Escher i filozofija;

[delija]

viviana kaže:

nakon ovog izlaganja, na kojem ti zahvaljujem, mogu samo čitati opet, tražiti dalje - čitati, učiti... ali proizilazi kao sasvim jasno - da je u osnovi svega ( pa i najsićušnijeg ) univerzalni princip konstrukcije sadržan u svemu postojećem.

Jako me zanimaju Esherova objašnjenja.

Mali doprinos diskusiji

kažem samo, nevjerojatno. gledajući ovaj crtež gore.

[geza]

Za Vivanu i ostale koje zanima Esher:

Obečao sam napisati nekoliko prikaza misli ljudi koji poznaju i prepoznaju Esherovu matematičku, filozofskui i znanstveni genijalnost kao " običnog " grafičara koji " nema pojma " o matematici, niti o filozofiji, niti o znanosti !?
Sve počinje s Hofstaderovom knjigom GEB, gdje ta tri slova znaće: Godel, Esher, Bach. Ovdje je riječ samo o Esheru, a ta priča počinje ovako:

U posjedu sam eseja Marka Uršića pd naslovom " Homo ex machina? -ili - Granice izomorfizma " , gdje piše:

" Prvi put kada sam se sreo s knjigom " GEB ", ona se sama otvorila na stranici 714 na kojoj sam ugledao neobičnu grafiku s naslovom " Galerija grafike ", autora M.C. Eshera. Ta grafika svojim hiperrealizmom , koja se vlastitim ( autopietičkim ) samoobratom preobrće u ekstremni nadrealizam , ostvaruje krug. "
Nakon preobrata, kaže Uršić, " Moje, gledaočevo oko podudra se s autorovim , te zbog toga i nije čudno što je Esher u središnju bijelu pjegu sitnim, jedva vidljivo uvrstio svoj potpis, svoje ime. "

" Prelistavajući knjigu GEB nalazimo kanon koji beskonačno raste, takmičenje Ahila s kornjačom, umjetna inteligencija, odsjaj nebeskog grada u praoceanu, teoremi propozicionog računa, Babilonska kula, neeuklidska geometrija, kretski labrint, Fibonacijevi brojevi, idelani kristali u magnetnom polju, hijeroglifi, rakov kanon Bacha, zen-budizam, termiti na Mobijusovoj traci, tornada i kvarkovi, strukturna nad -određenost svijesti mravinjaka, moždani neuroni, Godelovi brojevi, shema mioglobina, Turingov set, sura iz Kur ana, Magritteova lula, računarski programi, zapis orguljaške fuge ..... i još i još, možemo reći u nedogled. Što je svim tim svjetovima zajedničko - osim bijele pjege usred kruga ? ¨

Tko bi mogo pomisliti da " Izomorfizam Bachovog kanona ima veze s Esherovom " Galerija grafike " ? No ne samo to već i činjenica da Esherove grafike pokazuju neprekidno ponavljanje: vodoskok koji kao perpetum mobile za svoj tok crpi vodu iz vlastite dubine, procesija svećenika , njihj 12, u šetnji vječno hodju u krugu prema gore i druga grupa prema dolje, neznanci koji se bez kraja spuštaju konačnim stubama i uvijek se iznova vraćaju na početak , tri kugle se međusobno zrcale, Mobijusova traka koja se savija sama u sebe tako da vanjska strana pri svakom zavoju prelazi u unutrašnjost i obtratno, arhitektonski prostor u kojem se mišja perspektiva u peceptivnom pomaku mijenja u ptičiju, zmija - zmaj koja grize vlastiti rep, ruke koje crtaju jedna drugu, itd. Sve Esherove grafičke petelje uvijek pokazuju cjleoviti samodonos ( autopoiesis ) u preceptivnom miosaonom aktu. "

Eto tako grafičar Esher iz do tada nespojive povezanosti umjetnosti i matematike, umjetnosti i filozofije, umjetnosti i znanosti na mala vrata uvodi Zapadnu filozofiju u svijet komplementranosti, polarnosti, autostvaranja i autokontradikcija koje ne izluđuju samo motritelje Esherovih grafika, već i sve one koji pokušavaju dati neki drugačiji smisao pisanim mislima od onoga što su nacrtane misli Eshera.
Da bi se ušlo u svijet implikacija koje donosi Esherova umjetnost, u slijedećem postu su izvodi iz knjige Vladimira Devidea " MATEMATIČKA ČITANKA " koju sam kupio za " pišljivih " 9 kuna, što samo pokazuje gdje se nalazi intelektualna razina i umni interes u Hrvatskoj.

