gdje novac u opticaj ulazi kao dug) ako je sav novac u opticaju dug,da li je tada dug otplativ?
Dosta sam razmišljao o ovom pitanju i došao do zaključka da je takav dug otplativ samo na lokalnoj razini i to samo teoretski,dok na globalnoj nije ni teoretski moguće otplativ.

Npr. Hrvatska može svoj vanjski dug vratit,ako se pronađe nekakvo veće bogatstvo,npr neki veliki izvor nafte i ta nafta se onda može izvest za novac koji otplaćuje dug.
Ali na globalnoj razini.Npr zemaljska kugla po novom monetranoj politici nikakvim novim vrijednostima nemože vratit svoj dug,jer nema kamo izvozit(ne može izvozit u svemir).Jer nove vrijednosti traže pokriće u novcu,a onda novonastali novac ulazi kao dodatni dug.
Npr. recimo da novac u opticaju Zemlje vrijedi 100bilijuna eura,da je dug 100bilijuna eura i da se otkrije neki ogromni praktički nepresušni izvor nafte koji po cijeni nafte vrijedi 100bilijuna eura.Bankari traže samo novac,a jasno je da nemože sav novac u opticaju bit potrošen na tu naftu,tako da bi banke morale naštampat još 100bilijuna eura novca za tu naftu(novostvorena vrijednost uvijek traži još novca u opticaj) i onda u opticaju ima 200bilijuna eura i 200bilijuna eura duga,nakon što se nafta rasproda,bankarima je vraćeno 100bilijuna od 200bilijuna eura duga.I opet postoji 100bilijuna eura duga kao i u početku.
Mislim nek je to sve teorija,ali jasno je po broju zaduženih država i visini duga da nešto neštima.Jer mislim nemoguće je da sve države neznaju poslovat i imaju krive ekonomske smjernice,ako im dug samo raste i ogroman postotak ide na otplatu kamate.

Ipak ono što me zanima i što ljudi obično uzimaju kao jaki argument da takva monetarna politika nije loša je životni standard u Irskoj,Njemačkoj,Sad-u,Japanu.Mislim zbilja impresivno da imaju puno veći dug u odnosu na bdp od Hrvatske,a opet njihovi građani imaju visoke plaće,dobar standard i putem medija nečuje se puno o nekakvim bankrotovima,deložacijama,razvlašćivanju?
Zlatko99 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 05:08   #2
Jesi se ti napusio ili je ovo stvarno sazetak te knjige? 😀 U svakom slucaju, koje je pitanje, jer tesko je skuzit iz ovog baljezganja.

Sent from my D5803 using Tapatalk
celavi2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 05:20   #3
Rusija je otplatila vanjski dug.



AKo budemo sljedili put naših zapadnih ideala nikad nećemo otplatiti zapadni dug, smao ćemo tonuti dublje i dublje.

Njemačka i sl zemlje za razliku od Grčke nekako uspjevaju držati glavu iznad vode, no sve je to jako upitno srednjeročno... čak niti ratkoročno
__________________
http://www.forum.hr/showthread.php?t=387469
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 09:19   #4
Quote:
celavi2 kaže: Pogledaj post
Jesi se ti napusio ili je ovo stvarno sazetak te knjige? 😀 U svakom slucaju, koje je pitanje, jer tesko je skuzit iz ovog baljezganja.

Sent from my D5803 using Tapatalk
Zašto bi trebalo postaviti neko pitanje kad ima sasvim dovoljno podataka da se izvede zaključak.
Mnogima koji ne guraju glavu u pijesak i ne puše bankarsku demagogiju sasvim je jasno da postoje dvije vrste zemalja. One koje su monetarno suverene i one koje to nisu.
Jedne smiju "štampati" svoju valutu i zaduživati se kod svoje CB i one kojima je to zabranjeno iz centara moći kojim upravljaju banke.
Evo male informacije jednog blogera o "dugu" Japana, kao zemlje visokog standarda, snažnog gospodarstva a koja je istovremeno najzaduženija zemlja na svijetu.
Samo je pitanje kome je dužna i pod kojim uvjetima


Prije nekih tjedan dana, dobitnik nobelove nagrade iz ekonomije Joseph Stiglitz, bio je kod japanskoga premijera Abea (koji često ugošćuje glasovite monetariste i nobelovce iz ekonomije) i direktno ga u oći pitao zašto ne izbrišu sav taj nagomilani javni dug?
Japanska centralna banka, kao što stalno pišem, direktno kupuje državne obveznice i gomila javni dug u svojim bilancama, naime već preko 43% od ukupnoga japanskoga javnoga duga, koji prelazi 250% njihova BDP.(najviše na svijetu) drži Bank of Japan.
Stvari su tu posve jednostavne, centralna banka u svom posjedu ima milijarde jena javnoga duga, a država u svom posjedu ima centralnu banku. Javni dug bi se mogao smanjiti bez ikakvih kolateralnih šteta, zapravo naprotiv, sa velikim prednostima, jer bi brisanje bilo ekvivalant direktog darivanja novca ukupnoj ekonomiji.
Vijest nisu prenijele svijetske kuće koje se bave ekonomijom, doznao sam slušajući predavanje odgovornog ekonomiste talijanske stranke Lega Nord (suverenisti) Claudio Borghi Aquilini.

