Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 26.07.2017., 16:36   #21
Još par manjih i jedna velika primjedba uz Prvo poglavlje...

Među "probleme s kojima se marksizam borio" ubraja i "sve snažnija represivna država" - jebiga, ovo je bešćutno čak i za Engleza. Zna li on išta o marksističkim vladama u 20. stoljeću?

Navodi F. Jamesona koji piše da "marksizam nužno mora ponovno postati istinski" - što znači ovo "ponovno"? Kad i gdje je točno bio "istinski"?

Koliko smo dugo dugo spremni čekati da [kapitalizam] dođe s dobrim vijestima? ... Bi li svijet jednako tako tretirao slične tvrdnje ljevice s takvim srdačnim "hajde da pričekamo i vidimo" odgađanjem? (str. 21.) - ironično, s obzirom koliko baš s ljevice slušamo kako još i još i uvijek još treba čekati da sazrije svijest ili se razviju uvjeti ili štoveć za pravi komunizam (ili štoveć)...
--------------------------------------

I na kraju ona stvarno važna primjedba koja se odnosi na navod sa samog kraja poglavlja:

Ukazati na to da su neki ljudi siromašni, a neki bogati isto je kao i tvrditi da u svijetu postoje i detektivi i kriminalci. Naravno da je tako, ali to zamagljuje istinu da detektivi postoje zato jer postoje kriminalci... (str. 22., kurziv T.E.)

Odnosno, jedni su siromašni zato jer su drugi bogati. Iliti, po T.E. ekonomija je zero sum game, odnosno, koliko se jedni bogate toliko drugi nužno siromaše. Ali to je pogrešno - mogu npr. svi biti siromašni kao u socijalističkim zemljama. Je li bogatiji onaj tko je jednak u Istočnoj Njemačkoj ili onaj tko je siromašan u Zapadnoj Njemačkoj? Ekonomija nije zero sum game jer su ljudi stvaralačka bića (o čemu bi valjda upravo marksisti mogli nešto znati), i ako se stvaralačkim bićima dopusti slobodna inicijativa oni mogu stvoriti puno veću ukupnu vrijednost, tako da da je ukupna suma puno veća. Ukupna suma nije konstantna, i nije tako da se bogatiti može samo oduzimanjem siromahu. Može se ukupna suma povećati zbog ljudskog stvaralaštva. A preduvjet za stvaralaštvo je sloboda. I tako se može dogoditi da je netko bogat a netko siromašan, ali siromašan je manje (a ne više) siromašan nego što bi bio da bogati nije bogat. Dakle, nije nužno siromašni siromašan zato što je bogati bogat.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 17:21   #22
Quote:
Nea-- kaže: Pogledaj post
Kada bismo odbacili svaku ideju koja je pogrešno shvaćena i/ili realizirana, ne bi više ostala nijedna na svijetu, svaka bi bila odbačena, uključujući ideju ljubavi, solidarnosti, itd itd.
Recimo, ideja humanitarnog pomaganja bi prva trebala biti odbačena kao loša samo zato što se često iza toga kriju prevara i korupcija.
Da ne govorim o ideji države.
Slažem se, ali uz vrlo bitnu ogradu... uz povijesno iskustvo koje imamo, poželjno bi bilo izbjegavati ideologije koje su društveno totalitarne, koje ne ostavljaju mjesta korekciji vlastitih predodžbi.

Željeti i činiti dobro prema vlastitoj zamisli je jedno, organizirati se sa istomišljenicima i formirati malu utopiju je drugo, a provesti "najveći eksperiment u povijesti čovječanstva" na temelju "znanstvenih spoznaja o zakonima povijesnog razvoja" nešto treće i vrlo zloćudno...

Upravo su se sa spomenutim 'nacrtima društva na crtaćem stolu' kompromitirale i vrijednosti solidarnosti i povjerenja među ljudima... vrijednosti kojih se ja, kao vječni "anarhišta" ne mogu odreći.

