Otvorite devizni žiro račun!
Poštovani, otvaranjem deviznog žiro računa u Zagrebačkoj banci usmjerite Vaš inozemni priljev direktno na Vaš devizni žiro račun! Sukladno propisima HNB-a, priljev iz inozemstva u korist rezidenta fizičke osobe koja obavlja djelatnost za koju se prema propisima nije dužna registrirati (npr. turistička djelatnost, ugovori o djelu, sportska djelatnost, djelatnost trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, tumača, prevoditelja, konzultanata, sudskih vještaka i dr.), provodi se u korist deviznog žiro računa ili kunskog žiro računa korisnika naplate. Ukoliko ste se prepoznali kao potencijalni korisnik deviznog žiro računa posjetite nas u najbližoj poslovnici ili nazovite na besplatni info telefon 0800 00 24. S poštovanjem, Zagrebačka banka
Što s ljudima koji ne koriste E Zabu?
U PBZu još uvijek o tome nemaju pojma, a moram priznati da je i meni ovaj gore tekst malo nejasan. Čini mi se da po ovome, meni ostaje trenutačni devizni "tekući", a da uz taj moram otvoriti još i žiro. I što sad ako meni inozemna doznaka ipak dođe na tekući a ne na žiro? Što ako mi dođe od fizičke osobe i nije vezana ni uz kakvu djelatnost?
__________________ Jedni grade vlade da se lakše krade, drugi biljke sade, a treći ih vade.
da li uvođenje deviznog žiro računa znači samo dodatnu opciju za korisnika - fizičke osobe - da može, ali NE MORA otvoriti žiro? da može zadržati svoj devizni tekući račun?
inače, imam devizne račune u rba i ersteu, nazvala sam danas njihove 0800 brojeve, u rba nemaju pojma (sve po starom), u ersteu su rekli da je to samo za iznajmljivače apartmana - baš su slatki i informirani
__________________
tko radi - jede, tko ne radi - jede, pije i spava
da li uvođenje deviznog žiro računa znači samo dodatnu opciju za korisnika - fizičke osobe - da može, ali NE MORA otvoriti žiro? da može zadržati svoj devizni tekući račun?
Naravno, u zabi naplaćuju tek. dev. 35 kn/god, a žiro dev. 50 kn/god. Zašto jadnom klijentu ne naplatiti oboje?
Ma, općenito ideja o ukidanju tekućeg deviznog za fizičke osobe je debilna, najblaže rečeno..
Ne mogu vjerovat da je to zaista to. Šta bi se sad svaku osobnu pozajmicu i povrat pozajmice trebao prijavljivati? Jel i ako sam sebi položiš devize na osobni devizni to moraš prijavit poreznoj? Kao da je Arlović sastavljao zakon/uredbu, anbilivbl..[/QUOTE]
1. porez se mora platiti (pretpostavljam da je dohodak)
2. postoji rok za prijavu i uplatu predujma poreza (to je tih 8 dana)
3. ako postoji ugovor s drugom državom, ako se dobro sjećam, mislim da je za dohotke fizičkih osoba defaultna odredba takva da se porez plaća u državi rezidentnosti - dakle, u RH
4. nakon isteka godine podnosi se porezna prijava i tu se radi konačan obračun poreza
Upravo se vratih iz Zagrebačke banke gdje sam proveo zanimljivih 2 sata, nakon kojih više nema šanse da išta u vezi deviznog računa radim sa ZABOM. Sjela mi je neka sitna uplata iz inozemstva, zvali su me ujutro da dođem u banku u vezi toga. Pošto na svrhi uplate nije pisao "POKLON", automatski to tretiraju kao honorar i imao sam 2 izbora:
1) otvoriti devizni žiro račun (50 kn otvaranje i isto toliko godišnje održavanje)
ili
2) prebaciti si uplatu na kunski žiro račun
Na devizni tekući sprovode samo uplate na kojima piše "poklon", kako na ovoj to nije pisalo, to je automatski honorar
Kad sam im rekao da to postoji samo u njihovoj banci, dobio sam odgovor da je to zato jer je ZABA najbolja i zato što je najbolja je prva uvela. Kad sam je pitao zašto da ako je najbolja nije uvela IBAN za devizni račun fizičke osobe, kao što je primjerice napravila PBZ i još neke banke, nisam dobio odgovor.
Uglavnom, otvaranje deviznog žiro računa je idiotizam sam po sebi jer i tako se može prenijeti novac odmah na kunski žiro račun i ne plaća se nikakvo otvaranje i održavanje deviznog žiro.