[geza]

delija kaže:

Mali doprinos diskusiji

Delija, to je prva Esherova slika od četiri na stranici 475 Filozofije Ishodišta gdje piše:
Citiram samoga sebe.
" Esherova umjetnost, njegove grafike, mnogi su primijetili, jesu slike totaliteta. Kada sam prvi puta pogledao njegove grafike vido sam cijelu Filozofiju Ishodišta koja je ovdje napisana. To je možda prvi puta da se jedan umjetnički izraz u cijelopsti podudara s umnom spoznajom , s jednom filozofijom koja je nazvana Filozofija Ishodišta. "
Konkretno sliku koju si priložio opisujem ovako.

" Siva četverokutna polja okomito se razvijaju u siluete bijelih i crnih ptica. Ptice lete u suprotnim smjerovima koje iščezavaju u bijelom i crnom ambijentu ispod njih. Ti ambijenti zrcale jedan drugoga sjedinjeni u sivim poljima iz kojih se ptice ponovno rađaju. Dvije rijeke, jedna crna, a druga bijela, simboli su polarnosti ,a crne i bijle ptice strukturiraju polje polarnosti pretvarajući se jedna u drugu. Oživljena dinamička predstava te slike je frekvencija. ( Na ovaj iskaz naročito skrećem pažnju guestu ) Na ovoj slici su bitni pojmovi Filozofije Ishodišta uključujući i sadržaj Ishodišta - sjedinjeno stanje crnih i bijelih ptica. Svi smjerovi su komplementarni i polarni a njihova sjedinjenost su siva polja iz kojih ptice i nastaju. Dakle jedana komplementarna interaktivna dinamika ptica između polova rijeka optička je percepcija ove slike. To je slika cjeline - totaliteta - Bića ! " ( Na ovo skrećem pažnju ljubiteljima tradicionalne filozofije ( nitko i ništa, Adriatik i drugi ), jer ovdje imaju jasnu sliku CJELINE, što je prema svemu do sada rečenom glavni predmet FILOZOFIJE.
Delija, svaka čast! Doprinos raspravi je vrhunski, veliki a ne mali! Bez ovakvih slika nema filozofije. Ono što se MISLI mora se znati i nacrtati po uzoru na Eshera.

[geza]

Devide o Esheru u poglavlju " MATEMATIKA U LIKOVNOM OPUSU MAURITISA CORNELIS ESHERA , između ostalog kaže:

" Mnogi misle da su matematika i umjetnost na suprotnim krajevima ljudskih djelatnosti, da su jedna od druge udaljene koliko je to samo moguće. Mnogi ljudi još i danas vjeruju da je u matematici za razliku od umjetnosti - sve jednoznačno detreminirano. "
Uz ovo Devideovo gledište stoji i ono " moje " , koje kaže, da mnogi misle kako su umjetnost i znanost također na suprotnim krajevima, mnogi misle da su na suprotnim krajevima umjetnost i filozofija, filozofija i znanost, znanost i religija. Naravno moje gledište nije takvo, već naprotiv, smatram, da se umjetnost i znanost, a tu je negdje i matematika, te umjetnost i filozofija, i konačno umjetnost i religija interaktivno prožimaju, t.j. to su to četiri pojave ljudskog uma ( duha ) koji su jedno te isto, a razlikuju se samo po " prostornom " polažaju percepcije tzv. materijalne stvarnosti - postojanja.

Prelazeći na samog Eshera Devide kaže:

" Godine 1979. izašla je u SAD knjiga D.R. Hofstadera Godel, Esher, Bach ( GEB ) za koju je dobio Pulitzerovu nagradu i ubrzo je postala svjetski bestseler. U toj izuzetno poticajnoj knjizi - za mene jednoj od najboljih takve vrste što sam ikada čitao ( Vidjeli smo da tako misli Uršić, moja malekost i mnogi drugi ) - autor izvrsnim načinom pruža široke uvide u dubinsko zajedičko izvorište ideja koje su dovele do kreacija triju velikana: matematičara - logičara Godela, glazbenika Bacha i grafičara Eshera. Ta je Hofsdaterova knjiga prilično pridonjela i širem poznavanju i vrednovanju Esherova djela . Taj nizozemski umjetnik nije imamo nikakvo posebno matematičko obrazovanje ( kao što nije imamo znanstveno i filozofsko ), ali je imamo izvarednu, upravo čudesnu matematičku ( znanstvenu i filozofsku ) intuiciju.