Bojim se kako se danas društveni eksperimenti i provode, nevezano za Marxa, samo se to više ne stavlja na velika zvona.

Quote:
Apemant kaže: Pogledaj post
Pa i Marx ima i danas bjelodano velik 'utjecaj'.

Iako je istina da ga hrpa ljudi 'krivo shvaća', brijem da se posve isto može reći i za Isusa. Recimo, ova statistika koju je parsifal stavio: koliko tih ljudi koji se pozivaju na 'Isusa' uopće znaju što je Isus tvrdio, i koliko na njih zbilja ima utjecaj 'Isusova misao' - a koliko njihova cherry-picked varijanta 'Isusove misli'?
Kršćanstvo (ili platonizam, egzistencijalizam,...) nije ideologija niti društveno-politički sustav... to što ga danas u navedeno žele pretvoriti i neki vjernici i nevjernici, druga je stvar...

Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Odnosno, jedni su siromašni zato jer su drugi bogati. Iliti, po T.E. ekonomija je zero sum game, odnosno, koliko se jedni bogate toliko drugi nužno siromaše. Ali to je pogrešno - mogu npr. svi biti siromašni kao u socijalističkim zemljama. Je li bogatiji onaj tko je jednak u Istočnoj Njemačkoj ili onaj tko je siromašan u Zapadnoj Njemačkoj? Ekonomija nije zero sum game jer su ljudi stvaralačka bića (o čemu bi valjda upravo marksisti mogli nešto znati), i ako se stvaralačkim bićima dopusti slobodna inicijativa oni mogu stvoriti puno veću ukupnu vrijednost, tako da da je ukupna suma puno veća.
Slažem se, samo uz napomenu... društva u bivšim (realno)socijalističkim zemljama se danas često vide kao neslobodna ali jednaka, a to, što se tiče ovog potonjeg, nije točno.
Hijerarhija je itekako postojala, a povlačila je za sobom kao posljedicu i materijalne privilegije (materijalno bogatstvo je bilo nešto skrivenije, istina, ali svakako izvor hipokrizije poretka).

Moram priznati kako me Eagleton razočarao sa ovom knjigom, sudeći po ovom što si iznio,ne zbog toga što brani Marxa, već zbog nedostatnog poznavanja materije, jednostavno...
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 17:26   #23
Quote:
cestar kaže: Pogledaj post
Moram priznati kako me Eagleton razočarao sa ovom knjigom, sudeći po ovom što si iznio,ne zbog toga što brani Marxa, već zbog nedostatnog poznavanja materije, jednostavno...
A tebe, pa nisam ja nepristrani recenzent pa da vjeruješ tome što pišem. Jasno je da nisam nimalo sklon Marxu i marksizmu. Daj se ti uhvati knjige, pa vidi sam što kaže Eagleton (i napiši ovdje štogod).
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 18:09   #24
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
A tebe, pa nisam ja nepristrani recenzent pa da vjeruješ tome što pišem. Jasno je da nisam nimalo sklon Marxu i marksizmu. Daj se ti uhvati knjige, pa vidi sam što kaže Eagleton (i napiši ovdje štogod).
Poslije godišnjeg...
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 18:40   #25
Pročitao sam uvod i prvo poglavlje. Izdvojio bih slijedeće naglaske:

-marksizam je najdublja, najrigorozija i najobuhvatnija kritika kapitalizma. Zbog toga, dok je kapitalizam u igri, u igri mora biti i marksizam.

-analiza gubitka podrške ili kredibiliteta koju je marksizam pretrpio između 1976 i 1986. u kontekstu dolaska "postindustrijske" kulture konzumerizma, komunikacija, informacijske tehnologije i ekomomije usluga; smanjenja stopa profita, smanjenja izvora investicija i smanjenja stopa rasta...Sada je je čak i socijaldemokracija postala preradikalna i preskupa politička opcija...Tako je pripremljena pozornica za dolazak Reagana i Thacherice - za dolazak neoliberalizma (iako Eagleton za sada ne rabi taj termin).

