Individualizam Vs Totalitarizam

[Phil Lynott]

Zasto najpopularniji i najutjecajniji kontinentalni filozofi (Rousseau, Hegel, Marx, Nietzsche) naginju totalitarizmu?

Zasto je kontinentalna Europa izrodila tolike totalitarne rezime (Franco, Mussolini, Hilter, Staljin, Tito)?

Zasto anglo-saxonski milje uglavnom nije imao totalitarne rezime kroz modernu povijest?

Zasto kontinentalna Europa danas zeli briselsku superdrzavu koja ce regulirati sve i sva?

Nalazi li se u pozadini kontinentalnog anti-amerikanizma zapravo ideoloski sukob izmedju individualizma i totalitarizma?

Slazete li se sa Hayekom koji je jos 1945-te ustvrdio kako je socijalizam zapravo totalitarizam koji ne vodi u nista drugo doli u robovanje pojedinca zbog svoje koercitivne prirode?

[Mačak Felix]

Zasto najpopularniji i najutjecajniji kontinentalni filozofi (Rousseau, Hegel, Marx, Nietzsche) naginju totalitarizmu?

Filozofi koje navodis su toliko uzajamno razliciti da ih je gotovo nemoguce usporedjivati. Neki od njih imaju tek indirektnu vezu s totalitarizmom, a da o istome uopce nisu niti pisali. Recimo, koristis Nietszche-a kao maskotu totalitarizma, a zapravo je rijec o najvecem individualcu u povijesti filozofije, koji je mrzio sve sto zatire osobne slobode, mrzio je svaku grupicu koja pretendira na drustvenu moc i divio se pojedincu koji se uzdigne iznad mase. Marx jest doduse pisao o diktaturi proletarijata, ali kao o nuznoj prijelaznoj fazi iz doline suza u zemlju meda i mlijeka u kojoj ce svatko raditi sto ga volja. Pronasao si neku znacajku koja ih toboze povezuje (neistinitu!) i onda pomocu te neistinite premise generaliziras. Hebala te povrsnost.

Zasto ne navodis kontinentalce koji su zahtijevali ukidanje bilo kakve institucije koja bi zatirala slobodu pojedinca, poput Bastiata, Proudhona ili Bakunjina?

Zasto je kontinentalna Europa izrodila tolike totalitarne rezime (Franco, Mussolini, Hilter, Staljin, Tito)?

Razlozi su bili upravo socijalne prirode. Tvoji su mili Otocani krali sve sto su stigli po svojim kolonijama i dopremali na vlastiti otocic i zato gotovo da nisu osjetili gospodarsku krizu poslije 1. sv. rata zbog koje su u drugim europskim zemljama ljudi umirali od gladi i koju su neke grupice mracnih ciljeva iskoristile da bi dosle na vlast povladjujuci jadnome i gladnome narodu.

Zasto anglo-saxonski milje uglavnom nije imao totalitarne rezime kroz modernu povijest?

Imali su zato stoljetnu tradiciju gangsteraja. Bili su prezaposleni odrzavanjem mafijaske kraljevine na okupu. Ako bi im netko zasmetao u politickom smislu, poslali su ga u neku kaznjenicku koloniju, recimo Australiju ili preko Atlantika nek' se sam snalazi i sacuva skalp kako zna i umije. One preostale skratili bi za glavu, poput Thomasa Morea npr. Ako se kralju ne bi svidjala religija, promijenio bi je. Pih, zasto je kralj uostalom? To nije totalitarizam? Za Britanca koji je bio politicki korektan po ondasnjim mjerilima, mozda njegova kraljevina i nije bila totalitarna, ali nesto slutim da se ne-bjelacka vecina imperijalnog carstva ne bi slozila s tobom glede i u svezi ne-totalitarnosti. To je isto kao kad danas zborimo o grckoj demokraciji kao o idealu demokratskog uredjenja. Ideal? Mozda, ali za 5% slobodnih gradjana muskog spola.