Fizičar C.P. Snow pisao je kako je čudnovato da u umjetnosti 20. stoljeća ima toliko malo iz prirodnih znanosti, no to sigurno ne vrijedi za Eshera. Napadno je veliki broj vrlo poznatih znanstvenika koji su Esherove slike upotrebljavali da bi objasnili svoja znanstvena izlaganja ili da bi im one bile sažetkom. U Esheru su ti znanstvenici otkrili srodan duh koji je posve drugim sredstvima izrazio ono što su oni pokušavali pokazati u znanosti. "

Tako piše Devide, a ja postavljam pitanje: što je s filozofima i filozofijom? Poznaju li filozofi filozofiju u Eserovima djelima? Koliko mi je poznato ne, osim mog prepoznavanja da su Filozofija Ishodišta i grafički opus Eshera ISTO, ista filozofija od kojioh je jedna pisana simbolički - crtežima, a druga je pisana riječima i rečenicama. BIJELA PJEGA kod Eshera je inverzno Ishodište slike, to je i središte - težište slike. Kod mene je to UNIVERZALNO ISHODIŠTE, to je ona " točka " u kojoj se jedan svijet obrće u drugi komplementarni svijet i obratno. Upravop to se događa u svakom biološkom spolnom činu, pa tako i ljudskom. Ženski svijet se pretvara u muški, a muški u ženski. Flora se pretvara u faunu,a fauna i floru. Takva dulana pretvorba koja je zapravo četvorna je bit percepcije Esherovih grafika i svega o čemu pišem.
Evo nekoliko Esherovih originalnih tekstova koji su istodobno i filozofski:

" Koliko ja znam, u postojanju objektivne stvarnosti nema nikakvog dokaza do li naših osjetila,a ne vidim zašto bismo vanjski svijet prihvatili kao takav jedino zbog naših osjetila.
U svojim grafičkim oblicima nastojim pokazati da živimo u lijepom i urednom svijetu a ne, kao što nam se to nekiput priča , u kaosu bez normi. Ne mogu si pomoći a da se ne izrugujem svim našim nepokolebivim sigurnostima. Primjerice vrlo je zabavno pobrkati dvije i tri dimenzije, ravninu i prostor , ili šaliti se s gravitacijom.
Jeste li sigurni da pod ne može biti strop? Jeste li apsolutno sigurni kad se uspinjete uz stepenice da se penjete prema gore?
Dobro ne može postojati bez zla, i ako se prihvati Bog, mora se s druge strane istovrijedno mjesto dati i đavlu. To je ravnoteža. Ja živim od te dualnosti. "

Od ukupno 75 Esherovih grafika večina ih je s filozofskim naslovima. Evo nekih od tih naslova:

Day and night, Sun and moon, Sky and water, Liberation, Infinity of number, Path of life, Smaller and smaller, Circle limit, Square limit, Cyicle, Metamorphose, Predestination, Depth, Cubic space division, Tree intersceting planes, Mobius band, Spirals, Inversion, Concave and convex, Double planetoid, Tetrahedral planetoid , Order and chaos, Gravitation, Stars, High and low, Drawing hands, Print gallery, Ascedenting and descedenting.

Ovi naslovi Esherovih grafika nedvojbeno pokazju da je taj gospodin duboko filozofski promišljao svijet sve dok nije u Alhambri u Šapanjolskoj upoznao remekdjela maurske ornamentike što mu je kasnije omogućilo da svoja matematička, filozofska i znanstvena intuitivna razmišljnmja izrazi crtežima - grafikama - simbolički. Zato čovjek kojeg privlače Esherova djela prije svega mora znati čitati simbolički. Jedna simbolička oznaka ili više njih u nekom sklopu, ili funkcionalnoj cjelini bitna je značajka grafičkog izraza Eshera. Sam Esher kada kaže da je dulanost ( dvojnost ) njegov život on nesvjesno slika grafike prožete fenomenom četvornosti koje su po tome što su četvorne i aposlutno filozofske.

