Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 30.06.2017., 12:09   #61
Pitanje je samo jesmo li spremni žrtvovati svoj život da nekom pomognemo ili ne nanesemo zlo.
Mislim da je teško znati dok se ne nađemo u takvoj situaciji.
I radije ne bih saznala.
mantisa is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 12:16   #62
Quote:
mantisa kaže: Pogledaj post
Pitanje je samo jesmo li spremni žrtvovati svoj život da nekom pomognemo ili ne nanesemo zlo.
Mislim da je teško znati dok se ne nađemo u takvoj situaciji.
I radije ne bih saznala.
Nije pitanje jesmo li spremni žrtvovati svoj život da nekom pomognemo, već kada nam vlastita smrt postaje bolje rješenje od načina života na koji nas prisiljavaju.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 12:24   #63
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Nije pitanje jesmo li spremni žrtvovati svoj život da nekom pomognemo, već kada nam vlastita smrt postaje bolje rješenje od načina života na koji nas prisiljavaju.
oboje
mantisa is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 12:37   #64
Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
Zapravo ne kužim koncept kršćanskog anarhizma, vjerojatno zbog onog 'ni dieu ni maitre', ali nemam ništa protiv takvih zajednica. Zajednička religija pritom dobro dođe kao sredstvo međusobnog povezivanja članova.
Ovo geslo koriste 'bezbožni' anarhisti... religiozni ne, naravno, jer ne izjednačavaju Boga sa zemaljskim gospodarima.

Ali, i jedni i drugi su jako skeptični prema državnom aparatu, blago rečeno.

Quote:
Dobro da si spomenuo Fromma, on je nešto izašao iz mode, a nekad je bio skoro pa obavezna lektira. Mislim da je on bliži nekom 'moralu samoispunjenja' nego ovo što navodi Rubin - to ne samo da je neodrživo, nego s moralom veze nema. Moral bi, po definiciji, trebao uređivati društvene odnose, a ne opisivati nečiji pojedinačni narcizam (pišem prema onome što si naveo tamo, knjigu nisam čitala).
Dugo ga nisam čitao, evo, sad me i mravac potaknula... da, u pravu si.

Fromma ipak ne možeš zamisliti kako obilazi neke državne institucije i političare uvjerava kako bi bilo u općedruštvenom interesu da naprave program potpore razvoju 'morala samoispunjenja'... brrrr.

Ne bih htio biti nepravedan prema Rubinu, prema onim odlomcima koje sam čitao (ne i cijelu knjigu), ne shvaća on taj moral kao promociju narcizma (u praksi može lako prevladati, iako narcizam postoji i kod mnogih vjernika, sigurno).

Quote:
Ovaj pristanak na odvođenje koji sam spomenula, upravo je taj tvoj ventilacijski otvor, odnosno neki 'jebe mi se' stav. E tu konačno dolazimo do naslova teme. Nema kolektivne krivnje. Krivnju može osjećati samo pojedinac, zbog onog što je učinio ili, u ovom kontekstu, onoga što je propustio učiniti. A to nešto je jednostavno izražavanje (opet pojedinačnog) nezadovoljstva.

Jedno obično "ovo je sranje, idem doma" može imati jako veliki učinak. A i ne mora. Preuzimaš rizik. Ulozi su bitno manji nego nekad, ali mi smo veće kukavice, pa se to nekako izjednačava da igra i dalje bude zanimljiva.
Da, to je to... ... a što se tiče izlaza iz očaja, ili rečeno jezikom vjernika, iskupljenja, dobro je ako se pojavi i kolektivno osvješćivanje zajednice, zato sam i spomenuo kolektivnu odgovornost, a ne kolektivnu krivnju.
Zajednica nije država, državno organizirano ispričavanje raznih političara nije toliko bitno, može biti nekakve simbolike u tome eventualno...

