Hrvatski nazivi za mjesece???

[Yeo]

Jesu narodni ili ih je neko izmislio???

[MicaMaca]

bilo kako bilo meni su uzasni ti nasi nazivi, puno ljepsi su mi januar, februar....a i u siroj su primjeni.
Osim toga ja jos nisam dozivjela da lisce pada u listopadu (vecinom pada u 11 i 12 mjesecu bar kod mene) i isto tako trava najžešće raste u 5 mjesecu a ne u travnju, a i kakvo je to samo ime: Ožujak??

[GoTo]

Evo staroslovenskih, staroruskih i starosrpskih naziva meseci u godini.

[arna]

Što imaš protiv ožujka! Tada taman zatopli za pivu. A Žuja je zakon!
Što se tieč trave, blago tebi. Ja prvi put kosim baš u travnju, pogotovo ako je veljača bila blaga i ako je mjesec pive bio sunčan.

[x-type]

meni su baš super naši nazivi, iako zvuče dosta arhaično. prije sam bio uvjeren da je hrvatski jezik jedini koji ima svoje nazive, ali sam se razuvjerio.
a o listopadu - češki jezik ima bilje rješenje - njima je listopad 11. mjesec. ipak, oni pak imaju únor za veljaču, što bi značilo nešto kao "kad se snijeg topi", a snijega zna biti još ohoho u ožujku.

[Yeo]

GoTo kaže:

Evo staroslovenskih, staroruskih i starosrpskih naziva meseci u godini.

Ok, hvala, to me čisto zanimalo jer sam na nekom srpskom forumu pročitao da je navodno te nazive smislio Vuk Karadžić, a da smo ih mi preuzeli. Ma, i mislio sam da nije tako, pa valjda bi ih onda oni i zadržali u primjeni.

[GoTo]

Yeo kaže:

Ok, hvala, to me čisto zanimalo jer sam na nekom srpskom forumu pročitao da je navodno te nazive smislio Vuk Karadžić, a da smo ih mi preuzeli. Ma, i mislio sam da nije tako, pa valjda bi ih onda oni i zadržali u primjeni.

Molim.

Nazivi, koje sam naveo, potiču iz IX i X veka. Ne znam kada su u Srbiji zamenjeni latinskim nazivima, al' pouzdanoi znam da je Dušanov zakonik (XIV vek) pisan s ovim narodnim terminima za mesece u godini.

Inače, kao što primećuješ u tabeli, nazivi meseci su bili prilagođeni poljskim radovima u sezoni, a nisu podudarni jer su Sloveni živeli na velikom prostoru od severa do juga Evrope, pa poljski radovi nisu počinjali svuda u isto vreme. Radovi na severu i u planinskom području kasne za čitav mesec, pa otud isti termini za različite mesece.

Sloveni su imali i svoje nazive za dane u sedmici. Ovi nazivi su im zajednički, što je jedan od dokaza da su nastali u vreme dok su još svi živeli zajedno u prapostojbini.

Jedini neslovenski naziv je za dan subotu. Taj naziv potiče iz asirskog jezika, odakle su ga preuzeli Jevreji još u doba kada su preuzeli od njih i kalendar.

Stari Sloveni su imali bezimenu sedmicu u godini, kao i bezimeni dan u sedmici. Ovi dani su bili posvećeni opasnom božanstvu čije ime nije smelo ni da se pominje, da se ne bi na taj način dozvalo zlo. Zbog toga je kod Slovena taj dan označen tuđom rečju "subota" i do današnjih dana se tog dana drži pomen mrtvima – zadušnice!

[judita]

GoTo kaže:

Taj naziv potiče iz asirskog jezika, odakle su ga preuzeli Jevreji još u doba kada su preuzeli od njih i kalendar.

hoces reci -zidovi

[Zavelim]

-sičanj (siči japiju u sičnju),
-veljača (veljača mačija derača)
-ožuljak (i lažak - lažak laže, snigom maže, sitnu travu kaže)
...

Fra Silvesar Kutleša (rođen 1876.g) u svojoj knjizi "Život i običaji u Imockoj krajini".

[Magor]

x-type kaže:

prije sam bio uvjeren da je hrvatski jezik jedini koji ima svoje nazive, ali sam se razuvjerio.

Gotovo svaki jezik u Europi ima posebne nazive za mjesece, ali danas ovi nazivi nisu u upotrebi.

Ako nekoga zanima:

mađarski srednjovjekovni nazivi za mjesece:
(prvi put u pisanim izvorima spominjaju se već u XV. st., a od početka XIX. st. postoje samo u narodnom jeziku iu lijepoj književnosti)
sječanj - Boldogasszony hava (Boldog-assonj hava) => mjesec Blažene Gospe
veljača - Böjtelő hava (Boejt-eloe hava) => mjesec početka posta
ožujak - Böjtmás hava (Boejt-maš hava) => drugi mjesec posta
travanj - Szent György hava (Sent Djoerdj hava) => mjesec Svetog Juraja
svibanj - Pünkösd hava (Puenkoežd hava) => mjesec Duhova
lipanj - Szent Iván hava (Sent Ivan hava) => mjesec Svetog Ivana
srpanj - Szent Jakab hava (Sent Jakab hava) => mjesec Svetog Jakoba
kolovoz - Kisasszony hava (Kiš-assonj hava) => mjesec Male Gospe
rujan - Szent Mihály hava (Sent Mihalj hava) => mjesec Svetog Mihovila
listopad - Mindszent hava (Mind-sent hava) => mjesec Svisveta
studeni - Szent András hava (Sent Andraš hava) => mjesec Svetog Andrije
prosinac - Karácsony hava (Karačonj hava) => mjesec Božića

(postoje i drugi narodni nazivi, ali dobro, neću offtopic )

[GoTo]

judita kaže:

hoces reci -zidovi

Kako god ti drago, ali i u srpskom, i u hrvatskom pravopisu, imena naroda se pišu velikim početnim slovom!