Upoznavajući se na takav način s Esherovim djelom, poznavajući knjigu GEB koja izrazito akcentira Esherove grafike , te poznavajući Caprin - Tao fizike, i dakako poznavajući " moju " Filozofiju Ishodišta, ne iz mentalnih stereotipa , već iz koincidencije, iz sinkronciteta spoznaje zaključio sam da se radi o UMNOJ TRILOGIJI BEZ PREMCA, BEZ KOJE NEMA DALJNJEG ŽIVOTA FILOZOFIJI.

Dakle, Hofstaderova knjiga GEB s Esherovim grafikama, Caprina knjiga - Tao fizike, gdje se govori o paralelizmu kineske mistike i suvremene fizike, i moja knjiga Filozofija Ishodišta, gdje se otkriva paralelizam između umnosti ranih civilizacija i suvremene znanost, gdje se govori o univerzalnoj četvornosti religije, filozofije, znanosti i umjetnosti, gdje se Esherove slike također uzimaju kao " dokaz " ispravnosti te filozofije, su TRI knjige koje se komplementiraju, koje čine umnu cjelinu.
Velik problem je što hrvatski umnici - filozofi ( intelekrtualci ) vrlo malo poznaju navedene moderne knjige , da su vrlo malo u svjetskom trendu istraživanja i spoznaja, jer su više okrenuti tradicionalnim filozofijaima s izrazito još uvijk ( marksističko ) materijalističkom orijentacijom.
Zato smatram da je doprinos Delije, Blue Bird, guesta, Planinara, Amadeusa, tebe Vivana, i ponekih drugih, naravno i mene, vrlo značajan za pomicanje umnosti prema trendu ( evoluciji ) umnosti - filozofije u 21. stoljeću. Ta filozofija upravo koristi pojmove koji se izčitavaju u Esherovim grafikama i zato je to zasigurno jedan NOVI ( stari ) pogled na svijet koji nas može izvesti iz gliba koji je nastao slijedom Zapadne euklidske - kartezijanske umnosti, uključujući i umnost 20. stoljeća.
Ako te ovaj terkst navede da se bolje upoznaš s Esherovim grafikama, s knjigiom GEB, Caprinom knjigom " Tao fizike " i eventualno s mojom knjigom " Filozofija " Ishodišta, smiso ovog teksta i dijaloga je ispunjen.
No za ozbiljniji zahvat u polarno komplementarni svijet stvaranja potrebno je obuhvtnije poznavanje tetreadralne suvremene filozofije, u čemu, ako netko želi mogu pomoći osobnim zapažanjem, ili linkovima, a pokazano je da isto može činiti i Blue Bird, a siguranm sam i mnogi drugi ako se zaintresiraju za fenomenologiju tetredarlnog logosa.

[Penis]

Echer je losh i diletant.

[delija]

Penis kaže:

Echer je losh i diletant.

Da to sam čuo i od pariške sirotinje, koja spava ispod mostova Sene - a koju su nekad nazivali pariškim apašima.

No možda ti misliš na Esher H. nekadašnjeg šefa stručnog štaba nogometnog kluba Čelik?

geza kaže:

citat Eshera:
Koliko ja znam, u postojanju objektivne stvarnosti nema nikakvog dokaza do li naših osjetila,a ne vidim zašto bismo vanjski svijet prihvatili kao takav jedino zbog naših osjetila.
U svojim grafičkim oblicima nastojim pokazati da živimo u lijepom i urednom svijetu a ne, kao što nam se to nekiput priča , u kaosu bez normi. Ne mogu si pomoći a da se ne izrugujem svim našim nepokolebivim sigurnostima. Primjerice vrlo je zabavno pobrkati dvije i tri dimenzije, ravninu i prostor , ili šaliti se s gravitacijom.
Jeste li sigurni da pod ne može biti strop? Jeste li apsolutno sigurni kad se uspinjete uz stepenice da se penjete prema gore?
Dobro ne može postojati bez zla, i ako se prihvati Bog, mora se s druge strane istovrijedno mjesto dati i đavlu. To je ravnoteža. Ja živim od te dualnosti

