Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 28.08.2017., 11:07   #61
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post

To nije istjerivanje religije iz javne sfere, nego je odvajanje države od bilo koje posebne religijske zajednice. Sekularnost nije anti-religiozna nego omogućuje slobodu u pitanjima religioznosti.
Ja se potpuno slažem sa svim što si napisao pa mi nije jasno što mi prigovaraš

Problem je u tome što ,po mom sudu, mnogi ljudi gleda na religiju (u sekularnoj državi) kao na nešto što bi trebalo protjerati ,ograničiti, prokazati kao inferiorno ,jer eto to znači sekularnost.
Mnogi ljudi shvaćaju sekularnost kao dokaz da je religija nešto ''loše'' što treba maltene zabraniti kako je bilo u državama socijalističkog komunističkog bloka.

Imamo primjer Ive Josipovića npr. Nije li on pretjerao prigovarajući misama na HTVU.
Ja mislim da jest.

Ja ne gledam ni mise ni sport na tvu a sporta ima (po minutaži) barem 100 puta više od religije na tvu.

Pošto je država odvojena od bilo koje sportske zajednice i ne živi po sportskim nečelima i idejama ZAŠTO NIKOM NE SMETA PREVIŠE SPORTA NA TVU

Pošto su i sport i religija odvojeni od sekularne države ja se čudim zašto IVi Josipoviću ne smeta TOLIKO PUNO SPORTA na tvu

(Ovu zadnju podebljanu rečenicu sam jako dobro smislio i baš sam ponosan na taj uvid )
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.08.2017., 12:07   #62
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post


Ja ne gledam ni mise ni sport na tvu a sporta ima (po minutaži) barem 100 puta više od religije na tvu.
Tko kaže da ne smeta? Ljudi se bune i zbog previše sporta i zbog previše turskih sapunica i zbog previše sapunica i zbog previše holivudskih filmova i zbog premalo europskih filmova i zbog premalo kulture i zbog premalo znanosti .....

Ali, naravno, subjektivnom čovjeku ostane u pamćenju samo ono što njemu zasmeta.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.08.2017., 12:43   #63
Quote:
Bijeli-Druid kaže: Pogledaj post
Demokracija se ne bavi istinom, niti se istina određuje brojem glasova, niti to itko priseban tvrdi.
Ali demokracija (tj bilo koje društveno uređenje) bi se jako trebalo zanimati za istinu i ono što je najbolje za društvo.
Osloniti se samo na prebrojavanje glasova kao metod za određivanje ''istine'' ,boljitka'' ''pravog puta'' je nešto siromašno i jadno i nedostatno samo po sebi.

Prije 2 dana u Sarajevu sam slučajno pročitao ove Čerčilove riječi :

'Najbolji argument protiv demokracije je petominutni razgovor sa prosječnim glasačem''

__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.08.2017., 12:58   #64
Što se tiče Ive Josipovića, radi se o političaru kojemu je karijera, blago rečeno, otišla nizbrdo, i koji se sad bori za neku svoju nišu (recimo treće mjesto u koaliciji s Markovinom i RF). Političari mogu prigovarati uređivačkoj politici javne televizije, a ako se izbore za dovoljno glasova u Saboru, mogu i utjecati na tu uređivačku politiku tako da guraju ljude u koje imaju povjerenja na čelna mjesta te televizije. Taj prigovor je namjenjen njegovim potencijalnim biračima; izvan toga on nema puno smisla. Sekularnost znači da Crkva npr. ne postavlja urednike javne televizije, a ne da na javnoj televiziji ne smiju biti ovi ili oni sadržaji (pa i religijski) za koje urednik misli da zanimaju dovoljno velik dio populacije.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.08.2017., 13:01   #65
Quote:
parsifal kaže: Pogledaj post
Ali demokracija (tj bilo koje društveno uređenje) bi se jako trebalo zanimati za istinu i ono što je najbolje za društvo.
Osloniti se samo na prebrojavanje glasova kao metod za određivanje ''istine'' ,boljitka'' ''pravog puta'' je nešto siromašno i jadno i nedostatno samo po sebi.