[Didi]

Magor kaže:

Gotovo svaki jezik u Europi ima posebne nazive za mjesece, ali danas ovi nazivi nisu u upotrebi.

Čini mi se da ipak ima više evropskih jezika koji nemaju takve nazive.

[farki_]

Didi kaže:

Čini mi se da ipak ima više evropskih jezika koji nemaju takve nazive.

... da, u pravu si... mi smo nekako napredni sto se toga tice, hvala bogu da ssmo u svemu ostalom nazadni...

[samoborec]

Stari samoborski nazivi za mjesece:
1. Prezimec (Sečen)
2. Sušec (Februarijuš)
3. Mali traven (Marcijuš)
4. Veliki traven
5. Rožnak (Majuš)
6. Ivajnščak
7. Jakovčak
8. Velikomašnak
9. Malomašnak
10. Listopad
11. Sesveščak
12. Gruden

U zagradi su i imena koja su se takodjer ponekad koristila pocetkom 20. stoljeca. (Preuzeo iz knjige M. Langa - Samobor - Zivot i obicaji)

[Didi]

farki_ kaže:

... da, u pravu si... mi smo nekako napredni sto se toga tice, hvala bogu da ssmo u svemu ostalom nazadni...

Moja je napomena bila posve lingvističke prirode. Izvanjezični me elementi ne zanimaju. Ukratko, htjela sam reći da vlastite nazive za mjesece u godini imaju ili su imali slavenski jezici, a i to ne svi, čini mi se, te baskijski i finski. Osim mađarskoga, koji je već spomenut. Za mene je to daleko od "gotovo svi", to jest više je jezika koji izvode nazive mjeseci prema latinskome nego onih koji to ne čine.

Naprednost i nazadnost nemaju s time nikakve veze.

[Magor]

Didi kaže:

Ukratko, htjela sam reći da vlastite nazive za mjesece u godini imaju ili su imali slavenski jezici, a i to ne svi, čini mi se, te baskijski i finski. Osim mađarskoga, koji je već spomenut. Za mene je to daleko od "gotovo svi", to jest više je jezika koji izvode nazive mjeseci prema latinskome nego onih koji to ne čine.

hrvatski / staroengleski:
siječanj - aeftera géola
veljača - solmónap / fillibrook
ožujak - hrédmónap
travanj - eostúrmónap / eastermónap
svibanj - primilcimónap
lipanj - aerra lída
srpanj - aeftera lída
kolovoz - weodmónap
rujan - háligmónap / haerfestmónap
listopad - winterfyllep / rugern
studeni - blótmónap
prosinac - aerra géola

hrvatski / njemački:
siječanj - härtemonat
veljača - hornung
ožujak - lenzmonat
travanj - ostermonat
svibanj - wonnemonat
lipanj - brachmonat
srpanj - heumonat
kolovoz - erntemonat
rujan - holzmonat / herbstmonat
listopad - weinlesemonat
studeni - wintermonat
prosinac - julmonat

(postoje i staronorveški nazivi)

[judita]

GoTo kaže:

Kako god ti drago, ali i u srpskom, i u hrvatskom pravopisu, imena naroda se pišu velikim početnim slovom!

nemam pojma kak je na vasem srpskom,
ja na internetu pisem sve malim slovima, sto je naravno dopusteno

[revolution]

veljača premetača kaže moja baka

[Ris]

Gluposti!
Ti nazivi su nametnuti iz političkih razloga.
OK, nek se koristi siječanj, veljača i sl....
Ali zašto zabranjivati januar, febroar, mart... kada su duboko ukorijenjeni u narodu.
To je protuprirodno i nasilno!
Nasilno mijenjanje jezika zbog politike i političkih poena!

[Zavelim]

Ali zašto zabranjivati januar, febroar, mart... kada su duboko ukorijenjeni u narodu.

U kom to narodu?

Kod nas oduvik govore sičanj, veljača... studeni, prosinac. Prvi zapis je još iz 16. stolića. Jedino su učeniji znali do prije par desetaka godina za januare i februare. U narodu miseci su se određivali po vrimenu i radovima i nije to bilo baš nešto precizno kad koji počinje, a kad završava. Niko nije govorijo to i to sam napravijo 13. kolovoza. Nego dva dana prije Velike Gospe (a Gospa je tamo negdi u kolovozu), ili onu nedilju iza Svetoga Ante... Vrime je u narodu teklo po svecima i tako se pamtilo, a kad je koji svetac pratilo se po nediljama i uz pomoć pratara.