Pored zahtjeva nekin zastupnika i ekonomista da se država zaduži kod HNB, Vladi to ni ne pada na pamet. Ne zbog toga što to nebi htjela nego što joj je to zabranjeno i izvjesno je da ćemo u nedogled biti visoko zadužena zemlja i plaćati debele kamate bankarskom lobiju koji je stvarni gospodar i upravljač EU.
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 09:35   #5
Quote:
sunshinestar kaže: Pogledaj post
Rusija je otplatila vanjski dug.
Osim 518 miljardi $ vanjskog duga

https://en.wikipedia.org/wiki/List_o..._external_debt
__________________
Životu nemožeš dodati ni jedan dan, ali danu više života možeš
more is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 09:40   #6
Gdje je Luxembourg natukao ovaj dug???
__________________
No Pasarán!

Drastične situacije, zahtijevaju drastične mjere!
freelancer is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 09:52   #7
Quote:
Zlatko99 kaže: Pogledaj post
Ovo pitanje se u zadnje vrijeme dosta načima.
Ima dosta knjiga o tome,jedna od najpopularnijih kod nas
http://zivi-zid.org/wp-content/uploa...stao-novac.pdf
Ova knjiga na jednostavan način prikazuje monetarnu politiku u Hrvatskoj i cijeloj EU.Znači središnja banka Hnb i središnje banke drugih evropskih država(i onih van EU) od Maastrihtskog ugovora 1992 više nemaju pravo štampat i puštat u opticaj svoj novac,već svaki novac koji ulazi u opticaj dolazi od centralne evropske banke kao dug uz 1posto kamatne stope,a Hnb služi samo kao mjenjačnica,gdje je kuna kao bon za euro.
Mislim da to savršeno objašnjava zašto su bankarima gotovo sve države svijeta dužne.

Ipak ono što me zanima i što ljudi obično uzimaju kao jaki argument da takva monetarna politika nije loša je životni standard u Irskoj,Njemačkoj,Sad-u,Japanu.Mislim zbilja impresivno da imaju puno veći dug u odnosu na bdp od Hrvatske,a opet njihovi građani imaju visoke plaće,dobar standard i putem medija nečuje se puno o nekakvim bankrotovima,deložacijama,razvlašćivanju?
Prije si imao sredisnju drzavu npr. SFRJ, Zimbabve i sl. koja je imala tikaru i tiskala je novac kako je htjela sto je ponekad rezultiralo inflacijom od 100% dnevno. Zimbabve je u jednom trenu imao novcanicu od nekoliko triljardi dolara...

Sad sredisnja drzava ima sredisnju banku u svom "vlasnistvu" koja tiska novac prema nekim unaprijed dogovorenim smjernicama kako bi se sprijecila hiperinflacija, te "prodaje" taj novac sredisnjoj drzavi na upotrebu uz 1% kamate. Ta kamata se namiruje obezvrijedjivanjem novca za 1% godisnje sto se ujedno zove i "inflacija".

Kuzis? Sve ostaje "u familiji".

To sto Japan ima 250% svog BDP-a dugo svojoj sredisnjoj banci samo govori da im raja drzi mnogo love po racunima.

Knjigu koja je linkana necu ni citati jer vec iz njenog izvora pretpostavljam da sadrzi gomilu bedastoca.

I.
igorl is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 12:13   #8
neotplativ je.

samo budala će prodavati imovinu da otplati dog kojeg nije moguće otplatiti.
9009 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 12:29   #9
Quote:
sunshinestar kaže: Pogledaj post
Rusija je otplatila vanjski dug.


Jedna od težih bedastoća koju sam ovih dana pročitao na forumu.

Naravno da je dug (vanjski dug je krivi pojam, misliš na dug opće države) otplativ (svaki dug je), samo ne postoji politička volja za otplatu istog. Naime, dug možeš da dva načina otplatiti, tako da ti BDP raste brže nego što se zadužuješ (pa smanjiš udio duga u BDP-u) ili smanjivanjem potrošnje (iako je to diskutabilno jer će smanjivanje državne potrošnje dovesti do manjeg rasta BDP-a). Uglavnom je poanta potrošiti manje nego što zaradiš, što nije svugdje popularno.
__________________
One day, I asked my mother, "What happens to us black people when we die?" "Do we go to heaven?" "Naturally, we go to heaven," she said. And I said. "Then, what happened to all the black angels when they took the pictures?" Oh, I know. "If the white folks go to heaven the black angels would be in the kitchen preparing milk and honey."
German is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 12:39   #10
Quote:
sunshinestar kaže: Pogledaj post
Rusija je otplatila vanjski dug.
Quote:
more kaže: Pogledaj post
Ma dobro, tu siću će riješiti od sljedeće plaće


Ne, u današnje doba nije moguće da se neka država riješi vanjskog duga.