Prije 2 dana u Sarajevu sam slučajno pročitao ove Čerčilove riječi :

'Najbolji argument protiv demokracije je petominutni razgovor sa prosječnim glasačem''

Naravno da se demokracija zanima pitanjem što je najbolje za društvo. Imaš li ti neki bolji prijedlog kako odgovoriti na to pitanje od demokracije? Postoji li neko pouzdano znanje - npr. neka znanost - o tome što je dobro za društvo, pa da na taj način rješavamo ta pitanja? Gdje se studira to znanje/znanost?
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.08.2017., 23:56   #66
Quote:
Bijeli-Druid kaže: Pogledaj post
Nije. Sekularizam (zapravo "laicitet") se razvio kao nužnost da bi protestanti, katolici i ateisti mogli živjeti u miru. Nije to išlo preko noći. Do tada su stvari izgledale ovako. Samo jedan od primjera, naravno.
Slažem se... ali moramo razlikovati sekularizam kao odvajanje države i religija (crkvene hijerarhije) i sekularizaciju društva koja je dublji proces i predstavlja potiskivanje religioznosti koje se ne zaustavlja na granici "privatne sfere".

Laicitet je sekularizam koji ne predstavlja samo odvajanje crkve od države, već omogućava bitan utjecaj države na crkvu pod motom "zaštite".
Najviše se veže uz Francusku, a bitno je različitog karaktera od sekularizma primjenjenog u SAD-u, npr.

Quote:
Demokracija se ne bavi istinom, niti se istina određuje brojem glasova, niti to itko priseban tvrdi.
Da, ali ne bi trebala služiti samo kao alat, procedura za bezbolno izmjenjivanje vlasti... u najgorem slučaju oligarhijske partitokracije.
Ali, to je već pitanje njezinog daljnjeg unaprijeđenja, a sigurno ne dovođenja u pitanje kao političkog modela.
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.08.2017., 00:38   #67
Nemam što puno dodati, slažem se sa svime što si napisao. Problem je malo i s onim što sam s ND-om načeo na temi o Eagletonu, a koja je možda više za ovu temu. Kako demokratizirati društvo osim kroz više referenduma? Recimo konkretno u Hrvatskoj. Mogući odgovor je kroz jače kvartovske/mjesne zajednice tj. decentralizaciju vlasti, ali ljudi se ni na sastanku kućnog odbora ne mogu dogovoriti osnovne stvari. Kod nas se ni atomsko sklonište ne može prenamijeniti recimo za mlade (da se skupi neki novac za boje, da ga mladi prefarbaju, koriste za probe za svoje bendove i neke društvene aktivnosti), a da se ne uplete stranačka politika koja onda najčešće to sabotira.
Bijeli-Druid is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.08.2017., 08:45   #68
Quote:
Bijeli-Druid kaže: Pogledaj post
Nemam što puno dodati, slažem se sa svime što si napisao. Problem je malo i s onim što sam s ND-om načeo na temi o Eagletonu, a koja je možda više za ovu temu. Kako demokratizirati društvo osim kroz više referenduma? Recimo konkretno u Hrvatskoj. Mogući odgovor je kroz jače kvartovske/mjesne zajednice tj. decentralizaciju vlasti, ali ljudi se ni na sastanku kućnog odbora ne mogu dogovoriti osnovne stvari. Kod nas se ni atomsko sklonište ne može prenamijeniti recimo za mlade (da se skupi neki novac za boje, da ga mladi prefarbaju, koriste za probe za svoje bendove i neke društvene aktivnosti), a da se ne uplete stranačka politika koja onda najčešće to sabotira.
Na Duhovnosti me preplavio val optimizma u jednom trenutku, pa sam napisao ovo... http://www.forum.hr/showpost.php?p=6...3&postcount=71

Mogao bih na brzinu dodati i otpor uvođenju poreza na nekretnine, pitanje upravljanja (sa raspodjelom prikupljenih sredstava !) gradovima i općinama, narušavanje pomorskog dobra...
Da, ovo strančarenje je užas, ispada da su i atomska skloništa već rezervirana, koma.

Klinč lijevo/desno ?
Meni je ideja koju je Mintzberg nabacio (možda će ju i razraditi) o tri nužna nosiva stupa modernog društva... tržištu, državi i trećem sektoru (civilno društvo, kooperacije, nešto vezano za "community") sjajna.

Ako jedan stup oslabi, društvena stabilnost se smanjuje, imamo poremećaj.

O državi i slobodnom tržištu "zna se sve", oko toga se kolju ljevica i desnica, ali ovaj "treći igrač" je nekako u sjeni, a bitan je.