I tako, ono što se ne može zamisliti - može se zamisliti. Pa zamislimo kako hodamo zapravo po stropu ili se penjemo stubama, silazeći... ili zamislimo kako stablo raste s krošnjom prema dolje, a ne moramo to čak ni zamišljati jer dovoljno je samo stati kraj čiste i zrcalno mirne vode pa vidjeti kako krošnja raste prema dolje i da uopće ne doseže dno premda je voda plitka... ( kako je to rekla jedna velika pjesnikinja ) a što nas opet neizbježno vraća onoj jedinstvenoj snazi simboličkog izražavanja kojoj je u fascinantnim Esherovim grafikama ( ako sam dobro shvatila ) ključ upravo ta središnja bijela pjega u kojoj se gledaočevo oko podudara s autorovim... Ono što zapravo i fascinira u nekom djelu, to je prepoznavanje u njemu nečeg što jest ( pa otud uzalud i pokušaji da se Esherovim pisanim mislima pridoda neki drugi smisao od onoga što su njegove nacrtane misli ) a što si ti nazvao podudaranjem umjetničkog izraza s umnom spoznajom. Uostalom, možda Esher poput nekog bića druge galaksije gleda u nas i naše sigurnosti, znajući da ono što mi vidimo nije ono što i on vidi da jest, i onda nam to crta i pokušava pokazati...

a da živimo u lijepom i urednom svijetu a ne nekom kaosu bez normi, dovoljno već upućuju i ove teme koje se pojavljuju u njegovim grafikama:

geza kaže:

No ne samo to već i činjenica da Esherove grafike pokazuju neprekidno ponavljanje: vodoskok koji kao perpetum mobile za svoj tok crpi vodu iz vlastite dubine, procesija svećenika , njihj 12, u šetnji vječno hodju u krugu prema gore i druga grupa prema dolje, neznanci koji se bez kraja spuštaju konačnim stubama i uvijek se iznova vraćaju na početak , tri kugle se međusobno zrcale, Mobijusova traka koja se savija sama u sebe tako da vanjska strana pri svakom zavoju prelazi u unutrašnjost i obtratno, arhitektonski prostor u kojem se mišja perspektiva u peceptivnom pomaku mijenja u ptičiju, zmija - zmaj koja grize vlastiti rep, ruke koje crtaju jedna drugu, itd. Sve Esherove grafičke petelje uvijek pokazuju cjleoviti samodonos ( autopoiesis ) u preceptivnom miosaonom aktu. "

puno hvala na tvojim izlaganja, predstavila su mi nešto što nisam znala - Esherovu umjetnost, kao i filozofiju sadržanu u toj umjetnosti. Bit će mi dragocjeno promišljati o tome, osobito onom kako si ti objasnio svoje viđenje grafike sa pticama ( koju je priložio delija ) jer ja nisam u prvi mah, uopće obratila pažnju na siva polja. Ali vidjela sam zadivljujuće prožimanje bijelog, kojeg bez crnog uopće ne bi bilo, odn. kako se jedno u drugo međusobno prodirući - tek tad zapravo očituju u nekim oblicima, kao ptice ( u ovoj grafici ). Morat ću tvoje objašnjenje pročitati još koji put, kako bih možda bolje shvatila.

[ushirlo]

možda bi ja upotrijebio druge riči.......
ali u biti se slažem sa penisom.............

[polyhymnia]

ushirlo kaže:

možda bi ja upotrijebio druge riči.......
ali u biti se slažem sa penisom.............

ma mnogi muškarci se slažu s penisom, nije to niš neobično

[geza]

Za Vivianu:

Uglavnom to je to što si napisala. Prema mom dubokom uvjerenju naša prirodna optička percepcija nas vara. Mi objektivno sa stajališta fizikalne činjenice SVIJET OKO SEBE vidimo naopako, kao kada gledamo sliku kroz objektiv fotoaparata. Tek tu naopaku sliku naš mozak ponovno okreće u " pravi " položaj ( postoje pokusi o tome ). Eto to je već nepobitni dokaz da je naš percepcija svijeta pogrešna, t.j. ona uvijek može biti i obratna od onoga u što smo TVRDO uvjereni.