A da li smo danas veće kukavice ili smo se jednostavno jeftino prodali za perle... dođe na isto.
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 12:39   #65
Quote:
cestar kaže: Pogledaj post
Ako lupa Fromm, lupam i ja...

Dakle, Fromm razlikuje tzv. apstraktni individualizam koji se postepeno razvijao od Renesanse, naspram konkretnog, nisu ovdje bitni Robin Hood ili kralj Arthur... i najniži kmet mogao je biti poznat u svojoj sredini kao "oriđinale", nije Srednji vijek bio toliko mračan i ozbiljan koliko su uvjeravali mnogi liberali kasnije... što ne znači da nisu bile uobičajene mnoge patnje, današnjem čovjeku nezamislive.

U ovoj knjizi mogu se naći interesantni opisi...
Zanimljivo kako dvije osobe u istom citatu mogu vidjeti dijametralno suprotne stvari.

Ovo što si citirao meni je čisti dokaz neslobode srednjeg vijeka. Kako se mogu smatrati slobodnom ako je mojim rođenjem određeno što ću biti i koji društveni položaj ću zauziumati, ako sam teritorijalno okovana, odnosno ne mogu otići kuda želim, ako moram nositi isključivo propisanu odjeću i nemam slobodu izbora.

Najniži kmet mogao je biti nešto među kmetovima, ali je on uvijek ostajao kmet, njegov sin je mogao biti samo kmet, bez obzira koliko pametan i inteligentan bio.

Ponavljam - ne vidim ti ja tu nikakve slobode, samo okovi društvenih normi.

Ne kažem da je današnje društvo savršeno, daleko od toga, ali danas nema zakona koji bi spriječili da dijete prosjaka postane predsjednikom neke države ili bilo što drugo što želi postati. Još ako je imalo sreću da se rodi u bogatom društvu ..... samo nebo mu je granica. To su slobode, to je društvo kakvo želim za svoju djecu i unučad.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 13:06   #66
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Zanimljivo kako dvije osobe u istom citatu mogu vidjeti dijametralno suprotne stvari.

Ovo što si citirao meni je čisti dokaz neslobode srednjeg vijeka. Kako se mogu smatrati slobodnom ako je mojim rođenjem određeno što ću biti i koji društveni položaj ću zauziumati, ako sam teritorijalno okovana, odnosno ne mogu otići kuda želim, ako moram nositi isključivo propisanu odjeću i nemam slobodu izbora.

Najniži kmet mogao je biti nešto među kmetovima, ali je on uvijek ostajao kmet, njegov sin je mogao biti samo kmet, bez obzira koliko pametan i inteligentan bio.

Ponavljam - ne vidim ti ja tu nikakve slobode, samo okovi društvenih normi.

Ne kažem da je današnje društvo savršeno, daleko od toga, ali danas nema zakona koji bi spriječili da dijete prosjaka postane predsjednikom neke države ili bilo što drugo što želi postati. Još ako je imalo sreću da se rodi u bogatom društvu ..... samo nebo mu je granica. To su slobode, to je društvo kakvo želim za svoju djecu i unučad.
Da li si čitala Frommove knjige, npr. "Bijeg od slobode" i "Umijeće ljubavi", npr. ?
Ako nisi, pročitaj, barem prvu... a ako jesi, i zauzimaš ovaj stav, ne znam što bih ti rekao...

Na spominjanje Fromma me potaknulo ovo od Leteće...

Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
Nekako mi se čini da je individualizam na zalasku, identitet se očituje kroz izbor namještaja, odjeće, preferiranih seksualnih praksi, filmova, nogometnog kluba, političke stranke, itd, itd. Autentičnost je postala raritet.
Individualizam koji spominje je taj konkretni individualizam, zapravo autentičnost, to je najbolji izraz.
Apstraktni individualizam, društvena priznatost svakojakih individualnih prava je, naprotiv, na vrhuncu... barem na Zapadu.
Taj se individualizam tretira kao krhka porculanska figura, 'gospa od cukra' koju društvo, zapravo administrativna država, sveti gral današnjice, mora čuvati i paziti.
Zapravo, ona to mora činiti, jer je takva individua odvojena od zaštite organskih zajednica... koje su uvelike oslabile.