P.S.
Sad sam primijetio kako sam taj "trokut" već spomenuo na ovoj temi... isprika na ponavljanju.
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2017., 23:21   #69
Konzervativnci ne vjeruju u velike metafizičke ideje jednakosti, pravde pa ni slobode. Sloboda koju uživaju građani Velike Britanije je proizvod stoljetnih institucija i moguće ju je shvatiti samo u društvenom kontekstu i nije ista sloboda kao sloboda Amerikanaca ili sloboda sa velikim S. Tako kaže konzervativni filozof Roger Scruton.
Škugor is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2017., 08:43   #70
Vjeruju u veliku ideju bratstva, naime da ljudi istog porijekla/prošlosti ("braća") osjećaju međusobnu solidarnost i da je to temelj zajedničkog života.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2017., 09:08   #71
Quote:
Škugor kaže: Pogledaj post
Konzervativnci ne vjeruju u velike metafizičke ideje jednakosti, pravde pa ni slobode. Sloboda koju uživaju građani Velike Britanije je proizvod stoljetnih institucija i moguće ju je shvatiti samo u društvenom kontekstu i nije ista sloboda kao sloboda Amerikanaca ili sloboda sa velikim S. Tako kaže konzervativni filozof Roger Scruton.
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Vjeruju u veliku ideju bratstva, naime da ljudi istog porijekla/prošlosti ("braća") osjećaju međusobnu solidarnost i da je to temelj zajedničkog života.
Radio je onaj psiholog Jonathan Haidt na razlikama između ljevičara i desničara.

Evo kratak video o tome:


Po njemu, ovako se otprilike granaju glavne moralne kategorije:
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2017., 09:23   #72
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Vjeruju u veliku ideju bratstva, naime da ljudi istog porijekla/prošlosti ("braća") osjećaju međusobnu solidarnost i da je to temelj zajedničkog života.
Ne znam da li je to samo kod tebe ili i kod ostalih desničara, ali prema ovom tvom postu desničari mogu vjerovati u bratstvo samo ako postoji sukob.

Naime, kažeš *ljudi istog porijekla/prošlosti* - to znači da postoje i ljudi koji nemaju isto porijeklo i prošlost, pa nisu *braća*?

Mislim da je to kontraditorno i sa religijama i sa znanoošću. Naime, religije tvrde da su svi ljudi djeca jednog, dakle istog boga a znanost tvrdi da smo svi nastali od zajedničkog pretka.

Što se tiče zajedničke prošlosti ona, u tom smislu, ne postoji.

Naime, vidimo na primjeru SAD-a da ljudi koji imaju zajedničku prošlost (Amerikanci) mogu itekako ne biti braća, biti ne-braća, kako ćeš, budući da se tamo itekako kolju i tuku po ideološkoj podjeli iz građanskog rata. Da ne kažem da su spremni ubiti svoju braću (ljude s kojima dijele zajedničku povijest barem zadnjih 200 godina) zato što imaju drugačiju pigmentaciju kože.

Da zaključim - za američke desničare američki crnci nikad neće biti braća (mogu biti samo robovi) iako imaju zajedničku povijest i žive zajedno.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2017., 10:01   #73
Quote:
Alyosha kaže: Pogledaj post
Evo kratak video o tome:
Ne slažemo se baš oko toga što je "kratak video" tako da sam odgledao desetak minuta. Iako mi se sviđa, dobar je. Samo što nije jasno kako je empirijski potvrdio da ima baš 5 tih značajki. Koliko vidim, empirija uglavnom pokazuje da su tih 5 zapravo 2 skupine. Od kojih jedna dosta dobro odgovara onome "bratstvo", a moglo bi se, ako bismo baš htjeli, i one 2 navući na "jednakost".

Ono što mi se sviđa je početni naglasak na "otvorenost", što dobro odgovara onome iz mog početnog posta, naime tome da su ljevičari (u USA "liberals" ) više orijentirani na budućnost, a konzervativci na prošlost (što se dobro vidi iz onog Boschovog triptiha, gdje je "zlatno doba" uvijek na početku).