I to će (po mom vrlo skromnom i neučenom mišljenju , znate ono, mišljenje - šupak) biti prva sljedeća ogromna revolucija na svijetu, u što će vjerojatno morati biti uključen veći dio čovječanstva: nakon što prestanemo biti ovisni o nafti, što će se dogoditi vrlo uskoro, morat će se dobar dio tih dugova "prebiti", jer jednostavno neće više biti održivo da (ovo sad izmišljam) SAD duguje Japanu 200 milijardi dolara, a Japan SAD-u 250, i nitko nikad nije niti pokušao to "prebijati".

Možda još za naših života dođe do toga
__________________
Freedom is just another word for nothing left to lose
kemik is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 12:40   #11
Quote:
freelancer kaže: Pogledaj post
Gdje je Luxembourg natukao ovaj dug???
Tko kaže da ga je natukao. Banke, banke i samo banke

https://www.quora.com/How-did-Luxemb...amount-of-debt
http://www.tradingeconomics.com/luxe.../external-debt
__________________
" I only know of two men who really understand the value of gold - an obscure clerk in the basement vault of the Banque De Paris and one of the directors of the Bank of England. Unfortunately, they disagree".
mkovac67 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 13:18   #12
Quote:
Zlatko99 kaže: Pogledaj post
Ovo pitanje se u zadnje vrijeme dosta načima.
radije pogledaj NIIP

https://en.wikipedia.org/wiki/Net_in...tment_position

Croatia - -77.7 posto od gdp
__________________
za 22 kune pisem pjesme po narudzbi
Bistrooki Mutna Vida is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 13:22   #13
Quote:
freelancer kaže: Pogledaj post
Gdje je Luxembourg natukao ovaj dug???
zamisli ovako:
ti si duzan peri 5000 kuna
ali marko je tebi duzan 7000 kuna
ali vi ne morate prebijati te dugove


da neka lista kao ova pokazuje samo dugove ti bi bio u q... a zapravo nisi

lux je zapravo u plusu
+35.8%
__________________
za 22 kune pisem pjesme po narudzbi
Bistrooki Mutna Vida is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 15:11   #14
Quote:
igorl kaže: Pogledaj post
Prije si imao sredisnju drzavu npr. SFRJ, Zimbabve i sl. koja je imala tikaru i tiskala je novac kako je htjela sto je ponekad rezultiralo inflacijom od 100% dnevno. Zimbabve je u jednom trenu imao novcanicu od nekoliko triljardi dolara...

Sad sredisnja drzava ima sredisnju banku u svom "vlasnistvu" koja tiska novac prema nekim unaprijed dogovorenim smjernicama kako bi se sprijecila hiperinflacija, te "prodaje" taj novac sredisnjoj drzavi na upotrebu uz 1% kamate. Ta kamata se namiruje obezvrijedjivanjem novca za 1% godisnje sto se ujedno zove i "inflacija".

Kuzis? Sve ostaje "u familiji".

To sto Japan ima 250% svog BDP-a dugo svojoj sredisnjoj banci samo govori da im raja drzi mnogo love po racunima.

Knjigu koja je linkana necu ni citati jer vec iz njenog izvora pretpostavljam da sadrzi gomilu bedastoca.

I.
Aha spriječavanje hiperinflacije!
Zapravo je zanimljiv podatak da je od hiperinflacije u Evropi dok je postojala stara monetarna politika patilo svega par zemalja Mađarska i Jugostavija,ostale nisu.Tako da praksa demantira tezu da monetarna politika gdje država ima vlast nad proizvodnjom novca nužno vodi u hiperinflaciju.
Do hiperinflacije dolazi kad je visok deficit proračuna i on se krpari štampanjem novog novca.
Po novoj monetarnoj politici deficit proračuna se krpari dugom.
A to da će inflacija pojest kamatu?
Kamata u slučaju da banke nemaju vlast nad stvaranjem novca bi se mogla razmatrat kao nešto što se može prebijat inflacijom,dok u slučaju ovakve monetarne politike to nije isto.Jer ostaje promijenjen omjer odnosa novca u opticaju koji je dug i koji nije dug i to iz razloga što novištampani novac koji ulazi u opticaj da omogući vraćanje kamate opet ulazi kao dug.