-kapitalistički sustav se tada činio previše moćnim. Ono što je najviše pridonijelo diskreditaciji marksizma 1970-ih i 1980-ih bio je dakle prevladavajući osjećaj političke nemoći.

-međutim, u naše vrijeme, spomenuti neoliberalistički trendovi doveli su, kao što je Marx i predvidio, do dramatičnog produbljivanja ekonomske nejednakosti. Prihod jednog jedinog meksičkog milijardera ekvivalentan je prihodima 17 milijuna njegovih najsiromašnijih sunarodnjaka.

-prvi put u povijesti, naš prevladavajući način života ima moć ne samo da uzgaja rasizam i da širi kulturni kretenizam, da nas nagoni u rat ili u radne logore, nego i da nas izbriše s lica zemlje. Kapitalizam će se ponašati antidruštveno ako je to profitabilno, a to danas može dovesti do ljudske tragedije nezamislivih razmjera.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 18:51   #26
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
-kapitalistički sustav se tada činio previše moćnim. Ono što je najviše pridonijelo diskreditaciji marksizma 1970-ih i 1980-ih bio je dakle prevladavajući osjećaj političke nemoći.
Ali čije nemoći? Valjda onoga što se, kako kaže Eagleton, jedino može suprotstaviti kapitalizmu, dakle, marksizma. Kako je to kapitalizam kriv što je marksizam nemoćan? Valjda je marksizam, koji insistira da je on jedina alternativa kapitalizmu, kriv ako ljudi osjećaju da uopće nema alternative kapitalizmu. Marksizam se pokazao kao toliko loša alternativa kapitalizmu da su ljudi počeli vjerovati da alternativa kapitalizmu niti ne postoji.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 18:56   #27
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
-prvi put u povijesti, naš prevladavajući način života ima moć ... da nas izbriše s lica zemlje.
Ta moć samouništenja je stvar tehnologije; dovoljno se sjetiti obožavanja tehnološkog progresa u SSSR i njihovog sudjelovanja u utrci u naoružanju, kao i ekoloških devastacija (barem jednako loših ako ne i gorih nego u kapitalističkim zemljama) da se vidi kako marksizam ne štiti od te opasnosti.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 20:20   #28
Rasprava je vrlo široka,i velika i duboka kao ocean a uopćena kao nebo ...
Pokušajmo fokusirati raspravu na neka konkretnija pitanja kojim vas želim uhvatiti na prepad ...

Tko stvara ''bolje '' filozofe i sportaše i umjetnike ?
kapitalizam ili marksizam.


Da li je jedno genije kao Hamvaš plod makrsizma ili individualni(unutrašnji) razvoj čovjeka
ima malo veze sa društvenim sistemom i Hamvaša ima i kapitalistička Austrija ili Belgija npr.

Može li se govoriti o značajnijem utjecaju društvenog sistema na UNUTRAŠNJU SUVERENOST koji ima svaki čovjek.

Svi mi koji smo imalo ''stariji'' ovdje živjeli smo u ''marksizmu '' a Iglton nije.

Da li je ikome od nas marksizam nešto oduzeo (u filozofskom i duhovnom smislu) a što kapitalizam nije oduzeo nekom sigmundu,parsifalu,cestaru , apemantu , addxu, u engleskoj i americi..

Ja nemam neki osjećaj da mi je marksizam nešto oduzeo u mom UNUTRAŠNJEM razvoju

Ispravite me ako griješim, rekao bi Sigmund...
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 21:10   #29
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Rasprava je vrlo široka,i velika i duboka kao ocean a uopćena kao nebo ...
Pokušajmo fokusirati raspravu na neka konkretnija pitanja kojim vas želim uhvatiti na prepad ...
Rasprava nije vrlo široka i uopćena kao nebo i nema nikakve potrebe da je fokusiraš. Rasprava je, kao što joj naslov kaže, zajedničko čitanje knjige Terryja Eagletona "Zašto je Marx bio u pravu", a u danas je fokusirana na Uvod i Prvo poglavlje.
Quote:
Ispravite me ako griješim, rekao bi Sigmund...
Nema na čemu.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 00:54   #30
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Rasprava nije vrlo široka i uopćena kao nebo
Nije li ova sigijeva rečenica vrlo široka i uopćena

Kapitalizam će se ponašati antidruštveno ako je to profitabilno, a to danas može dovesti do ljudske tragedije nezamislivih razmjera.