Ovo future-oriented i past-oriented nije moja izmišljotina, evo ovdje nešto (nije izravno vezano uz politiku, koliko se sjećam (ima neko vrijeme da sam gledao, opet ću danas kad stignem)).

https://www.youtube.com/watch?v=isPj5KgpVqg
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2017., 11:25   #74
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Ne slažemo se baš oko toga što je "kratak video" tako da sam odgledao desetak minuta. Iako mi se sviđa, dobar je. Samo što nije jasno kako je empirijski potvrdio da ima baš 5 tih značajki. Koliko vidim, empirija uglavnom pokazuje da su tih 5 zapravo 2 skupine. Od kojih jedna dosta dobro odgovara onome "bratstvo", a moglo bi se, ako bismo baš htjeli, i one 2 navući na "jednakost".

Ono što mi se sviđa je početni naglasak na "otvorenost", što dobro odgovara onome iz mog početnog posta, naime tome da su ljevičari (u USA "liberals" ) više orijentirani na budućnost, a konzervativci na prošlost (što se dobro vidi iz onog Boschovog triptiha, gdje je "zlatno doba" uvijek na početku).

Ovo future-oriented i past-oriented nije moja izmišljotina, evo ovdje nešto (nije izravno vezano uz politiku, koliko se sjećam (ima neko vrijeme da sam gledao, opet ću danas kad stignem)).

https://www.youtube.com/watch?v=isPj5KgpVqg
Da, ljevičari su upravo zbog te otvorenosti više orijentirani na eksperimentaciju. Skloniji su mijenjanju stvari i isprobavanju novih, dok desničari preferiraju držati se provjerenog, a provjereno je u prošlosti. Obje su stvari funkcionalnom društvu, naravno, potrebne. Ne možeš biti niti nepomičan poput kamena, a niti se možeš kotrljati posvuda kako vjetar puhne. To je očigledno i iz činjenice da distribucija takvih karakteristika unutar ljudskih populacija postoji, a budući da postoji, vjerojatno ne postoji slučajno. Jedino se ne bih složio da su jedni nužno više orijentirani na budućnost, a drugi na prošlost. Mislim da su obje strane orijentirane na oboje, ali kroz prizmu vlastitih svjetonazora. To ćeš pronaći u većini ideologija. Pogotovo ako obratiš pažnju na religije. Rajski vrt u početku, zatim slijedi pad te nakon toga ponovni dolazak raja. Sličnu stvar možeš posvjedočiti i na nekim ljevičarskim portalima na kojima pričaju kako je društvo prije bilo slobodnije, pravednije i šta ti ja znam šta sve ne dok nije došao patrijarhat koji je sve pokvario.

Oba svjetonazora (lijevi i desni) također vjeruju u utopiju, razlika je samo u tome što ljevičari uglavnom utopiju žele uspostaviti na Zemlji svojim vlastitim djelovanjem, a desničari uglavnom drže da je utopiji mjesto negdje drugdje te će ona doći ukoliko se držimo određenih naputaka ili u najmanju ruku da joj je također mjesto na Zemlji, ali će do nje doći samo ako se držimo određenih naputaka. Može se reći i da su jedni više orijentirani na budućnost, a drugi na prošlost. Mislim da je to više stvar semantike. Ja radije kažem da su svi orijentirani i na budućnost i na prošlost, samo jedna strana želi previše mijenjati, a druga želi biti previše statična jer zbog svoje biološke i psihološke konfiguracije promatraju problem na različite načine.

Mislim, teško je od takvih stvari napraviti neko apsolutno pravilo, ali ja sam dojma da se te stvari generalno manifestiraju po više-manje određenim obrascima. Dakle, ono što pokušavam reći jest da struktura različitih ideologija nije previše različita, različite su najčešće samo stvari koje se nalaze unutar te strukture.

Ono što ide kontra ideala koji bi nam trebali donijeti utopiju u pravilu se karakterizira grijehom (nazivao to netko grijehom unutar svoje ideologije ili ne). Bilo da se radi o kršenju društvenih normi s jedne strane ili zatucanom držanju bezvrijednih normi s druge. Možemo se glede toga i odmaknuti od politike da vidimo kako to vrijedi i inače. Ljudi opčinjeni fitnesom iz toga izvode moralni sustav u kojemu je pogrešno jesti nezdravu hranu i biti fizički neaktivan. Na takve će ljude gledati praktički kao na grešnike u religijskom smislu, a i sami će nakon nezdravog obroka ili pijane noći odraditi dupli trening sljedeći dan, otprilike kao što odeš na ispovijed i izmoliš 3 oče naša i 2 zdravo marije kad napraviš nešto loše ako si katolik. Grijeh postoji u svakoj ideologiji. Ili je možda bolje reći u svakom svjetonazoru. Bilo da se radi o religijskim, političkim ili bilo kakvim drugim sustavima vrijednosti. Mislim da jedino totalni nihilizam uspijeva izbjeći kategoriju grijeha, samo ja ne mislim da su ljudi zapravo u stanju biti potpuni nihilisti.