Tako imamo filozofiranje o vremenu gdje činimo istu pogrešku vjerujući da vrijeme uvijek teće od prošlosti prema budućnosti, a nikada od budućnosti prema prošlosti?? U tom kontekstu, na znanstvenom forumu imao sam temu VARKA VREMENA, gdje su me " veliki empirijski znanstvenici " popljuvali zato što sam ustvrdio da početak postojanja uvijek mora biti u budućnosti vremena, a ne prošlosti vremena, kako nas se veleumno uči, kako inače vjerujemo, jer samo početak postojanja u budućnosti garantira beskonačnost postojanja, a nikako samo u prošlosti ?? U suprotnom, ako je početak u prošlosti, svakom postojanju mora doći kraj. Argumentirao sam to s ČINJENICOM da je svaki čovjek stvoren i ROĐEN u budućnosti svojih roditelja, a ne prošlosti! To što MI računamo tijek vremena od našeg rođendana prema budućnosti to apsolutno nema nikakve veze sa stvarnim tijekom vremena, već samo s našim subjektivnim " osjećajem " tijeka vremena po dnevnim, mjesečnim i kalendarskim godinama. Eto vidiš kuda nas sve može odvesti " iskrivljena " optička percepcija Eshera i one spoznaje koje nam garantiraju Istinu, a ne zabludu.
Esher, koliko ga ja razumijem, svijet, kako sam kaže, uvijek misli i crta dvojno - dualno,a svaka dualna percepcija implicira podijeljenost i dvosmjernost procesa,a čim je nešto podijeljeno i dvosmjerno, a istodobno je i polarno komplementarno obratno, ono je uvijek četvorno, kao što je četvoran svaki ljudski život, a ne da je dvojan kako to inače mislimo??

Da, središte bijele pjege, t.j. bijela pjega je ključ rješenja jer uvijek označava istovjetnost, istodobnost, označava središte - težište, označava Ishodište onoga na što se bijela pjega odnosi. To je jedna kapitalna spoznaja koja nam omogućuje da svijet vidimo onakvim kakav on jest, a ne kako ga mi zamišljamo, bijela pjega je susret kreatora i kreiranog što je naravno velika sinteza optičke stvarnosti, i ne samo optičke već i fizikalne, biološke i svemirske stvarnosti.

Siva polja na Esherovoj slici su vrlo zanimljiva, jer se savršeno dobro vidi kako ono što nazivamo dvojna stvarnost, crno i bijele ptice, crna i bijela rijeka, nastaju SEPARIRANJEM CRNOG I BIJELOG IZ SIVOG, DOK SIVO NASTAJE INETEGFRIRANJEM ( SJEDINJAVANJEM ) CRNOG I BIJELOG!!? Svi znamo da je sivo uvijek samo STANOVITI ODNOS CRNOG I BIJELOG,a NE nešto TREĆE, kako to inače pogrešno tretiramo kao nešto treće? Tako da mi na toj Esherovoj slici zapravo imamo vrlo zorno prikazan JEDAN POJAM KOJI JE KOMPLEMNETARNO DVOJAN, A KOJI SE U STVARNOSTI POKAZUJE KAO ĆETVORAN: BIJELO, CRNO I SIVO, GDJE JE , REKLI SMO, SIVO UVIJEK SAMO ODNOS CRNOG I BIJELOG. U tome je sva TAJNA percepcije stvarnosti - postojanja!

[geza]

Penis kaže:

Echer je losh i diletant.

Esher je nešto malo lošiji diltetant od tebe. Tko si ti čovječje koji piše takve gluposti?

@ gezi, samo još jednom da se zahvalim na pojašnjenima i prethodnom postu - budući je i upućen meni - kao i svemu napisanom vezano uz temu, što mi je vrijedno znati.

[Penis]

geza kaže:

Esher je nešto malo lošiji diltetant od tebe. Tko si ti čovječje koji piše takve gluposti?

za tebe je umjetnost samo projekcija tvojih intelektualnih sklepotina.

[delija]

Momče, vraćam se na ovo tvoje.

Penis kaže:

Echer je losh i diletant.

Da si napisao da je ZA TEBE "Echer losh i diletant" ja ne bih ni pisao ono koje sam napisao.