-što je to antidruštveno i što je društveno i tko to definira i odlučuje
- koja je to tragedija nesagledivih razmjera

- da li je bolje da se stvara dobit za jednog koji je, kako nas je poučio addx , investirao i riskirao i smišljao

ili je bolje da smo svi siromašni ali bez sumnjive dobiti

tj da li je bolje da postoji kladionica koja je ''antidruštvena'' jer omogućuje vlasniku profit i nekima zaradu ,

ili je bolje u marksizmu da nema kladionica i svi imamo istu malu ali sigurnu količinu novca x u džepu...
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 08:26   #31
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Nije li ova sigijeva rečenica vrlo široka i uopćena

Kapitalizam će se ponašati antidruštveno ako je to profitabilno, a to danas može dovesti do ljudske tragedije nezamislivih razmjera.

To je Eagletonova rečenica. Moja greška, trebao sam ju staviti u navodnike.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 09:31   #32
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Nije li ova sigijeva rečenica vrlo široka i uopćena

Kapitalizam će se ponašati antidruštveno ako je to profitabilno, a to danas može dovesti do ljudske tragedije nezamislivih razmjera.
Meni je isto nejasna ta rečenica, ali preskočio sam komentirati je, da ne bi bilo da na svaku rečenicu nešto kontriram. Glavni mi je problem što ne znam što se misli pod "kapitalizam" - učio sam u školi, i pogledam na wiki barem jednom godišnje što piše, ali svaki put zaboravim.

Uglavnom, ako se radi o tržištu, onda ovu rečenicu razumijem da znači otprilike:

Ljudi će u tržišnim odnosima ("kapitalizam", ako ta riječ to znači), ako se nadaju brzom zadovoljenju neke žudnje/potrebe ("profit"), donositi odluke koje dugoročno štete njima i drugim ljudima ("antidruštveno", "tragedija nezamislivih razmjera").

To nije baš posve apsurdno, jer ljudi faktički donose kratkovidne odluke protiv sebe i drugih u nadi za brzim zadovoljenjem neke potrebe/žudnje. Ali pitanje je: ako ne možemo vjerovati ljudima da donose samostalno odluke, tko bi trebao donositi odluke umjesto njih? Partija kao avangarda radničke klase? Prosvijećeni apsolutist? Crkva? Dalaj lama? Filosofska aristokracija?

Možda mi Eagleton odgovori, on je knjigu napisao i za nas koji smo slabo upoznati s Marxovim zamislima.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 10:56   #33
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Meni je isto nejasna ta rečenica,
Ako ti je ta rečenica nejasna, i ako ne znaš što je kapitalizam, i ako se sad svi počnemo praviti nevješti, možda je bolje da se više ne natežemo s ovim? Pogotovo ako si umjesto raspravljanja unaprijed nakanio pisati antikomunističke pamflete.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 11:04   #34
Ne pravim se nevješt. Je li kapitalizam isto što i tržišna ekonomija? Što znači da će se kapitalizam ponašati antidruštveno - je li društvo u kapitalizmu kapitalističko ili je kapitalizam suprotstavljen društvu, nemam pojma. Je li htio reći da će se kapitalisti ponašati antidruštveno? Ali kako - zar profit ne dolazi od društva? Zar društvo neće uskratiti potražnju, a time i profit, onima koji su protiv njega? Ako neće, ne znači li to da društvo, odnosno ljudi, rade protiv sebe samih (kao što sam pokušao interpretirati)? Je li kapitalizam pao s Marsa ili je društvo kapitalističko? Ne pravim se nevješt, ne razumijem.