Zato sam ja ranije na ovoj temi i zagovarao treću opciju kao sintezu ljevice i desnice. Meni se očiglednim čini da su obje strane na svoje načine u pravu te da se ovdje zapravo radi o umjetnom konfliktu. Uopće nije pitanje trebamo li se držati tradicije ili mijenjati stvari. Potrebno je oboje, a što učiniti u kojoj situaciji ovisi o toj konkretnoj situaciji. Slijepo držanje tradicije je jednako besmisleno koliko i slijepo prčkanje po sustavu radi nekakvog mutnog i nedefiniranog progresa. Iako osobno smatram da vaga mora naginjati na stranu tradicije upravo zbog njene provjerenosti. Imam i neke dobre analogije za to, ali ne da mi ih se sad povlačiti jer sam ionako napisao plahtu teksta. Ukratko, smatram da bismo se tradicije trebali držati osim ako imamo jako dobar razlog za učiniti suprotno. Ideja progresa radi progresa mi se čini jako glupom i naivnom jer je u kompleksnom sustavu poput ljudskog društva gotovo nemoguće predvidjeti dugoročne posljedice nepromišljenog prčkanja. S druge strane konfiguracija koju nazivamo tradicionalnom nije slučajno postala tradicionalnom.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.09.2017., 09:55   #75
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Očito, mora postojati neki princip koji bi opravdao svođenje takvo velikog broja različitih mogućih odabira na dvije skupine. Najsuvisliji, koliko ja vidim, jest princip progresivno-konzervativno. Doista, ljevičari su skloniji vidjeti ostvarenje svojih ideala u budućnosti ("utopija", isto cum grano salis), a desničari u prošlosti ("zlatno doba", isto cum grano salis).*
Princip koji opravdava svođenje velikog broja različitih mogućih odabira na dvije skupine sažet je u ovoj izreci: "Onaj tko u mladosti nije ljevičar, nema srca. Onaj tko u starosti nije desničar, nema pameti."

Tako u suštini, ljevičar ili progresivac nije netko tko se zalaže sa bolju budućnost ili napredak nego netko čije ideje bolje budućnosti ili napretka su utopijske(naivne, infantilne, bazirane na srcu) jer nisu utemeljene na iskustvu(tradiciji) ili racionalno promišljene nego proizlaze iz puke reakcije odn. buntovništva zbog postojanja tradicionalno ustrojenih društvenih ograničenja. Kako ta ograničenja od pojedinca traže kontrolu i usmjeravanje ponašanja koja prirodno slijede iz nagonskih impulsa, pojedinac misli da je izložen prisili, neslobodi, ugnjetavanju, tiraniji, represiji...

Kako bi se oslobodio okova društvenih ograničenja, pojedinac reagira - ljevičarstvom i progresivizmom.

No, ta ograničenja, implementirana kroz društvene institucije, zakone, pravila, običaje, norme... nisu ustrojena zato da bi ugnjetavala i ograničavala slobode pojedinaca, nego ona emergiraju spontano kroz obrasce društvene samoorganizacije kako mehanizam samoodržanja, boljitka i dugoročnog opstanka društva.

Uzmimo praktičan primjer. Tradicionalno je ljudska seksualnost kontrolirana i usmjeravana kroz institiciju braka, no progresivizam je takva ograničenja tumačio kao patrijarhalno ugnjetavanje i težio "seksualnom oslobođenju" kroz pokrete tijekom 1960-ih i 1970-ih. Rezultat nakon pola stoljeća? Visoke stope samohranog roditeljstva, pobačaja i razorenih obitelji. Tako je javni trošak razorenih obitelji u SAD-u 100 milijardi dolara godišnje, uz niz negativnih učinaka na djecu i ljude u zajednici, ili riječima progresivca Obame - "svi znamo statistike: djeca koja odrastaju bez oca imaju pet puta veću vjerojatnost živjeti u siromaštvu i počiniti zločin, devet puta veću vjerojatnost ispasti iz škole i dvadeset puta veću vjerojatnost završiti u zatvoru."