Eto protupitanja: a zasto anglo-saxonski svijet nije ostavio gotovo nista u kulturi? Osim par boljih pjesnika nemaju niti glazbenike, niti slikare, niti kipare, niti graditelje, a bogami niti utjecajnije filozofe osim Humea. Chippendale im je najpoznatiji umjetnik uopce poslije Shakespearea. LOL

Ugledajuci se na tvoju povrsnost, bih li mogao to iskoristiti kao dokaz teze da lopovi ne znaju stvarati? S druge strane, pogledaj te totalitarizmu sklone Nijemce. Ako nisu prvi u necemu, onda su prvi medju jednakima. Jedino u slikarstvu slabije stoje, ali i tu ih debelo izvlaci Dürer. Znas li za izreku Friedricha Dürrenmatta (navodim po sjecanju): "Svicarska ima stoljetnu demokraciju, dok je talijanska povijest ogrezla u krvi. Talijani mozda jesu dali Cesarea Borgiu, ali i Dantea, Michelangela, Da vincija i mnoge druge, a Svicarci osim sira s rupicama i sata s kukavicom bas nista."

Zasto kontinentalna Europa danas zeli briselsku superdrzavu koja ce regulirati sve i sva?

Kakva je to glupost? Jesu li tebi poznati rezultati referenduma o europskom ustavu u Francuskoj i Nozozemskoj?

Nalazi li se u pozadini kontinentalnog anti-amerikanizma zapravo ideoloski sukob izmedju individualizma i totalitarizma?

Aj aj aj.. Ti se zajebavas ili sta...? Pa Amerikanci su najveci proponenti globalizma, najvece opreke individualnosti danas, a anti-amerikanizam upravo i jest gotovo pa sinonim za teznju ocuvanja individualnosti. Jesi li ti normalan? Ili si samo neobicno povrsan? Hmmm...

Slazete li se sa Hayekom koji je jos 1945-te ustvrdio kako je socijalizam zapravo totalitarizam koji ne vodi u nista drugo doli u robovanje pojedinca zbog svoje koercitivne prirode?

Da socijalizam nije ustavni rezim u nekima od najbogatijih, a istovremeno i najliberalnijih zemalja poput Svedske i Nizozemske, slozio bih se s njim. Ovako, Hayek pada u vodu.

[Penis]

anglosaksonski individualizam je samo politichki konvertiran empirizam. kao sto se chovjek konstituira iz slucajnog i parcijalnog izvana i nije vec definiran iznutra, takvo je i drustvo. ne postoji srediste u vidu nadindividualne ideje, vec je sve atomizirano.

[Phil Lynott]

Mačak Felix kaže:
Filozofi koje navodis su toliko uzajamno razliciti da ih je gotovo nemoguce usporedjivati. Neki od njih imaju tek indirektnu vezu s totalitarizmom, a da o istome uopce nisu niti pisali. Recimo, koristis Nietszche-a kao maskotu totalitarizma, a zapravo je rijec o najvecem individualcu u povijesti filozofije, koji je mrzio sve sto zatire osobne slobode, mrzio je svaku grupicu koja pretendira na drustvenu moc i divio se pojedincu koji se uzdigne iznad mase. Marx jest doduse pisao o diktaturi proletarijata, ali kao o nuznoj prijelaznoj fazi iz doline suza u zemlju meda i mlijeka u kojoj ce svatko raditi sto ga volja. Pronasao si neku znacajku koja ih toboze povezuje (neistinitu!) i onda pomocu te neistinite premise generaliziras. Hebala te povrsnost.

Nietzscheov individualizam rezerviran je za supercovjeka. Ostali su ‘slabi’ I kao takvi zapravo nesposobni bivati samostalni politicko-ekonomski subjekti. Moraju slusati Supermena ili Superpartiju. I tako mic po mic, eto nama totalitarizma.

Mačak Felix kaže:
Zasto ne navodis kontinentalce koji su zahtijevali ukidanje bilo kakve institucije koja bi zatirala slobodu pojedinca, poput Bastiata, Proudhona ili Bakunjina?

Zato sta se njihov utjecaj uopce ne moze porediti sa utjecajem velike cetvorke.

Mačak Felix kaže:
Razlozi su bili upravo socijalne prirode.

Socijalne prirode? A odakle je dosla ta socijalna priroda nego iz kolektivne psihe kontinentalaca? Kolektivna psiha prevladala je indivdualisticku komponentu, a to je upravo ono sto sam ustvrdio.