Toj individui preostaje očitovanje identiteta... i identitetne politike.
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 13:35   #67
Quote:
cestar kaže: Pogledaj post
Da li si čitala Frommove knjige, npr. "Bijeg od slobode" i "Umijeće ljubavi", npr. ?
Ako nisi, pročitaj, barem prvu... a ako jesi, i zauzimaš ovaj stav, ne znam što bih ti rekao...
Zdravo društvo, anatomija ljudske destruktivnosti i S onu stranu okova iluzije su njegove knjige koje imam.

Citati koje sam dala su iz knjige S onu stranu okova iluzije.

Prošlo je više godina što sam ih čitala, pa ću ponovo. Krenula sam sa S onu stranu okova iluzije.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 14:36   #68
Quote:
cestar kaže: Pogledaj post
Da li si čitala Frommove knjige, npr. "Bijeg od slobode" i "Umijeće ljubavi", npr. ?
Ako nisi, pročitaj, barem prvu... a ako jesi, i zauzimaš ovaj stav, ne znam što bih ti rekao...
Žurilo mi se pa bi dopunila:

Vjerujem da ima i više od pet godina što sam čitala Fromma, pa ću ga pročitati ponovo. Moguće je da promjenim neka mišljenja, ali teško. Vidjet ćemo.

Međutim, u ovom našem dijalogu radilo se o kokretnom tekstu u kojem ti vidiš jedno, a ja dijametalno suprotno.

Potcrtavam: ako sam klasno, teritorijalno ograničena, ako mi je propisano kakvu odjeću točno moram nositi, ja onda nisam slobodna.

Ne vidim kako bi drugo ili osamnaesto čitanje Fromma moglo dovesti do drugačijeg zaključka.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 15:11   #69
Quote:
cestar kaže: Pogledaj post
Ovo geslo koriste 'bezbožni' anarhisti... religiozni ne, naravno, jer ne izjednačavaju Boga sa zemaljskim gospodarima.

Ali, i jedni i drugi su jako skeptični prema državnom aparatu, blago rečeno.



Dugo ga nisam čitao, evo, sad me i mravac potaknula... da, u pravu si.

Fromma ipak ne možeš zamisliti kako obilazi neke državne institucije i političare uvjerava kako bi bilo u općedruštvenom interesu da naprave program potpore razvoju 'morala samoispunjenja'... brrrr.

Ne bih htio biti nepravedan prema Rubinu, prema onim odlomcima koje sam čitao (ne i cijelu knjigu), ne shvaća on taj moral kao promociju narcizma (u praksi može lako prevladati, iako narcizam postoji i kod mnogih vjernika, sigurno).



Da, to je to... ... a što se tiče izlaza iz očaja, ili rečeno jezikom vjernika, iskupljenja, dobro je ako se pojavi i kolektivno osvješćivanje zajednice, zato sam i spomenuo kolektivnu odgovornost, a ne kolektivnu krivnju.
Zajednica nije država, državno organizirano ispričavanje raznih političara nije toliko bitno, može biti nekakve simbolike u tome eventualno...

A da li smo danas veće kukavice ili smo se jednostavno jeftino prodali za perle... dođe na isto.
Pa i be dođe. Hrabrost je stvar treninga, a vezanost uz materijalna dobra postala je puno složenija nego u vrijeme nastanka "Imati ili biti", da ne idemo sada u srednji vijek. Mobitel (ili kompjuter) nije samo nešto što košta x novaca, nego sredstvo komunikacije. Zato sam negdje pizdekala na društvene mreže i sl. jer su se strojevi umiješali u ljudsku teritoriju - uspostavljanje i održavanje međusobnih odnosa. Više ne 'outsorcamo' samo dosadne i repetitivne poslove, nego i ono što nas čini ljudima, a to nas nepovratno mijenja.