Jesu li takvi društveni ishodi bolji i napredniji od tradicionalnih? Očito nisu. Progresivizam(ljevičarstvo) na kulturnom planu pokazao je iste negativne ishode kao onaj na gospodarskom planu, koji je kolabirao krajem 1980-tih, zato jer nije ustrojen na racionalnim postulatima boljitka i samoodržanja društva, nego isključivo na infantilnom buntovništvu zbog postojanja tradicionalno ustrojenih društvenih ograničenja koja pak su takva kakva jesu upravo zato da osiguravaju boljitak i samoodržanje društva. Ljevičarstvo je nešto kao dijete koje vrišti kad mu u samoposluživanju ne date da se "samoposlužuje". Njemu je roditeljsko ograničenje prisilia, nesloboda, ugnjetavanje, tiranija, represija... dok je zadovljenje njegovog nagona za "samoposluživanjem" sloboda, tolerancija, jednakost, nediskriminacija... Ljevičar, baš poput malog djeteta ne pojmi da tradicionalno ustrojena društvena ograničenja nisu tu zbog toga da ga ugnjetavaju nego zbog toga da mu u budućnosti bude bolje.

Dakle, princip koji opravdava svođenje velikog broja različitih mogućih odabira na dvije skupine očitava se u postojanju dva različita ljudska karaktera: jedan je mlad, buntovan, nezreo, nepromišljen, nagao, naivan, a drugi strpljiv, mudar, racionalan, pažljiv, pronicav. Prvi vodi ljevičarstvu i progresivizmu, a potonji konzervativìzmu.
contradiction is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.09.2017., 10:24   #76
Quote:
contradiction kaže: Pogledaj post
....................
Dakle, princip koji opravdava svođenje velikog broja različitih mogućih odabira na dvije skupine očitava se u postojanju dva različita ljudska karaktera: jedan je mlad, buntovan, nezreo, nepromišljen, nagao, naivan, a drugi strpljiv, mudar, racionalan, pažljiv, pronicav. Prvi vodi ljevičarstvu i progresivizmu, a potonji konzervativìzmu.
U svom postu si pridijelio sve pozitivne osobine konzervativcima a negativne progresivcima... oni koji imaju ove pozitivne osobine nisu automatski protiv svake promjene, čak ih i iniciraju. Uz to, nalaze se na širem dijelu spektra desno-lijevo (ako je uopće nužno uzimati u obzir danas tu političku podjelu).

Jer, ne misliš valjda da su prve spiljske slikarije i vatra bile "ljevičarske novotarije" ?
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.09.2017., 10:37   #77
Quote:
cestar kaže: Pogledaj post
U svom postu si pridijelio sve pozitivne osobine konzervativcima a negativne progresivcima... oni koji imaju ove pozitivne osobine nisu automatski protiv svake promjene, čak ih i iniciraju. Uz to, nalaze se na širem dijelu spektra desno-lijevo (ako je uopće nužno uzimati u obzir danas tu političku podjelu).

Jer, ne misliš valjda da su prve spiljske slikarije i vatra bile "ljevičarske novotarije" ?
Tvoj prigovor je neutemeljen jer ova podjela na lijevo i desno tiče se društveno-političkog ustroja i međuljudskih odnosa, a ne ljudskog stvaralaštva na području tehnologije, znanosti i umjetnosti.
contradiction is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.09.2017., 10:40   #78
Quote:
contradiction kaže: Pogledaj post

Kako bi se oslobodio okova društvenih ograničenja, pojedinac reagira - ljevičarstvom i progresivizmom.

No, ta ograničenja, implementirana kroz društvene institucije, zakone, pravila, običaje, norme... nisu ustrojena zato da bi ugnjetavala i ograničavala slobode pojedinaca, nego ona emergiraju spontano kroz obrasce društvene samoorganizacije kako mehanizam samoodržanja, boljitka i dugoročnog opstanka društva.