Mačak Felix kaže:
Tvoji su mili Otocani krali sve sto su stigli po svojim kolonijama i dopremali na vlastiti otocic i zato gotovo da nisu osjetili gospodarsku krizu poslije 1. sv. rata zbog koje su u drugim europskim zemljama ljudi umirali od gladi i koju su neke grupice mracnih ciljeva iskoristile da bi dosle na vlast povladjujuci jadnome i gladnome narodu.

……………

Imali su zato stoljetnu tradiciju gangsteraja. Bili su prezaposleni odrzavanjem mafijaske kraljevine na okupu. Ako bi im netko zasmetao u politickom smislu, poslali su ga u neku kaznjenicku koloniju, recimo Australiju ili preko Atlantika nek' se sam snalazi i sacuva skalp kako zna i umije. One preostale skratili bi za glavu, poput Thomasa Morea npr. Ako se kralju ne bi svidjala religija, promijenio bi je. Pih, zasto je kralj uostalom? To nije totalitarizam? Za Britanca koji je bio politicki korektan po ondasnjim mjerilima, mozda njegova kraljevina i nije bila totalitarna, ali nesto slutim da se ne-bjelacka vecina imperijalnog carstva ne bi slozila s tobom glede i u svezi ne-totalitarnosti. To je isto kao kad danas zborimo o grckoj demokraciji kao o idealu demokratskog uredjenja. Ideal? Mozda, ali za 5% slobodnih gradjana muskog spola.

Joj, joj, joj. Britanci su bili imperijalisti sto po tebi znaci da nema sanse da su individualisti. Posto su svi zivi I nezivi na ovoj planeti u jednom trenutku povijesti bili imperijalisticki nastrojeni slijedi zakljucak kako niti jedan narod ne nosi obiljezja individualizma. Glupost. Ili mozda nije ako razmisljamo u apsolutnim kategorijama. Kada razmisljamo u relativnim (komparativnim) kategorijama naravno da mozemo zakljuciti kako su Rusi ili Frnacuzi daleko skloniji komunitarizmu od recimo Britanaca ili Amerikanaca.

Mačak Felix kaže:
Eto protupitanja: a zasto anglo-saxonski svijet nije ostavio gotovo nista u kulturi? Osim par boljih pjesnika nemaju niti glazbenike, niti slikare, niti kipare, niti graditelje, a bogami niti utjecajnije filozofe osim Humea. Chippendale im je najpoznatiji umjetnik uopce poslije Shakespearea. LOL

…………

Ugledajuci se na tvoju povrsnost, bih li mogao to iskoristiti kao dokaz teze da lopovi ne znaju stvarati?

Znaci da Talijani koji su ratovali nisu bili lopovi na isti nacin kao sta su bili Britanci. Talijanski gradovi drzavice ratovali su zapravo oko toga cije umjetnine su vrijednije I oku ugodnije.

Osim toga konstatacija da Britanci ne znaju stvarati bazirana na pomalo generaliziranom stavu o njihovom postignucima na jednom jedinom polju – kulturi malo mi se doimlje….jelte….povrsnom.

Mačak Felix kaže:
S druge strane, pogledaj te totalitarizmu sklone Nijemce. Ako nisu prvi u necemu, onda su prvi medju jednakima. Jedino u slikarstvu slabije stoje, ali i tu ih debelo izvlaci Dürer. Znas li za izreku Friedricha Dürrenmatta (navodim po sjecanju): "Svicarska ima stoljetnu demokraciju, dok je talijanska povijest ogrezla u krvi. Talijani mozda jesu dali Cesarea Borgiu, ali i Dantea, Michelangela, Da vincija i mnoge druge, a Svicarci osim sira s rupicama i sata s kukavicom bas nista."

Sto znaci da su Svicarci lopovi……… duboka misao. Cijenim to sta nisi povrsan. Iz ovog gornjeg takodjer proizlazi zakljucak kako Nijemci nisu lopovi jer znaju stvarati - imaju kulturu! Mada osobno sacuvaj me boze njemacke umjetnosti, al ajde de gustibus…

No, prvi svjetski rat Nijemci su pokrenuli zbog cega ono……ahaaa nepravedne raspodjele kolonija……A drugi svjetski rat Nijemci su pokrenuli zbog……..

No, da rezimiramo: doprinos kulturi nema velike veze sa kolonijalizmom ili sa sklonoscu ratovanju. Stovise, vrijedni artefakti I impresivne umjetnine proizlaze iz patnji. Neke od najlijepsih artefakata proizasli su iz kultura koje je su bile prilicno okrutne - zrtvovale ljude bogovima I nabijale ljude na kolac.