Ne smatram da je zajednicu moguće kolektivno osvijestiti - osvješćuju se samo pojedinci, koji pak tada mogu raditi na uspostavljanju (privremenih autonimnih ) zajednica koje su donekle neovisne o državnom aparatu. To isprva ne mora značiti život u izoliranim zajednicama, nego međusobno umrežavanje na druge raspoložive načine - od tehnologije ne možemo pobjeći, pa je treba iskoristiti kad je već tu.

Država nije ništa drugo nego jedan veliki cirkus s klaunovima, majmunima i konjima koji govore. Ne postoji kao nešto materijalno, virtualna je. Njezine institucije služe samo skretanju pozornosti, kako ovčice ne bi skužile da su ošišane, a ako skuže, e onda ćemo im reći da je ta frizura moderna ove sezone. Njezina ekonomija počiva na prodaji zmijskog ulja i poneke cigle.
__________________
Unlicenced Shamanic Counselor
$$ Will hex for cryptocurrency. $$
Have drum, will travel.
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 16:27   #70
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Ja sam si postavila drugačije pitanje: bi li mogla noćima slušati plač male djece koja umiru na betonskom podu zazivajući majke i očeve?

Bi li mogla voditi kolonu vrtićke djece u plinsku komoru?

Bi li mogla mirno gledati kako pred očima neke očajne majke ubijaju njeno novorođenče da bi zatim i njoj sprašili metak u čelo?

Sada mi se čini da ja to jednostavno ne bi mogla pogotovo ako bi to trajalo danima i godinama.

Međutim, ovim ne želim kazati da sam moralno iznad onih koji su to radili jer sam nešto posebno i jer sam bolja od njih.

Već sam se jednom zapitala bi li, da sam rođena nešto istočnije i odgojena drugačije, danas bila dobar taliban? Bi li ponosno stajala iznad nekog jadnika sa mačem u ruci spremna da mu nekoliko sekundi kasnije s užitkom odječem glavu?

Jesam li ja ovakva kakva jesam, sa moralnim načelima koje imam produkt genetike ili odgoja? Ili nečeg trećeg?

Citirala sam Fromma, citati koje sam odabrala odražavaju i moje misli. Koja to veza veže mene i čovjeka rođenog i odraslog u drugim vremenima? Zašto su mi njegovi stavovi bliskiji od stavova susjeda koji živi u stanu do mojeg?

Kakvi to ljudi mogu četiri godine ubijati neku tuđu djecu i istovremeno brisati suze sa lica svog djeteta? Kakvi to ljudi mogu ubijati jer im se tako kaže, da bi zatim odložili oružje i mirno živjeli dalje jer im se to kaže?
ja bih rekao da je to rezultat preispitivanja/osvješćivanja moralnih normi.. tojest njihov prijevod u ideologiju.. a svijest je racionalna pa smanjuje mogućnost osjećanja, tj. prenosi ju na osjećaje prema idejama/riječima.. a preko ideja/riječi prema ljudima nosiocima ideologije i onima koji to nisu..
ako pofali kisika samo recite, pa ću ušutiti

ja sam nosioc prirodnog morala (bez navodnika)
nezgodan2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 07:40   #71
Quote:
Bijeli-Druid kaže: Pogledaj post
Vrlo lako moguće. Međutim, ne opravdava li to na neki čudan način tog stražara, a onda i sve ostale? Što je on mogao kao jedinka učiniti? Dobiti metak? Pobjeći u drugu državu?