Kao zgodan primjer toj tezi
http://zivi-zid.org/wp-content/uploa...stao-novac.pdf

Pročitaj 7 i 8 stranicu.
Tu je primjer otok na kojem je vladala robna razmjena bez prisustva novca.A onda su bankari htjeli pustit u opticaj novac kao dug(po novoj modernoj monetarnoj politici).
Recimo da je na takvom otoku i prije dolaska bankara postojao novac u opticaju kojeg je naštampala država i koji nije bio dug,tada će bankarski novac koji ulazi kao dug uz postojeću kamatu,opravo zahvaljujući kamatama i njihovim multiplikacijama novca nakon više godina prevladat kao jedini novac u opticaju,dug će u konačnici biti i veći od svog novca u opticaju.Bez efekta kamata to se nebi moglo dogodit.
Po novoj monetarnoj politici takav otok svoj dug može vratit samo kroz jak izvoz ili jak turizam.Ali tada ako izveze neke novostvorene vrijednosti u drugu državu,taj dug će se samo tamo prelit.Tj. na globalnoj razini uz ovakvu monetarnu politiku dug je neotplativ.
Zlatko99 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 15:23   #15
Quote:
Bistrooki Mutna Vida kaže: Pogledaj post
zamisli ovako:
ti si duzan peri 5000 kuna
ali marko je tebi duzan 7000 kuna
ali vi ne morate prebijati te dugove


da neka lista kao ova pokazuje samo dugove ti bi bio u q... a zapravo nisi

lux je zapravo u plusu
+35.8%
Mislim da se dug računa samo koliko je ko dužan bankama,nema razmatranja privatnih razmirica.
Zašto su najrazvijenije države dužne?
Zamisli situaciju da se u 10godina neka država razvije 3puta.Tj poveća industriju,broj zaposlenih,broj obradivih površina.
Sve to što je nastalo traži novac u opticaj kako bi se spriječila deflacija i onda stupaju banke koji bacaju novac u opticaj kao dug.Zato su najviše razvijene države najviše dužne.
Zlatko99 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 15:41   #16
Je, ali stradaš ako ga otplatiš ili nemaš.
Npr Libija, Sirija, onomad Ceausescu...

Naglo ti stigne sloboda i demokracija.
I novi dug
SwissChoco is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 23:38   #17
Ja ne znam zašto živo-zidaši briju protiv duga?
Vjerovatno jer kurca nitko od njih nije radio u realnom sektoru.

(Jeftini) dug je danas osnova (uspješnog) poslovanja. Naravno IPO (ovo i država može raditi kao u slučaju autocesta npr) je itekako bolji način.
Problem je što neke države većinu toga duga bace u ekonomiju a glupe države poput naše u gluposti i korupciju.

Jednostavnije: netko će kupovati audi a netko strojeve. Grk će kupiti audi, a nijemac švicarski stroj. Plastično.

--
__________________
Cause I'm A Man
aljehin is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 23:54   #18
E bas si nasao knjigu (zivi zid )!

Kad vec citas: ima masa educiranijih ljudi i monetarnih strucnjaka koji su pisali na money-murder temu. Ja sam zadnje citala nizozemskog strucnhaka Edina Mujagica, monetarnog ekonoma pri univerzitetu u Tilburgu. Koji je pisao o unistavanju novca i duhu inflacije koji ce se pojaviti te kako se zastititi jos 2010.

Vodio je covjek i blog ECBwatch na kojem se bavio monitoringom.

Sigurno ima i ekvivalentnih hrvatskih autora, a da nije bas Pernar.
(Ono za sto mu skidam kapu, kakav god bio da bio, je sto se odlucio besplatno educirati svekoliki hrvatski puk i napaceni narod na onom najjednostavnijem nivou.)

No u biti nije bitno kojeg autora odabires, se sve svodi na isti scenarij:
'Honey i shrunk the debt'
Marica Carica is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2017., 23:59   #19
Quote:
more kaže: Pogledaj post
Rusija nema vanjskog duga.

Ovo je dug privatnih firmi, kao što se vidi i iz linka,
__________________
http://www.forum.hr/showthread.php?t=387469
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 00:29   #20
Quote:
sunshinestar kaže: Pogledaj post
Rusija nema vanjskog duga.

Ovo je dug privatnih firmi, kao što se vidi i iz linka,
Hajd nemojte pisati ocigledne gluposti koje svatko s pristupom internetu moze demantirati za 5,5 sec. Rusija ( cijela država, svi sektori iste, jer na to se misli kad se kaze vanjski dug neke zemlje) na kraju 2016. ima vanjski dug od prek 519 mlrd dolara, od cega je nesto preko 40 mrld dug njihove opce države. U dug opce drzave ne ulaze dug sredisnje banke niti javnih poduzeća, btw. Preporučam guglati 'world bank qeds russian federation'.
__________________
Od danas sam dama. Pa dokad izdržim.
kukuriku is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 11:54.