Na koncu konca doprinos kulturi ma sta god to bilo nema ama bas nikakve veze sa time da li je kolektivna psiha jednog naroda totalitaristicka ili individualisticka.

=======================================

Ovdje sad pocinju malo teze zablude I ignorancija.

Mačak Felix kaže:
Kakva je to glupost? Jesu li tebi poznati rezultati referenduma o europskom ustavu u Francuskoj i Nozozemskoj?

Francuzi su odbili ustav ne zato sta se boje briselske superdrzave nego zato sta im ustav nije dovoljno socijalisticki. Nizozemci jesu odbili ustav zato sta ne zele superdrzavu, ali oni su maleni I zapravo spadaju u individualisticki europski korpus.

Njemacka I Francuska proponenti su briselske super-drzave. Tu nema nikakve dvojbe. A njih dva cine jezgru kontinentalne Europe. Sto mislis zasto Britanci odavno proguravaju prosirenje Unije? Upravo zato da razvodne utjecaj Francuske I Njemacke.

Mačak Felix kaže:
Aj aj aj.. Ti se zajebavas ili sta...? Pa Amerikanci su najveci proponenti globalizma, najvece opreke individualnosti danas, a anti-amerikanizam upravo i jest gotovo pa sinonim za teznju ocuvanja individualnosti. Jesi li ti normalan? Ili si samo neobicno povrsan? Hmmm...

Ne bih bas rekao da se globalizacija nalazi sa iste strane spektra sa totalitarizmom. Kao prvo totalitaristicke zemlje su redom zatvorene kako kulturno tako I ekonomski pa se stoga moze reci kako je globalizacija na drugom stranu spektra.

A fenomen anti-globalizacije nije toliko povezan sa individualizmom. Za dokaze ne moras ici daleko. Isti oni koji zestoko urlaju protiv amerike I korporacija (globalizacije) istovremeno se grlato zalazu za uvoz imigranata, a najdrazi su im upravo oni imigranti ciji religijsko-moralni kompleks nema veze sa multikulturalizmom I na duge staze agresivno zatire konkurenciju (nemaju veze ni sa multikulturalizmom ni sa individualizmom) – a to su imigranti iz islamskih zemalja. Razlog ovoj neprincipijelnoj koaliciji je pronalazenje zajednickog neprijatelja u USA, koji je zapravo symbol uspjesnosti individualizma pa je zato duboko omrznut pogotovo otkako se Kina globalizira a USSR je propao.

Globalizacija naprotiv nudi ljudima osobni izbor. Mozes otici u Mc Donalds, a mozes I ne otici u McDonalds. Proponenti anti-globalizacije vele: ne mozes otici u McDonalds. Ono prvo mi se dakako cini puno sklonije individualizmu a ovo drugo totalitarizmu. Raja naravno glasa parama I hrli u McDonalds. Jedini koji se ljute su oni sta raja nece ono sta oni misle da je za raju najbolje. A to je upravo concept socijalizma iliti totalitarizma.

Mačak Felix kaže:
Da socijalizam nije ustavni rezim u nekima od najbogatijih, a istovremeno i najliberalnijih zemalja poput Svedske i Nizozemske, slozio bih se s njim. Ovako, Hayek pada u vodu.

Pa nece bas biti. Potrebno je poznavati ekonomsku povijest prije nego se donose ovako pausalne tvrdnje. Svedska se obogatila kroz 100 godina ekstremnog ekonomskog liberalizma. Tih stotinjak godina (1860-1960) transformiralo je do tada relativno siromasnu Svedsku u cetvrtu zemlju na svijetu po GDP per capita mjeri (gdje je bila 1970). 1950-te svedska drzava je trosila svega 20% ukupnog nacionalnog dohodka (danasnja USA trosi oko 30% danasnja Svedska cak 55%). Tih godina radjaju se zameci socijalne drzave koji puni zamah dobijaju tek krajem 60-tih. Nakon 30 godina socijalizma (2000-tih) Svedska pada na 14 mjesto na svijetu (sa cetvrtoga 70-tih) po GDP per capita. Da ne gnjavim raju…….decko: Svedska je bogata, ali za to nema zahvaliti socijalizmu nego liberalizmu. Otkada eksperimentira sa socijalizmom Svedska polako propada sto su pametni Svedi shvatili pa su nedavno proveli liberalne reforme (kao I Finci).

A Nizozemci Pa to su ti decko jos veci gangsteri nego Britanci kako ti velis. Ti su imali vise kolonija po glavi stanovnika nego Britsi. Kada bi ti bio konzistentan sam sa sobom zakljucio bi kako su Nizozemci lopine koji su se obogatile na kolonijama. Jan e mislim da su Britsi ili bilo ko drugi bogati zbog kolonija, al daj bar ti budi konzistentan u svojoj gluposti.

[art vandeley]

Mačak Felix kaže:
Eto protupitanja: a zasto anglo-saxonski svijet nije ostavio gotovo nista u kulturi? Osim par boljih pjesnika nemaju niti glazbenike, niti slikare, niti kipare, niti graditelje, a bogami niti utjecajnije filozofe osim Humea. Chippendale im je najpoznatiji umjetnik uopce poslije Shakespearea.

Možda suvremena glazba, koja uključuje i tzv. popularnu glazba i sve što je nastalo iz rokenrola, jazza (to vjerojatno nije neka veličina jer Charlie Parker, Miles Davis, John Coltraine, Keith Jarret i nisu neki glazbenici) i nije kultura (ja mislim da uz to što je kultura, što je, BTW, pojam koji ti najblaže rečeno ne razumiješ, popglazba i umjetnost - no pilao bi me do beskonćnosti), možda ni Gershwin, ni John Cage, ni Glenn Gould (za još se javi na pm) nisu umjetnici.
Možda Frank Lloyd Wright nije dobar arhitekt (samo Amerika ima više velikih arhitekata od kontinentalne Evrope - ti sereš po Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji, Južnoj Africi, da nabrojim samo neke...dobro, ovdje malo pretjerujem) Možda Bacon, Smith, Berkley, Dewey, Quine, Mill, Locke, Bentham,Kuhn, Nozic, Judith Butler, Paul de MAn......nisu neki mudraci, probajmo sa kiparima, znanstvenicima "iz raznih domena", možda nema redatelja, možda...možda si ti u pravu
2.

Mačak Felix kaže:
Da socijalizam nije ustavni rezim u nekima od najbogatijih, a istovremeno i najliberalnijih zemalja poput Svedske i Nizozemske, slozio bih se s njim. Ovako, Hayek pada u vodu.

socijalizam nije ustavni režim nigdje dragi moj prijatelju...možda ti i ja vjerujemo u njega ali bojim se da su još uvijek radnici u okovima diljem svijeta, jedino što bauk više ne kruži Evropom (kao što reče najveći filozof poslije Spinoze, Kanta i Hegela koji je svoje najvažnije djelo možda napisao u Engleskoj)

[buenaventura]

A sto bi uopce bio argument uvodnoj tezi da su trenutni sukobi interesa u EU na ikakav nacin temeljeni na dihotomiji individualizam/kolektivizam (a ne, kako je u naslovu pogresno postavljeno, induvudualizam/totalitarizam, jer te dvije pojave nisu medjusobno iskljucive)?

Isto tako, sto govori u prilog tezi o postojanju neceg takvog kao sto je "kolektivna psiha kontinentalaca" te drustvenog uredjenja kao posljedice sklonosti neke nacije upravo tom njegovom obliku? Nasuprot, recimo, tezi da je to uredjenje rezultat modela vlasti koje je odredjena interesna grupacija uspjela nametnuti na odredjenom podrucju, koje se u moderno doba poklapa s nacionalnom drzavom.

A ako autora doista zabrinjava ugrozenost individualizma od strane trenutno prevladavajuceg drustveno-ekonomskog uredjenja na evropskom kontinentu, mozda bi mogao prouciti i alternative anglosaksonskom individualizmu koje za cilj imaju njegovo promicanje. Uz neke vec navedene na ovom topic-u, ja bih dodao Maxa Stirnera, ciji direktni utjecaj na razvoj drustva u zadnjih stoljece i pol mozda i nije toliko vidljiv, ali moze biti zanimljiv zbog svog utjecaja na neke znacajnije filozofe cija su se djela pojavila nakon njegovog.