Naime, ako je ZA TEBE; TO što si ti napisao - TO Escher nije za mnoge druge ljude koji su ipak, dokazano, Inteligentni; uz to što su i Intelektualci.
I upravo zato što su ti Inteligentni i Intelektualci - shvatili su da je Escher umjetnička veličina iz kog su razloga i djelovali na to da kao takav dobije svoj Muzejski prostor usred Amsterdama.

Usput ti preporučujem da pročitaš šta o Escheru pišu članovi HRVATSKOG MATEMATIČKOG DRUŠTVA čije se mišljenje nalazi na stranici: http://web.math.hr/hmd/knjiga_saz2.pdf
- a takvih mišljenja ćeš naći veoma mnogo na mnogim stranicama i na svim jezicima svijeta.

Dakle ako misliš da si svojim podništavljanjem povredio samo Escher-ovo slikarstvo i... onda se grdno varaš - jer onako kako si napisao za tog velikana grafike podništio si i mišljenje milijarde ostalih intelektualaca, koji se ne slažu s TVOJIM Mišljenjem o njemu.

[Penis]

..članovi HRVATSKOG MATEMATIČKOG DRUŠTVA..

ne zelim da degradiram generalno matematicarev instinkt za iscitavanje umjetnosti, ali stvarno bi mi bio manje neubjedljiv da si naveo 'drustvo vodoinstalatera, bravara ili domacica' kao mjerilo nivoa nekog umjetnickog djela. jer umjetnost je culnost, a matematika najveca rahitichna neculnost. taj pristup nije daleko od uzvisenog pristupa pincetom jednoj slikariji.
ja osobno volim escherov stil, ali ne zato sto je umjetnost.
usput, hvala na ovom linku, nije ogled o estetici ali je dostatno poucan.

[geza]

Penis kaže:

ne zelim da degradiram generalno matematicarev instinkt za iscitavanje umjetnosti, ali stvarno bi mi bio manje neubjedljiv da si naveo 'drustvo vodoinstalatera, bravara ili domacica' kao mjerilo nivoa nekog umjetnickog djela. jer umjetnost je culnost, a matematika najveca rahitichna neculnost. taj pristup nije daleko od uzvisenog pristupa pincetom jednoj slikariji.
ja osobno volim escherov stil, ali ne zato sto je umjetnost.
usput, hvala na ovom linku, nije ogled o estetici ali je dostatno poucan.

O Eshereu i matematici pisali su mnogi, a ja sam samo citirao što o tome govori naš poznati matematičat prof. Devide. To što ti ne vidiš u matematici i umjetnost to je tvoj problem, a ne problem matematike.

[Penis]

To što ti ne vidiš u matematici i umjetnost to je tvoj problem, a ne problem matematike

ako cemo razvlaciti pojmove kao zvake, onda, kao sto rekoh i da mi prostis i sa mog dupeta..

[delija]

Penis kaže:

ne zelim da degradiram generalno matematicarev instinkt za iscitavanje umjetnosti, ali stvarno bi mi bio manje neubjedljiv da si naveo 'drustvo vodoinstalatera, bravara ili domacica' kao mjerilo nivoa nekog umjetnickog djela. jer umjetnost je culnost, a matematika najveca rahitichna neculnost. taj pristup nije daleko od uzvisenog pristupa pincetom jednoj slikariji.
ja osobno volim escherov stil, ali ne zato sto je umjetnost.
usput, hvala na ovom linku, nije ogled o estetici ali je dostatno poucan.

Izvini momce ali kod tebe nesto nije o.k.
Znas li ti uopce u koju granu nauke ulazi Simetrija?
Ako znas onda pogledaj http://www.mcescher.nl/Gallery/gallerynl.htm i to zadnju prezentaciju: Symmetrie...

Ako ne znas sta je procitaj ovo na: http://sl.wikipedia.org/wiki/Simetrija

[Penis]

Znas li ti uopce u koju granu nauke ulazi Simetrija?

hoces mi to rec' da je matematicko znanje o simetriji kljuc za ruzmjevanje umjetnickog djela, sto vise to dublje?

moram priznati da su rani radovi sa ovog sajta hvale vrijdene, ono kasnije su samo igrarije..ili materijal za projekcije tvojih ultraspekulacija.

ovo je vrlo uspjelo:



ili ovo: