Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 10.02.2018., 16:47   #1
Fašizam i filozofija

Koje je porijeklo fašizma i može li se on objasniti filozofski?
Najpoznatiji teoretičar fašizma je Gentile, fihteovac i hegelovac.

Izvadak iz Filozofskih temelja fašizma (Gentile):

" Fašizam jest izuzetno antiintelektualan i izuzetno Mazzinijevski ukoliko intelektualizam znači odvajanje misli od akcije, znanja od života, razuma od srca, teorije od prakse. Fašizam je neprijatelj svih utopijskih sustava koji nemaju hrabrosti suočiti se s stvarnoću. Fašizam je neprijatelj svih onih znanosti i filozofija koje ostaju samo stvar mašte ili razmišljanja pojedinaca. Fašizam ne opovrgava vrijednost kulture, vrijednost viših intelektualnih traganja čije je osnažena misao kao izvor akcije. Fašistički antiintelektualizam prezire tipični jalovi plod talijanskih obrazovanih klasa: leterato – čovjeka koji se igra znanjem i mislima bez bilo kakvog osjećaja odgovornosti prema praktičnom svijetu. Fašizam je neprijatelj loše kulture tj. kulture koja ne izobrazuje, koja ne stvara ljude, već stvara cjepidlake i pseudo estete, egoiste, moralno i politički indiferentne ljude. Fašizam nema koristi od čovjeka koji je ,,izvan svakog sukoba ” kada je u opasnosti njegova zemlja ili njezini velevažni interesi. Glede ovog gnušanja prema,, intelektualizmu “, fašizam preferira da se gubi vrijeme na konstruiranje apstraktnih teorija. Ali kada kažemo da fašizam nije sustav ili doktrina, ne smijemo zaključiti kako je fašizam samo slijepa praksa ili čisto instinktivna metoda. Ukoliko sustav ili filozofija znače živu misao, načelo univerzalnog karaktera koje svakim danom otkriva svoju unutarnju plodnost i značaj, tada je fašizam savršeni sustav na čvrsto utvrđenim temeljima i rigoroznom logikom u svome razvoju i svi koji osjećaju istinitost i vitalnost načelnog posla za svoj ​​razvoj, čas djeluju pa poništavaju, čas idu naprijed pa istim putem natrag, prema tome, kako se posao koji obavljaju pokaže u odnosu prema načelu, tj. je li u skladu s načelom ili od njega odstupa. I konačno stižemo do treće točke. Fašistički sustav nije politički sustav, ali mu je centar gravitacije u samoj politici. Fašizam je nastao kako bi riješio ozbiljne političke probleme poslijeratne Italije. I predstavio je sebe kao političku metodu. Ali u suprotstavljanju i rješavanju političkih problema fašizam se vodi svojom prirodom, tj. svojom metodom, razmatra moralna, religijska i filozofska pitanja i otkriva i demonstrira svoj ​​sveobuhvatni totalitarni karakter. Tek nakon što smo razumjeli politički znak fašističkog načela, sposobni smo adekvatno razumjeti dublji koncept života koji naglašava to načelo i iz kojeg to načleo i nastaje. Politička doktrina fašizma nije cijelokupni sadržaj fašizma. Ona je prije prominentniji aspekt i općenito govoreći, najinteresantniji aspekt.

VII.

Politika fašizma se u potpunosti vrti oko koncepta nacionalne Države i prema tome ima dodirne točke s nacionalističkim doktrinama, a u isto vrijeme se i trazlikuje od nacionalističkih doktrina što je važno imati na umu. I fašizam i nacionalizam drže Državu temeljem svih prava i izvorom svih vrijednosti za pojedince koji je čine. I za jedne i za druge Država nije posljedica – Država je načelo. Ali, u slučaju nacionalizma, suodnos kako ga zamišlja individualistički liberalizam kao i socijalizam između pojedinca i Države, on je invertiran u odnosu na njih. Budući je Država načelo, pojedinac postaje posljedica – on je nešto što pronalazi prethodnika u Državi: Država ga ograničuje (limitira) i određuje njegov način postojanja, ograničuje njegovu slobodu, veže ga za komad zemlje u kojem je rođen, na kojem on mora živjeti i na kojem će umrijeti. U slučaju fašizma, Država i pojedinac su jedna te ista stvar, oni su nerazdvojni pojmovi nužne sinteze. Nacionalizam zapravo temelji Državu na konceptu nacije – nacija je entitet koji premašuje volju i život pojedinca zato što je koncipirana kao objektivno postojanje bez obzira na svijest pojedinaca, ona postoji čak i ako pojedinac ne radi ništa kako bi je stvorio. Za nacionaliste nacija postoji ne kao krepost građanske volje nego kao temelj, činjenica, nešto što stvarno postoji u prirodi. Za fašizam, naprotiv, država je potpuno duhovna kreacija. Ona je nacionalna Država zato što je za fašiste sama nacija kreacija uma a ne materijalna pretpostavka, nije nešto što stvarno postoji u prirodi. Za fašiste nacija nikada nije istinski stvorena; stoga ni Država ne može doći do apsolutne forme budući je nacija njena politička manifestacija. Za fašiste je Država uvijek in fieri [tijeku]. U našim je rukama u potpunosti i zato imamo ozbiljnu odgovornost prema njoj. Ali fašistička Država koja je stvorena sviješću i voljom građana, koja nije nametnuta građanima, ne može imati odnos s masama kojeg pretpostavlja nacionalizam. Nacionalizam izjednačuje Državu s nacijom i veli da je stvoren od nacije tj. postojaćeg entiteta, i da se ne mora stvoriti već samo prepoznati ili spoznati. Stoga nacionalisti trebaju imati vladajuću klasu intelektualnog karaktera, koja je bila svjesna nacije i koja je može razumjeti, shvatiti i uzvisiti. Nadalje, autoritet Države nije bio proizvod nego njena pretpostavka. Država ne može ovisiti o narodu – nego narod ovisi o Državi i o autoritetu Države, kao izvoru života kojeg živi i bez kojeg ne bi mogao živjeti. Zato je nacionalistička Država bila zaparavo aristokratska Država koja se nametala masama preko dane joj sile. Nasuprot tome, fašistička Država je narodna Država i kao takva je demokratska država par excellence. Odnos između Države i građana (ne samo nekih građana, već svih građana) je vrlo blizak tako da Država postoji samo dok postoji građanin koji uzrokuje njezino postojanje i ukoliko postoji građanin koji uzrokuje njezino postojanje. Njeno je stvaranje zbog toga stvaranje svijesti o njoj kod pojedinaca, kod samih masa. Zbog toga i postoji potreba za strankom i svim instrumentima promidžbe i obrazovanja koje fašizam koristi kako bi misli i volju Ducea učinio mislima i voljom masa. Odatle ogromni zadatak kojeg fašizam postavlja ispred sebe pokušavajući dovesti cijele mase naroda unutar stranke, počevši od djece. O narodnom karakteru fašističke Države ovisi najveća socijalna i ustavna reforma – od osnivanja Korporacija od sindikata. Ovom reformom fašizam preuzima od sindikalizma ideju o moralnoj i obrazovnoj funkciji sindikata. Ali Korporacija sindikata je bila nužna kako bi se sindikat doveo pod državnu stegu i kako bi ih se učinilo izrazom nutarnjeg državnog organizma. Korporacija sindikata je sredstvo kojim fašistička Država kreće u potragu za pojedincem kako bi stvorila sebe kroz volju pojedinca. Ali pojedinac kojega traži nije apstraktni politički pojedinac kojega je stari liberalizam uzimao zdravo za gotovo. On je pojedinac koji se uvijek može pronaći, pojedinac koji postoji kao specijalizirana produktivna sila i koji se zbog svoje specijalizacije dovodi do ujedinjenja s ostalim pojedincima njegove kategorije i on zajedno s njima počinje pripadati jednoj velikoj ekonomskoj cjelini koja je ništa drugo nego nacija. Ova velika reforma se već sada dobro ostvarila. Nacionalizam, sindikalizam, pa čak i liberalizam težili su svemu tome u prošlosti. Jer čak je i liberalizam kritizirao stare reforme političkog predstavništva, tražeći neki sustav organskog predstavništva koji će odgovarati strukturalnoj stvarnosti Države. Fašistički koncept slobode je stvarna vrijednost, bit ovog proglasa. Fašistički je Duce jednom raspravljao o temi ,,Sila ili pristanak? “; i on je zaključio kako su ta dva pojma nerazdvojna, kako jedan podrazumijeva drugi i kako ne mogu postojati odvojeno; drugim riječima, autoritet Države i sloboda građana čine neprekidni krug u kojem autoritet pretpostavlja slobodu i sloboda pretpostavlja autoritet. Jer sloboda može postojati samo unutar Države, a Država znači autoritet. Ali Država nije nekakav entitet koji lebdi iznad glava svojih građana. Država je ono Jedno, ona je zbog osobnosti građana. Fašizam se zaista suočava s kontrastom, ne između slobode i autoriteta, nego između prave, konkretne slobode koja zaista postoji i apstraktne, iluzorne slobode koja i ne može postojati. Liberalizam je prekinuo gore spomenutu vezu stavljajući pojedinca suprotiv Države i slobodu protiv autoriteta. Ono što je liberal želio je sloboda koja je protiv uperena protiv Države, sloboda koja je predstavljala ograničenje Države. Međutim, liberal je morao ustupiti svoje mjesto Državi koja je bila ograničenje slobode. Apsurdnosti svojstvene liberalnom konceptu slobode su bile očigledne i samim liberalima u ranomu XIX stoljeću. Nije zasluga fašizma što se ponovno poziva na njih. Fašizam ima svoja vlastita rješenja za paradoks oko slobode i autoriteta. Autoritet Države je apsolut. On ne pristaje na kompromise, ne cjenka se, ne predaje niti jedan dio svoje nadležnosti drugim moralnim ili religijskim načelima koji bi se mogli sukobljavati sa sviješću pojedinca. Ali s druge strane, Država postaje stvarnost samo u svijesti njezinih pojedinaca. Fašistička Korporativna Država opskrbljuje predstavnički sustav koji je ozbiljniji i realniji nego bilo koji drugi prije izmišljeni sustav i zbog toga je ona i slobodnija od stare liberalne Države."
zoroasterix is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 18:21   #2
Nedavno sam gledao ovu emisiju gdje su Predrag Raos i Mladen Schwartz kvalitetno razgovarali na tu temu:

https://www.dailymotion.com/video/x1ojte6
__________________
I don't like snobizam, nacionalizam, puritanizam. I am different organizam.
My heroizam is pacifizam, altruizam, I enjoy biciklizam, liberalizam, turizam, nudizam, optimizam. It is good for reumatizam.
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 21:40   #3
Kakva. Gomila. Govana.
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 21:42   #4
Ja se ne slažem s autorom, no zanimljivo je u povijesnom smislu, kako je došlo do ideje fašizma.
zoroasterix is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 21:57   #5
Smatram da je fašizam psiho(pato)loški, a ne filozofski fenomen.
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 21:58   #6
Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
Smatram da je fašizam psiho(pato)loški, a ne filozofski fenomen.
Wilhelm Reich i Masovna psihologija fašizma?
Može biti i jedno i drugo, jer se sve može promatrati filozofski.
zoroasterix is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 22:08   #7
Quote:
zoroasterix kaže: Pogledaj post
Wilhelm Reich i Masovna psihologija fašizma?
Može biti i jedno i drugo, jer se sve može promatrati filozofski.
Ubaci još "Psihologiju gomila" i "Banalnost zla" pa imaš dobitnu kombinaciju.

Ovo iz uvodnog posta je "filozofiranje" u onom pogrdnom smislu - zamatanje vlastitih patologija u šareni papir.
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 22:38   #8
Kopirano s druge teme.

Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
A što ako konvencija jednog društva ne vidi napad na samo jednu manjinsku skupinu kao nemoral? Dakle integritet društva nije ugrožen jer se radi samo o manjini čija sudbina ne igra bitnu ulogu u sudbini većine.
Quote:
Hell Boi kaže: Pogledaj post
Kao što sam i napisao, onda nastaju novi problemi. Onda nastaje fašizam. Pošto je u srži fašizma uništavanje, društvo ne gubi integritet samo kratkoročno. Kad se eliminiraju manjine počinje samouništenje društva. Jer jednom kad počne lov na vještice, taj proces ne staje. Uvijek će se netko o nešto ogriješiti.
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 22:40   #9
Ja bih pitao gdje je točka na kojoj počinje fašizam.
Reichova knjiga je zanimljiva, ali on piše sa marksističke točke gledišta, zanimala bi me i drugačija mišljenja.
zoroasterix is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 22:43   #10
Nagradno pitanje za Leteću

Tko je marksistu Mussoliniju prvi čestitao na stvaranju svoje fašističke države?
paklara is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 23:23   #11
Quote:
paklara kaže: Pogledaj post
Nagradno pitanje za Leteću

Tko je marksistu Mussoliniju prvi čestitao na stvaranju svoje fašističke države?
To je trik-pitanje. Naime, Mussolini je na vlast došao 1922., a braća Marx svoj su prvi film snimili 1929. Dakle, Mussolini nije mogao biti marksist.
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 23:25   #12
Quote:
zoroasterix kaže: Pogledaj post
Ja bih pitao gdje je točka na kojoj počinje fašizam.
Reichova knjiga je zanimljiva, ali on piše sa marksističke točke gledišta, zanimala bi me i drugačija mišljenja.
Izvolte.

http://www.forum.hr/showthread.php?t=274738
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 23:31   #13
Quote:
paklara kaže: Pogledaj post
Nagradno pitanje za Leteću

Tko je marksistu Mussoliniju prvi čestitao na stvaranju svoje fašističke države?
Mogu ja?

Da nije možda Murnau, koji je smimio Nosferatua iste godine?

Glavni junak je čak ima frizuru sličnu Benitovoj...
__________________
Ali, unatoč tome što je Bog od nje digao ruke - lijepa naša uspješno diže noge već stoljećima.
Kad ju je pošteno izjebao Švabo, odmorila se, pa dala pičke Ameru. Ako preživimo, predviđam kao sljedeći kineski kurčić - malen, ali veseo i prpošan. Aj ti voli mater kad je kurva...
judolino is online now  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 23:32   #14
Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
OK, hvala.

Inače, točan odgovor na ono pitanje je Vladimir Iljić.
zoroasterix is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 23:44   #15
Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
To je trik-pitanje. Naime, Mussolini je na vlast došao 1922., a braća Marx svoj su prvi film snimili 1929. Dakle, Mussolini nije mogao biti marksist.
Mussolini je bio vođa talijanske socijalističke partije, divio se Marxu i inzistirao na tome da socijalizam mora biti marksistički.

Quote:
zoroasterix kaže: Pogledaj post
Koje je porijeklo fašizma i može li se on objasniti filozofski?
Marksizam, a što drugo.

Ljevičari stalno stvaraju lažnu dihotomiju između fašizma i komunizma. Fašizam je kao desna ideologija iako je to socijalizam + rasizam i nacionalni sentiment.
I jedan i drugi su dvije varijacije istog političkog sustava i vuku korijenje marksističkih ideja. Oba sustava se protive kapitalizmu, individualizmu i slobodi govora. Oba su kolektivistička i totalitarna.

Ali svaki put kad propadne neka utopijska socijalistička umotvorina (nacionalni SOCIJALIZAM, fašizam - ergo nacional marksizam) e onda
je to potrebno sakriti od zdravih očiju i optužiti neku tamo bogobojaznu konzervativnu desnicu, jerbo nitko normalan više ne bi pomislio
na slične utopijske umotvorine.
paklara is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 23:49   #16
Quote:
paklara kaže: Pogledaj post
Mussolini je bio vođa talijanske socijalističke partije, divio se Marxu i inzistirao na tome da socijalizam mora biti marksistički.



Marksizam, a što drugo.

Ljevičari stalno stvaraju lažnu dihotomiju između fašizma i komunizma. Fašizam je kao desna ideologija iako je to socijalizam + rasizam i nacionalni sentiment.
I jedan i drugi su dvije varijacije istog političkog sustava i vuku korijenje marksističkih ideja. Oba sustava se protive kapitalizmu, individualizmu i slobodi govora. Oba su kolektivistička i totalitarna.

Ali svaki put kad propadne neka utopijska socijalistička umotvorina (nacionalni SOCIJALIZAM, fašizam - ergo nacional marksizam) e onda
je to potrebno sakriti od zdravih očiju i optužiti neku tamo bogobojaznu konzervativnu desnicu jerbo nitko normalan više ne bi pomislio
na slične utopijske umotvorine.
Postoje neke sličnosti između ta dva pokreta, ali su ciljevi i ideje sasvim različiti.
Fašizam je nešto kao ekstremna reakcija na tekovine francuske i ruske revolucije, s tim što je i moderan pokret pa naglašava masovnost, tehnologiju i oružje itd.
Po ciljevima je kao protiv modernosti, no istovremeno je i perverzija modernosti.
zoroasterix is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.02.2018., 23:49   #17
Quote:
paklara kaže: Pogledaj post
Mussolini je bio vođa talijanske socijalističke partije, divio se Marxu i inzistirao na tome da socijalizam mora biti marksistički.
Jes, tako je i mali Anakin trebao dovesti Silu u ravnotežu.

(Ostatak tvog posta nije vrijedan komentara.)
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2018., 00:30   #18
Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
Jes, tako je i mali Anakin trebao dovesti Silu u ravnotežu.

(Ostatak tvog posta nije vrijedan komentara.)
Zašto?
Kad se s nečime ne slažeš a ne argumentiraš zašto jako je indikativno da nemaš argumente.

Misao da je fašizam desničarska ideologija je izmišljotina progresivaca poslije II. svjetskog rata. Prije drugog svjetskog rata svi su znali da je fašizam lijeva ideologija. Znali su to i fašisti i antifašisti. Mussolini je bio najpopularniji marxist uz Gramscija. Lenjin je svom dragom kolegi ljevičaru Mussoliniju poslao telegram čestitke zbog osnivanja fašističke države. Nikakve cenzure ne mogu izbrisati te povijesne činjenice.
paklara is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2018., 00:48   #19
Čekaj, ti stvarno misliš da me možeš isprovocirati ovim?

Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.02.2018., 00:54   #20
Quote:
paklara kaže: Pogledaj post
Marksizam, a što drugo.

Ljevičari stalno stvaraju lažnu dihotomiju između fašizma i komunizma. Fašizam je kao desna ideologija iako je to socijalizam + rasizam i nacionalni sentiment.
I jedan i drugi su dvije varijacije istog političkog sustava i vuku korijenje marksističkih ideja. Oba sustava se protive kapitalizmu, individualizmu i slobodi govora. Oba su kolektivistička i totalitarna.

Ali svaki put kad propadne neka utopijska socijalistička umotvorina (nacionalni SOCIJALIZAM, fašizam - ergo nacional marksizam) e onda
je to potrebno sakriti od zdravih očiju i optužiti neku tamo bogobojaznu konzervativnu desnicu, jerbo nitko normalan više ne bi pomislio
na slične utopijske umotvorine.
Desnica nema veze sa individualizmom, kapitalizmom i slobodom govora. Dobro ljudi govore da je fašizam desna ideologija, ili kao što zoroasterix kaže:
Quote:
zoroasterix kaže: Pogledaj post
Postoje neke sličnosti između ta dva pokreta, ali su ciljevi i ideje sasvim različiti.
Fašizam je nešto kao ekstremna reakcija na tekovine francuske i ruske revolucije, s tim što je i moderan pokret pa naglašava masovnost, tehnologiju i oružje itd.
Po ciljevima je kao protiv modernosti, no istovremeno je i perverzija modernosti.
Problem sa fašizmom je što ne ide dovoljno desno.
__________________
In reality, everybody is fine with a dictatorship, as long as they could be the dictator.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:07.