I na kraju, u ime “intelektualnog postenja” (a sto je izgleda nedavno naucena fraza na koju se autor rado i cesto poziva), pozvao bih ga da istakne kako cetvorku filozofa navedenih u uvodnom postu zapravo nikad nije citao, kao i to da je u najboljem slucaju samo povrsno upoznat sa npr. njemackom kulurom i mjetnoscu, svakako nedovoljno za ikakav relevantan sud o istoj.

[Mačak Felix]

art vandeley kaže:
Možda suvremena glazba, koja uključuje i tzv. popularnu glazba i sve što je nastalo iz rokenrola, jazza (to vjerojatno nije neka veličina jer Charlie Parker, Miles Davis, John Coltraine, Keith Jarret i nisu neki glazbenici) i nije kultura (ja mislim da uz to što je kultura, što je, BTW, pojam koji ti najblaže rečeno ne razumiješ, popglazba i umjetnost - no pilao bi me do beskonćnosti), možda ni Gershwin, ni John Cage, ni Glenn Gould (za još se javi na pm) nisu umjetnici.
Možda Frank Lloyd Wright nije dobar arhitekt (samo Amerika ima više velikih arhitekata od kontinentalne Evrope - ti sereš po Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji, Južnoj Africi, da nabrojim samo neke...dobro, ovdje malo pretjerujem) Možda Bacon, Smith, Berkley, Dewey, Quine, Mill, Locke, Bentham,Kuhn, Nozic, Judith Butler, Paul de MAn......nisu neki mudraci, probajmo sa kiparima, znanstvenicima "iz raznih domena", možda nema redatelja, možda...možda si ti u pravu
2.



socijalizam nije ustavni režim nigdje dragi moj prijatelju...možda ti i ja vjerujemo u njega ali bojim se da su još uvijek radnici u okovima diljem svijeta, jedino što bauk više ne kruži Evropom (kao što reče najveći filozof poslije Spinoze, Kanta i Hegela koji je svoje najvažnije djelo možda napisao u Engleskoj)

Kad sam zborio o anglosaksonskoj kulturi, mislio sam prije svega na otocnu. Kultura je nesto sto ima tisucljetni kontinuitet. Mozemo govoriti i o anglosaksonskoj kulturi kao o jednoj od komponenata americke kulture, ali nazivati kompletnu americku kulturu anglosaksonskom uvrijedilo bi mnoge od navedenih. Ponosan afroamerikanac Miles Davis bi te nokautirao, kao sto je to cesto cinio u svoje slobodno vrijeme amaterski boksajuci.

Jazz pratim vise od polovice svojeg zivota i smatram se strucnjakom. Biografije sva 4 navedena jazzera, narocito Davisovu i Coltraneovu, znam do u tancine i mogao bih satima (kao sto to cesto i cinim u drustvu) pricati o njima. Frank Lloyd Wright mi je najdrazi arhitekt uopce. Imam nekoliko njegovih monografija. O arhitekturi uopce znam mnogo, jer mi je hobi, jer su mi 2 izuzetno dobre prijateljice arhitektice i cesto ih davim pitanjima o arhitekturi, i zato jer mi je neko vrijeme bila i dio profesije kad je i zapocela ta moja yo-yo veza s njome. Svi glavni koncepti moderne arhitekture, s izuzetkom nekoliko individua, stvoreni su u Bauhausu. Kao sto poslije Bacha nije vise bilo revoucionarnih promjena u glazbi, tako poslije Bauhausa nije bilo revolucije u arhitekturi. A sto se tice samog Wrighta, pa on je izvrstan primjer bauhausovca. Btw, iako je izvan konteksta i ima tek indirektne veze s temom, zgodno je napomenuti da je Wright, po vlastitim rijecima, crpio svoju inspiraciju iz Nietzscheovih djela.

O Georgeu Berkleyu sam pisao jer su neke njegove opaske utjecale na zasnivanje moderne matematike, ali ga nikako ne bih uvrstio u velike mislioce. Sto se tice Locke-a, sjetio sam se da sam njega zaboravio, ali tek naknadno kad je post vec poceo skupljati prasinu. Svakako da bih ga uvrstio uz rame uz rame Humeu...