Uzmimo praktičan primjer. Tradicionalno je ljudska seksualnost kontrolirana i usmjeravana kroz institiciju braka, no progresivizam je takva ograničenja tumačio kao patrijarhalno ugnjetavanje i težio "seksualnom oslobođenju" kroz pokrete tijekom 1960-ih i 1970-ih. Rezultat nakon pola stoljeća? Visoke stope samohranog roditeljstva, pobačaja i razorenih obitelji. Tako je javni trošak razorenih obitelji u SAD-u 100 milijardi dolara godišnje, uz niz negativnih učinaka na djecu i ljude u zajednici, ili riječima progresivca Obame - "svi znamo statistike: djeca koja odrastaju bez oca imaju pet puta veću vjerojatnost živjeti u siromaštvu i počiniti zločin, devet puta veću vjerojatnost ispasti iz škole i dvadeset puta veću vjerojatnost završiti u zatvoru."
Na žalost, jako puno pogrešaka u postu:

Ljudi se ne žene zato da bi se seksali, seks je samo jedan element braka. Svoditi brak na seksulani odnos je pogrešno.

U doba tradicionalnih brakova itekako je bilo švrljanja sa strane, možemo kazati seksualnih odnosa van braka.

Ljudi se ne rastaju radi slobodnog seksa već zato što su odnosi sa bračnim partnerom postali toliko narušeni da je život u braku postao loš i nekvalitetan.

Što se tiče statističkih podataka, naravno da je točno da djeca sa jednim roditeljem imaju veću vjerojatnost živjeti u siromaštvu ili počiniti zločin, ali tu se radi o usporedbi djece koja žive sa jednim roditeljem i djece koja žive u kvalitetnom braku. Jedina realna statistika bila bi ona koja bi uspoređivala uspješnost djece s jednim roditeljem i uspješnost djece sa oba roditelja kada rastava ne bi bila dozvoljena, odnosno kada bi ljudi ostajali u lošim, nekvalitetnim brakovima radi društva. Ne sumnjam da bi tada podatci bili potpuno drugačiji.

Rastave brakova cijene individualne sudbine i individualne osobe. Svakome od nas ideal je naći životnog partnera i s njim zajedno savladavati sve prepreke i nesreće koje nosi život, a ne nositi se sa udarcima života sam, ali ako se ljubav pretovri u mržnju a brak umjesto mjesta zaštite, sigurnosti i razumjevanja postane mjesto psihičkog i fizičkog zlostavljanja rastava je jedino rješenje.

Provesti čitav život, jedini koji čovjek ima, u zajednici ispunjenoj mržnjom samo radi zahtjeva društva je - atak na ljudsku slobodu i ljudski život.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.09.2017., 10:54   #79
Quote:
contradiction kaže: Pogledaj post
Tvoj prigovor je neutemeljen jer ova podjela na lijevo i desno tiče se društveno-političkog ustroja i međuljudskih odnosa, a ne ljudskog stvaralaštva na području tehnologije, znanosti i umjetnosti.
Ali "ljudsko stvaralaštvo na području tehnologije, znanosti i umjetnosti" na kraju utječe i na društveno-politički ustroj, a ovaj opet i na međuljudske odnose.
Utjecaj nije jednosmjeran niti sasvim deterministički, ali postoji. Recimo da se mnogi ljudi tada počinju osjećati "neudobno", blago rečeno, u danim društvenim institucijama i uređenju... prepoznaju nepravdu i traže načina da je isprave.
Jer, mnogo toga može poremetiti društvenu ravnotežu, nastaju "dobitnici" i "gubitnici".

Ako te ovo podsjeća na ideje poznatog bradonje, u pravu si, ali on je samo "trade mark", povezanost je već nešto ranije naslućena.
cestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.09.2017., 10:54   #80
Mozes sa druge strane to povezati i sa time da je mlad covjek u naponu snage, odvazniji i spremniji na rizike promjena, dok je stariji covjek fizicki i kognitivno oslabljen, stoga kukavniji, ovisniji o potpori drustvene mreze i stoga skloniji odrzavanju statusa quo. Durgim rijecima mozes ozitivne i negativne konotacije izvrnuti u odnosu na one ovako prikazane.

Takodjer, desnica i ljevica znace vrlo razlicite stvari u razlicitim kontekstima, pa i geografskim podrucjima. Kod nas mozemo primjetiti da je ova nacionalna desnica i sama vrlo cesto katalizator mladenackih ufura, ne mogu se stvari bas tako odokativno reducirati.
__________________
Mrsh!
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:42.