Hannah Arendt piše o "banalnosti zla", da su svi ti čuvari bili ljudi kao i 99% drugih. I to je istina. Ali što je taj jedan čovjek mogao napraviti? Što vrijedi mrtav? Mrtav se ne može pobuniti, niti spasiti nekog, a samo bi dodatno pojačao strah kod onih drugih koji se možda žele pobuniti, a onda vide očima što se dogodilo onome tko se pobunio ili čuje priču. Dakle, bilo bi kontraefektivno reći "zajebi to, idem ja ća".
AFAIK, prijave za radno mesto čuvara logora bile su dobrovoljne.
Dalaj Sanja is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 07:45   #72
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Zanimljivo kako dvije osobe u istom citatu mogu vidjeti dijametralno suprotne stvari.

Ovo što si citirao meni je čisti dokaz neslobode srednjeg vijeka. Kako se mogu smatrati slobodnom ako je mojim rođenjem određeno što ću biti i koji društveni položaj ću zauziumati, ako sam teritorijalno okovana, odnosno ne mogu otići kuda želim, ako moram nositi isključivo propisanu odjeću i nemam slobodu izbora.

Najniži kmet mogao je biti nešto među kmetovima, ali je on uvijek ostajao kmet, njegov sin je mogao biti samo kmet, bez obzira koliko pametan i inteligentan bio.

Ponavljam - ne vidim ti ja tu nikakve slobode, samo okovi društvenih normi.

Ne kažem da je današnje društvo savršeno, daleko od toga, ali danas nema zakona koji bi spriječili da dijete prosjaka postane predsjednikom neke države ili bilo što drugo što želi postati. Još ako je imalo sreću da se rodi u bogatom društvu ..... samo nebo mu je granica. To su slobode, to je društvo kakvo želim za svoju djecu i unučad.
U kakvoj ti iluziji živiš, ajme.

Dete prosjaka će zauvek ostati dete prosjaka jer je društvo organizovano tako da ono zauvek ostane dete prosjaka.
Nema formalnog zakona koji bi sprečio vertikalnu klasnu mobilnost zato što nije ni potreban - društvo je ustrojeno tako da je prosjakovom sinu to nemoguće.

Malo manje holivuda, preporučujem.
Idi na par dana živi s prosjakom, pa se vrati s utiscima.


Dakle, današnji okovi su ekonomnski, novac je vrhovni bog, i njime se kupuje sloboda.
Što će reći, količina slobode zavisi od količine para koje imaš.

Teritorijalna okovanost?
Ako nemaš para i odgovarajuću vizu, teritorijalno si okovan. Nije mi jasno kako to nije jasno.
Ako nemaš para, vrlo je propisano koju ćeš odeću nositi (najjeftiniju, kupljenu na buvljaku ili u second hand shopu - ili poklonjenu, ili nađenu).
Čik da se ti oblačiš kao Melanija, i čik da se ćerka prosjaka oblači kao ti.
Malo morgen.

Ropstvo postoji i danas, samo u daleko perfidnijoj formi.
Samo što je inžinjering svesti doveo do toga da ti se oduzme sloboda uvida u stvarno stanje stvari.

Rob u robovlasničkom društvu je barem bio svestan da je rob, feudalac u feudalnom je bio svestan svog nadređenog položaja u odnosu na kmeta i toga da je on taj koji kmeta drži tu gde jeste.
Današnji robovlasnici i feudalci kenjaju o slobodi kmetova i robova i o tome kako je svima moguće da dospeju tu gde su oni.
Dalaj Sanja is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 08:03   #73
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Već sam se jednom zapitala bi li, da sam rođena nešto istočnije i odgojena drugačije, danas bila dobar taliban? Bi li ponosno stajala iznad nekog jadnika sa mačem u ruci spremna da mu nekoliko sekundi kasnije s užitkom odječem glavu?
Zavisi gde si smeštena na Gausovoj krivoj.
Tamo "malo istočnije" nisu svi talibani. Ima onih koji se protive, na ovaj ili onaj način.

Ni u Hitlerovoj Nemačkoj nisu svi bili nacisti, ni u NDH nisu svi bili ustaše, ni u okupiranoj Srbiji onomad nisu svi bili četnici.