No, da sad ne nabrajam dalje redom i sve one koje si naveo jer nemam vremena (vec kasnim), rekao bih samo da su temeljni koncepti po kojima se danas komponira, razmislja u filozofiji ili prirodnim znanostima i matematici, ili po kojima se gradi 99% gradjevina, stvoreni na tlu Njemacke. Naravno da bih sad mogao nabrojiti, recimo, hrpu Francuza koji su dali bitne doprinose filozofiji ili recimo matematici. Pri tome ne zelim minorizirati niciju kulturu na racun germanofone. Ona mi je posluzila samo kao izlika unutar raspre i glavne teze pokretaca po kojoj je individualizam nesto tipicno anglosaksonsko, a kolektivizam tipicno europska pojava. Zelio sam reci kako je takva generalizacija u najmanju ruku opskurna i naveo primjer kulturne bastine otocana kojoj kronicno nedostaje odredjene individualnosti (o tome su pisani eseji i to nije moja proizvoljna konstrukcija, a i sami otocki intelektualci ce u skladu sa svojim smislom za autoironiju cesto deprecijativno pljuvati po svojoj kulturi - sjecam se jednog Maughamovog autobiografskog teksta u kojem otvoreno kaze da njegovi otocani osim pjesnika nisu dali bas nista znacajno u kulturi - njega sam i imao na umu pisuci ovu katkad nezaslueno ostru kritiku otocke bastine). Iako sam ja osobno protiv takvih generalizacija, pa i protiv ove svoje koju sam makijavelisticki iskoristio samo u svrhu raspre jer osobno gajim divljenje prema svakom obliku stvaralastva i niposto ne bih dijelio narode ili kulture prema nekim sablonama na one manje ili vise kulturne, ili pak na one kolektivisticke i one individualisticke. Samo sam zelio pokazati da postoji i opozicionirano gledanje na stvar s jednako snaznim argumentima.

Jos samo da napomenem da je Svedska doista ustavom socijalisticka zemlja i to izrijekom pise u svedskom ustavu, koliko god ti to nevjerojatno zvucalo. Sto se tice nizozemskog ustava, ne znam je li on nominalno socijalisticki ili nije, ali konceptualno jest definitivno.

[Phil Lynott]

Mačak Felix kaže:
Jos samo da napomenem da je Svedska doista ustavom socijalisticka zemlja i to izrijekom pise u svedskom ustavu, koliko god ti to nevjerojatno zvucalo.

Koliko ja znam svedski ustav nije pisan prije 50 godina. pa bih volio vidjeti nekakav dokaz za ovo gornje i ..........

Mačak Felix kaže:
Sto se tice nizozemskog ustava, ne znam je li on nominalno socijalisticki ili nije, ali konceptualno jest definitivno.

........i za ovo donje. Volio bih da malo elaboriras kako je to nizozemski ustav 'konceptualno socijalisticki'. Isto bih tako volio da mi objasnis kako je to Svedska furala iznimno liberalnu ekonomiju kroz drugu polovinu devetnaestog i prvu polovinu dvadesetog stoljeca sve mimo provizija vlastitog ustava.

[nitko i ništa]

Dilema 'totalitarizam ili individualizam' je, dakako, lažna. Upravo je proglašavanje baš svakoga zajedništva totalitarizmom jedna ideološka prevara u korist totalnosti potrošačkoga društva.
O tome vidi ovdje.

O tome da je Nietezsche onoliko daleko od totalitarizma koliko se uopće može biti dovoljno je pročitati ovo.

O Roussesau ne znam ništa, a Marx me niti ne zanima.

O Hegelu izdvajam iz jednog članka koji je to objasnio puno bolje nego bih ja mogao (neke sam stvari malo pojednostavnio i dodatno pokušao pojasniti; navodi Hegela su netaknuti).