Ako se tebi ne da, nema problema. Ne trebaš pisati zbog neke obaveze. Ja ću još malo čitati (a možda i komentirati) nadam se da će postati jasnije i pristupačno nama koji nismo upoznati s Marxovom mišlju, kao što je Eagleton obećao u Uvodu.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 11:08   #35
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post

Kapitalizam će se ponašati antidruštveno ako je to profitabilno, a to danas može dovesti do ljudske tragedije nezamislivih razmjera.


-što je to antidruštveno i što je društveno i tko to definira i odlučuje
- koja je to tragedija nesagledivih razmjera
To jednostavno znači da je profit na prvom mjestu, a tek nakon profita dolazi društvo i čovjek.

Dakle, profit gazi i čovjeka i društvo i čovječanstvo. Kompletno čovječanstvo *poštelano* je tako da se misli samo na profit, na novac, na materijalno, na kupovinu, na trošenje.

A tragedija je već tu. Vjerujem da ste ovo već pročitali, budući da sam već više puta napisala - Tihim oceanom plovi otok pvc otpada veličine Indije.

Ok, Tihi ocean je daleko - ali imajte na umu da se pvc otpad raspada u mikrokopske djeliće koje onda razdnosi vjetar ili jedu ribe. Tako da ne možemo pobjeći od pvc zagađenja, udišemo ga sa zrakom, jedemo ga sa hranom (pvc otpad taloži se u ribljem mesu).

Ovome ću dodati vijest koju sam nedavno pročitala - istraživanje je ustanovilo da muškarci imaju duplo manje spermija u sjemenoj tekućini nego prije što može dovesti do izumiranja čovječanstva. Ok, neki pak sumnjaju u to znanstveno istraživanje .... kao što to obično biva kada je znanost u pitanju.

Međutim, ne treba sumnjati da pvc koja se taloži u ljudskim plućima i ostalom organizmu ima štetni utjecaj na ljudski organizam.

Ovo je samo jedan od bezbroj primjera koje bi mogla navesti kao argument da potvrdim citiranu rečenicu.

Kapitalizam jednostavno treba pogledati kroz drugačije naočale. Međutim, to nam se ne dozvoljava, *komunistička* literatura odavno je protjerana iz knjižara i knjižnica i ljudi pojma nemaju ni što je kapitalizam ni postoji li alternativa kapitalizmu i kakva bi ona trebala biti.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 11:12   #36
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
To jednostavno znači da je profit na prvom mjestu, a tek nakon profita dolazi društvo i čovjek.

Dakle, profit gazi i čovjeka i društvo i čovječanstvo.
Ali zar profit ne dolazi od čovjeka, društva i čovječanstva? Zašto čovjek, društvo i čovječanstvo omogućuje profit, ako je profit protiv njih?
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 11:16   #37
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Kapitalizam jednostavno treba pogledati kroz drugačije naočale. Međutim, to nam se ne dozvoljava, *komunistička* literatura odavno je protjerana iz knjižara i knjižnica i ljudi pojma nemaju ni što je kapitalizam ni postoji li alternativa kapitalizmu i kakva bi ona trebala biti.
Pa evo, ja posudio u knjižnici knjigu Terryja Eagletona, Zašto je Marx bio u pravu, i čitamo je zajedno na forum.hr. Prilika da se objasne stvari nama koji nemamo pojma što je kapitalizam i kakva bi alternativa trebala biti. Uostalom, Eagleton to najavljuje u Uvodu knjige, pa se nadam dobrim stvarima do kraja.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 11:21   #38
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Meni je isto nejasna ta rečenica, ali preskočio sam komentirati je, da ne bi bilo da na svaku rečenicu nešto kontriram. Glavni mi je problem što ne znam što se misli pod "kapitalizam" - učio sam u školi, i pogledam na wiki barem jednom godišnje što piše, ali svaki put zaboravim.