Ali osobe koje jesu radile u logorima, dobrovoljno, ne možeš opravdavati.
Mislim, možeš, ali to dovodi tvoje moralne okvire u pitanje.

Nisu ti tamo radili jer su morali, nego jer su hteli.
Dalaj Sanja is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 08:11   #74
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
IAli to nema nikakve veze s hipotetskim ubojstvom njemačkog stražara u konclogoru, zbog hipotetskog odbijanja izvršavanja naređenja. Ne postoji nikakva paralela ovdje. Usporedba je potpuno promašena, nažalost.
Meni nije jasno šta vas buni u odbijanju moralnog čoveka da bude nečovek.
To što će od neljudi biti kažnjen smrću?
Čemu će njegova smrt koristiti?

Ničemu, osim tome da će umreti kao čovek, a ne kao nečovek.

https://www.youtube.com/watch?v=HhSjnG5pMOY
Dalaj Sanja is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 08:52   #75
Quote:
Dalaj Sanja kaže: Pogledaj post

Dete prosjaka će zauvek ostati dete prosjaka jer je društvo organizovano tako da ono zauvek ostane dete prosjaka.
Nema formalnog zakona koji bi sprečio vertikalnu klasnu mobilnost zato što nije ni potreban - društvo je ustrojeno tako da je prosjakovom sinu to nemoguće.

Ropstvo postoji i danas, samo u daleko perfidnijoj formi.

.
Slažem se, količina slobode u današnjem društvu mjeri se količinom novca. Mjesto u društvu, teritorijalna i društvena pokretljivost ovisi o količini novca. Onaj tko se rodi s malo novca i umrijet će sa malo novca, odnosno dijete prosjaka i beskućnika po društvenoj ljestivici može se popeti do osobe koja ima dovoljno novaca da živi u iznajmljenom stanu, ali teško će postati ponosni vlasnik vile vrijedne milijun dolara.

Međutim, izjednačavati današnje društvene i zakonske okove sa okovima feudalizma ili robovlasništva potpuno je pogrešno. Okovi feudalizma i pogotovo robovlasništva bili su neusporedivo čvršći.

Pogotovo je pogrešno tvrditi da danas postoji robovlasništvo (osim u izuzetnim slučajevima koji su u pravilu protuzakoniti.

Savjet - pročitati koja je prava imao robovlasnik nad drugim čovjekom, robom. Pogledati postoji li danas išta i slično tome.

Primjer - robovlasnik je mogao roba ubiti, mogao mu je prodati dijete na drugi kraj svijeta - postoji li danas uređenje u kojem je takvo nešto dozvoljeno?

Napomena - izuzeti ponašanje islamista prema jednom dijelu čovječanstva, odnosno prema ženama. Tamo su muškarci vlasnici i gospodari žena, ali to je druga tema pa bi ovdje zaključila.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 09:06   #76
Quote:
Dalaj Sanja kaže: Pogledaj post
Zavisi gde si smeštena na Gausovoj krivoj.
Tamo "malo istočnije" nisu svi talibani. Ima onih koji se protive, na ovaj ili onaj način.

Ni u Hitlerovoj Nemačkoj nisu svi bili nacisti, ni u NDH nisu svi bili ustaše, ni u okupiranoj Srbiji onomad nisu svi bili četnici.

Ali osobe koje jesu radile u logorima, dobrovoljno, ne možeš opravdavati.
Mislim, možeš, ali to dovodi tvoje moralne okvire u pitanje.

Nisu ti tamo radili jer su morali, nego jer su hteli.
Krivo si razumjela pitanje.

Pitanje je - što oblikuje čovjeka, društvo, genetika ili nešto treće.

Što se tiče društva ili genetike, naravno da nije ili - ili, odnosno da i društvo i genetika oblikuju čovjeka. Međutim, pitanje je u omjeru, odnosno koliko društvo može *modelirati* pojedinca. I što je to što je učinilo pojedinca otpornim na modeliranje društva.