Obitelj i njeno izvorno prirodno ćudoredno jedinstvo u građanskom je društvu neizbježno izložena rasulu: „Ćudoređe je ovdje izgubljeno u svoje krajnosti i neposredno jedinstvo obitelji raspršeno je u mnoštvenost.” Ili drugim riječima, svedeno na bitno: „U građanskom društvu je odvajanje ono određujuće.”
Izvorno jedinstvo raspršuje se u odvojene posebne osobe, čijom odlučujućom odredbom sad postaju kako prirodne (nužne) tako i proizvoljne potrebe i užitci: „U građanskom društvu svatko je sebi svrha, sve drugo mu je ništa.”
„Posebnost za sebe – koja je u građanskom društvu 'beskonačno razdražena' -, kao na sve strane raspušteno zadovoljavanje svojih potreba, slučajne samovolje i subjektivnog hira, u svojim užitcima razara sebe samu. ”
„Posebnost za sebe je ono razvratno i bezmjerno, a i same su forme tog razvrata bezmjerne. Čovjek putem svojih predodžbi i refleksija proširuje svoje potrebe, koje nisu nikakav zatvoreni krug kao što je to instinkt životinje, te ih vodi u ono loše beskonačno.”
„Ono što Englezi zovu comfortable nešto je potpuno neiscrpivo i napredujuće u beskonačno, jer svaka udobnost pokazuje opet svoju neudobnost te takvi iznalasci nemaju kraja. Neka se potreba stoga proizvodi jednako tako od strane onih koji je imaju na neposredan način kao i - i to još više - od strane takvih koji njenim nastankom teže postići dobit. ”
„Usmjerenje društvenog stanja na neodređeno umnogostručivanje i specificiranje potreba, sredstava i užitaka, koje, kao i razlika između prirodnih i umišljenih potreba, nema granicu.”
„Na koncu više nije potreba ono što mora biti zadovoljeno, već mnijenje.”

Ovoj posebnosti za sebe (koju se samo u bitno zbunjeni mogu nazvati individualizmom) koja bi sama po sebi potpuno promašila ljudskost, Hegel kao protutežu vidi ponajprije obitelj, kao naravnu ljudsku zajednicu. No građansko društvo jest već ukinuće onog prirodnog ćudorednog identiteta obitelji, kao što je jasno iz gore navedenog. Kao i inače, Hegel i ovdje izlaz ne vidi u povratku na staro (dakle na patrijarhalno prirodno ćudoredno jedinstov obitelji) nego u jednoj 'negaciji negacije'. Građansko je društvo sredina između tog jednostavnog, puko prirodnog ćudoređa obitelji i jednog drugog, ponovno zadobivenog i ponovno uspostavljenog ćudorednog jedinstva, koje utjelovljuje država. Država je ona moć koja može dati mjeru toj inače bezmjernoj težnji za posebnošću građanskog društva. Država je za Hegela stoga „zbiljski Bog”, ona je „božanska volja kao prisutni duh, koji se razvija do zbiljskog lika i organizacije jednoga svijeta”. „Stoga se državu mora štovati poput nečega zemaljski božanskog”, kaže Hegel.
Pritom to drugo jedinstvo Hegel shvaća i tumači kao ono koje je tek - upravo time što je ponovno uspostavljeno - prvo doista slobodno. Jer ono prvo jedinstvo – naime obitelj – nije slobodno (odnosno svjesno) uspostavljeno jedinstvo, neko puko prirodno, dakle bez svijesti, odnosno bez slobode.

[Baan Dar]

Mačak Felix kaže:
Kad sam zborio o anglosaksonskoj kulturi, mislio sam prije svega na otocnu. Kultura je nesto sto ima tisucljetni kontinuitet. Mozemo govoriti i o anglosaksonskoj kulturi kao o jednoj od komponenata americke kulture, ali nazivati kompletnu americku kulturu anglosaksonskom uvrijedilo bi mnoge od navedenih. Ponosan afroamerikanac Miles Davis bi te nokautirao, kao sto je to cesto cinio u svoje slobodno vrijeme amaterski boksajuci.

Jazz pratim vise od polovice svojeg zivota i smatram se strucnjakom. Biografije sva 4 navedena jazzera, narocito Davisovu i Coltraneovu, znam do u tancine i mogao bih satima (kao sto to cesto i cinim u drustvu) pricati o njima.

Ah, kolega

Ja eto prilično dobro znam Parkerovu biografiju, još bolje njegovu muziku, a bome znam i odsvirat par njegovih solaža. A svrstat Parkera pod anglosaksonsku kulturu... mislim da ga Parker ne bi nokautirao, nego bi ga vjerojatno ismijao i napravio budalu od njega, kao što je to često činio.

A o ovom da nakon Bacha nije bilo revolucionarnih promjena u glazbi bi se dalo raspravljati, ali ne na ovom topicu.