Uglavnom, ako se radi o tržištu, onda ovu rečenicu razumijem da znači otprilike:

Ljudi će u tržišnim odnosima ("kapitalizam", ako ta riječ to znači), ako se nadaju brzom zadovoljenju neke žudnje/potrebe ("profit"), donositi odluke koje dugoročno štete njima i drugim ljudima ("antidruštveno", "tragedija nezamislivih razmjera").

To nije baš posve apsurdno, jer ljudi faktički donose kratkovidne odluke protiv sebe i drugih u nadi za brzim zadovoljenjem neke potrebe/žudnje. Ali pitanje je: ako ne možemo vjerovati ljudima da donose samostalno odluke, tko bi trebao donositi odluke umjesto njih? Partija kao avangarda radničke klase? Prosvijećeni apsolutist? Crkva? Dalaj lama? Filosofska aristokracija?

Možda mi Eagleton odgovori, on je knjigu napisao i za nas koji smo slabo upoznati s Marxovim zamislima.

Kapitalizam je ekonomski sistem u kojem su sredstva za proizvodnju (ono što stvara profit) u privatnim rukama.

Socijalizam je ekonomski sistem u kojem su sredstva za proizvodnju u rukama radnika koji rade u tvrtci (samoupravni socijalizam) ili u rukama države (državni kapitalizam, etatizam, socijalizam SSSR-a).

Tržište postoji i u socijalizmu i u kapitalizmu. Razlika je što je u kapitalizmu prije stotinjak godina tržište bilo stihijski pa su komunisti pokušali regulirati tržište na taj način da predvide i izračunaju što ljudima treba pa da se to proizvodi.

Inače, proračunavanje bolje radi kapitalizam, pa su tako recimo izračunali da trgovina namještaja treba na toliko i toliko građana i nitko neće takvu trgovinu otvoriti u seocetu sa 1000 stanovnika kojem ne gravitira nitko drugi.

Kapitalist preračunava i regulira radi ostvarivanja što većeg profita, zato neće trgovinu namještaja otvoriti tamo gdje nema dovoljan broj kupaca, zato se proizvodnja preselila u države trećeg svijeta ..... uglavnom sve se radi zbog profita.

Kapitalist i dijete školuje zbog profita, pa će tako onaj tko ima novaca za skupe škole dijete poslati da bude pravnik jer je to profitabilno zanimanje. Onaj tko ima manje novaca školovati će dijete za stolara jer će stolar lako naći posao ..... dakle, kapitalizam osobe od djetinjstva formira prema svojim zahtjevima.

I samo se pričinjava da ljudi u kapitalizmu donose neke samostalne odluke, da su oni upravljači svojim životima .... jesu, ali samo do one mjere koliko im dozvoljavaju pravila kapitalizma.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 11:27   #39
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Ali zar profit ne dolazi od čovjeka, društva i čovječanstva? Zašto čovjek, društvo i čovječanstvo omogućuje profit, ako je profit protiv njih?
Profit nije ni loš ni dobar, greška je u tome što profit ne bi smio biti na prvom mjestu. Na pravom mjestu bi trebao biti čovjek.

Da su ljudi, umjesto profita, na prvom mjestu ne bi blagajnice rintale za 3000 kuna već bi imale pristojne plaće.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 11:30   #40
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Pa evo, ja posudio u knjižnici knjigu Terryja Eagletona, Zašto je Marx bio u pravu, i čitamo je zajedno na forum.hr. Prilika da se objasne stvari nama koji nemamo pojma što je kapitalizam i kakva bi alternativa trebala biti. Uostalom, Eagleton to najavljuje u Uvodu knjige, pa se nadam dobrim stvarima do kraja.
Vidjela sam tvoju temu i nisam se mislila uključivati dok i ja ne dignem knjigu iz knjižnice. Na žalost, ljeto je, knjižnica ima ljetno radno vrijeme pa to malo duže traje.

Zato sam uskočila sa ovih nekoliko postova jer su to osnovne stvari teme kapitalizam.

Za više danas nemam vremena, ali ću se svakako ponovo uključiti pogotovo kada nabavim knjigu.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:31.