Kad si već napomenula *one koji su to htjeli* možemo zaključiti da postoje ubojice djece i da ih samo zakoni i kazne društva sprečavaju da ubijaju djecu. Onog trenutka kada rat ukine zakone o zabrani ubijanja i kada ubijanje postane društveno prihvatljivo oni pokažu svoje pravo lice.

Međutim, zanimljivi su i oni drugi - oni koji ne žele ubijati iako ih društvo na to potiče.

Opet - zanimljivo mi je u svjetlu pitanja koje me zanima.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 09:32   #77
Quote:
Dalaj Sanja kaže: Pogledaj post
Meni nije jasno šta vas buni u odbijanju moralnog čoveka da bude nečovek.
To što će od neljudi biti kažnjen smrću?
Čemu će njegova smrt koristiti?

Ničemu, osim tome da će umreti kao čovek, a ne kao nečovek.

https://www.youtube.com/watch?v=HhSjnG5pMOY
Probaj pročitati ovo u kombinaciji sa svojim postom o ekonomskim okovima i inženjeringu svijesti, pa ćeš vidjeti da tu ima i više nego dovoljno mjesta za zbunjenost.

Ljudi bezrezervno prihvaćaju blentave pričice "od portira do direktora" i te su im bajke dovoljne da smatraju sadašnji sustav moralno opravdanim i brišu iz svijesti sve grozote koje se događaju onima manje sretnim od njih. Hoćeš u trećem svijetu, hoćeš u podrumima zapadnih metropola. To za prosječnog čovjeka ne postoji, kao što tada logori smrti "nisu postojali". Židovi su, eto tako, odlazili na neko drugo mjesto, postojali su samo radni logori koji su bili potrebni za ekonomiju, a jebiga, ne možeš napraviti kajganu da ne razbiješ par jaja.

Biti nečovjek u tim je uvjetima bila norma. Neljudi se nisu smatrali neljudima, nego uglednim članovima zajednice koji, eto, rade malo zahtjevniji posao, dođu doma i poljube dijete za laku noć.

Jebemu, tada nije bilo interneta. Nije se baš po forumima raspravljalo je li moralno ovo ili ono. Jedina zabava bili su Hitlerovi govori, parade uniformiranih momaka i tako to. Nisi mogao ni u kino, a da ti prije filma ne uvale neku bozu o našim trupama koje hrabro blablabla. Ajde ti tu postani svjesna, ajde.

Da, bilo je otpora, bilo je ljudi koji su radije odlazili u smrt nego da postanu neljudi. Ali oni su bili iznimka, manjina - ne samo ubijani nego i prezreni od zajednice kojoj su do jučer pripadali. Zajebano je ići sam protiv svih. Jako.
__________________
Unlicenced Shamanic Counselor
$$ Will hex for cryptocurrency. $$
Have drum, will travel.
Leteća is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 09:49   #78
Quote:
Leteća kaže: Pogledaj post
Probaj pročitati ovo u kombinaciji sa svojim postom o ekonomskim okovima i inženjeringu svijesti, pa ćeš vidjeti da tu ima i više nego dovoljno mjesta za zbunjenost.
Možda imam problem s egocentrizmom, kod mene nema dvojbe da bih u takvoj situaciji odbila da budem nečovek pa mi teško da zamislim nekoga ko bi mogao sebe da zamisli u drugačijoj poziciji.

Ali da, statistički su oni koji bi uradili baš obrnuto u značajnoj većini.

Quote:
Ljudi bezrezervno prihvaćaju blentave pričice "od portira do direktora" i te su im bajke dovoljne da smatraju sadašnji sustav moralno opravdanim i brišu iz svijesti sve grozote koje se događaju onima manje sretnim od njih.
Da.
Upravo.
I one snose deo kolektivne odgovornosti.

Dakle, back on topic, kolektivna odgovornost postoji, ali ona ne uključuje one koji su odbili da prihvate obrazac ponašanja kolektiva onda kada se kosi s etičkim.

Quote:
Biti nečovjek u tim je uvjetima bila norma. Neljudi se nisu smatrali neljudima, nego uglednim članovima zajednice koji, eto, rade malo zahtjevniji posao, dođu doma i poljube dijete za laku noć.
neljudi su neljude smatrali ljudima, da, tako to biva.

Quote:
Jebemu, tada nije bilo interneta. Nije se baš po forumima raspravljalo je li moralno ovo ili ono. Jedina zabava bili su Hitlerovi govori, parade uniformiranih momaka i tako to. Nisi mogao ni u kino, a da ti prije filma ne uvale neku bozu o našim trupama koje hrabro blablabla. Ajde ti tu postani svjesna, ajde.
Nije pitanje može li se (p)ostati svestan, jer je očito da može, manjina koja nije pratila obrazac nacizma i koja je uspela da se drži humanog je dokaz da može.

Pitanje je šta je definisalo te ljude koji su manjina, na koji način je njima uspelo da ostanu ljudi onda kada većini nije.
Ima li tu neke formule koja se može primeniti kao prevencija budućih masovnih neljudskosti.

Quote:
Da, bilo je otpora, bilo je ljudi koji su radije odlazili u smrt nego da postanu neljudi. Ali oni su bili iznimka, manjina - ne samo ubijani nego i prezreni od zajednice kojoj su do jučer pripadali. Zajebano je ići sam protiv svih. Jako.
Zajebano jeste, ali to je jedino što čovek može da uradi.
Dalaj Sanja is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 10:00   #79
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Pogotovo je pogrešno tvrditi da danas postoji robovlasništvo (osim u izuzetnim slučajevima koji su u pravilu protuzakoniti.
Kakve veze zakon ima s bilo čim? Zakon su roze naočarice.

Quote:
Savjet - pročitati koja je prava imao robovlasnik nad drugim čovjekom, robom. Pogledati postoji li danas išta i slično tome.

Primjer - robovlasnik je mogao roba ubiti, mogao mu je prodati dijete na drugi kraj svijeta - postoji li danas uređenje u kojem je takvo nešto dozvoljeno?
Morala bi biti opreznija s patroniziranjem i savetima.
Da, naravno da postoji nešto slični tome.

Da li znaš koliko se trgovine ljudima dešava u tvom okruženju?
Nemaš pojma, verovatno.

ja sam nedavno otkrila.

Živim u Austriji, recimo, i znam za slučajeve human traffickinga.
Onda sam u par udruženja koja se bave ljudskim pravima ovde to rekla (ne policiji, naravno, zna se da policija sarađuje s mafijom).
Rekli su mi da ne dižem prašinu.

Država žmuri na to.
Zašto?
Da ne bi ušla u konflikt s nekim drugim državama, recimo Italijom, preko koje se te stvari masovno organizuju (izrada lažnih dokumenata za žrtve traffickinga, isl)

Pitanje je zašto ti za to ne znaš?
Dalaj Sanja is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2017., 10:18   #80
Quote:
Dalaj Sanja kaže: Pogledaj post

Da li znaš koliko se trgovine ljudima dešava u tvom okruženju?
Nemaš pojma, verovatno.

ja sam nedavno otkrila.
Odlično. Budući da si otkrila, daj nam onda procjenu postotka stanovništva obuhvaćenog trgovinom ljudima.

Pa ćemo taj postotak usporediti sa postotkom prije 300, 500, 1000 godina.

Tako ćemo vidjeti koje društvo ima veće pravo nositi naziv robovlasničko.

Jer, slažeš se, drugačije je društvo u kojem je 90 ili 60 posto stanovništva obuhvaćeno trgovinom ljudima od društva u kojem je 5 ili 0,5 posto stanovništva obuhvaćeno trgovinom ljudima.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:44.