A porez na ovo nažalost izgleda da neću moći izbjeći, što je s doprinosima? Jer, ako se ovo sad tretira kao "obični" honorar a ne autorski, onda bi se trebalo platiti i doprinose?
Ukratko, ZABA
__________________ Jedni grade vlade da se lakše krade, drugi biljke sade, a treći ih vade.
A porez na ovo nažalost izgleda da neću moći izbjeći, što je s doprinosima? Jer, ako se ovo sad tretira kao "obični" honorar a ne autorski, onda bi se trebalo platiti i doprinose?
naravno, i doprinosi su tu.
pogledaj npr. ovu brošuru na 50. stranici
naravno, i doprinosi su tu.
pogledaj npr. ovu brošuru na 50. stranici
da, zaba
Da li to znači, prema str. 50 iz PRIRUČNIKA, da plaćamo 1. i 2. stup te 25% poreza, bez olakšica za djecu...?
Jer ako je tako, uštedimo nešto novaca samo ako imamo veće uplate, za manje uplate se ne isplati primati "honorare" iz inozemstva. To bi trebalo onda nazvati POKLONI?!
A sto ako primam neki dohodak u inozemstvu na racun u toj zemlji recimo stipendiju radi usavrsavanja koju daje institucija iz te strane zemlje a u isto vrijeme mi na poslu u Hrvatskoj ide placa. Trebam li u poreznoj prijavi prikazati i ovaj dio koji sam primao u inozemstvu?
A sto ako primam neki dohodak u inozemstvu na racun u toj zemlji recimo stipendiju radi usavrsavanja koju daje institucija iz te strane zemlje a u isto vrijeme mi na poslu u Hrvatskoj ide placa. Trebam li u poreznoj prijavi prikazati i ovaj dio koji sam primao u inozemstvu?
Službeno vani ne smiješ imati račune. Neslužbeno, oni nikako ne mogu saznati da ih imaš osim ako im sam ne kažeš.
__________________ Jedni grade vlade da se lakše krade, drugi biljke sade, a treći ih vade.
Radim vani, plovim. Primam zavidnu mjesecnu placu u eurima.
Prvo sam primao na PBZ devizni racun, gdje mi je prijatelj koji vodi poslovnicu u mom gradu ovako objasnio: devizni racun u RH vam nitko niti gleda, niti moze oporezivat (osim ako se netko pametan sam ne prijavi da mu je to od rada vani). Tako je zasad. Postoji jos jedan trik: Ako ste vise od 186 dana u godini van RH, niste u istoj duzni placati porez!
Buduci znam mentalitet nase drzave, nisam cak ni tako zelio riskirati pa sam otvorio racun u Austriji (nije bitno moze i u SLO), gdje primam novac.
A treba raditi ovako: radim za Grcku firmu, ali tako da imam ugovor s off-shore americkom kompanijom. Buduci nisam u RH, tu ne placam porez, buduci nisam u Americi, ni tamo ne placam porez, a buduci nisam ni u EU jer radim za Amere ni u EU ne placam porez.
Sada cu uvesti dodatni osigurac, i taj je najbolji: otvorit cu off-shore racun tako da je to sad cetverostruka zavrzlama, u nekoj od drzava koje ne podlijezu nicemu osim mozda velikim valovima i suncanim danima. Jedini trik je da na takav racun treba poloziti 1000 do dvije dolara ili necega, dok je racun aktivan.
Eto, nadam se da sam pomogao.
Jos jednom, ako ti na devizni u RH sjedne lova, nitko ti na nju (bar zasad) ne moze lupit porez!
To je sve super i lijepo ako danas (bar zasad) drzava nije zakonom predvidjela lupanje poreza na devizni. Ali banke cuvaju sve te podatke tako da ako/kada se jednom dogodi da se zakoni promijene - znaci li to da drzava moze zatraziti retroaktivno placanje poreza unatrag tko zna koliko godina? Znam da se zakoni obicno ne primjenjuju retroaktivno al ima i iznimaka npr intelektualno vlasnistvo, itd.
Takodjer, ima li kakve razlike izmedju toga da radis van hrvatske za strane firme bez predstavnistva u hrvatskoj i toga da radis u hrvatskoj za strane firme bez predstavnistva?
Ima tko jako stručan da može reći dali je ovo zakonito ili ne.
Recimo čovjek ima primanja iz inozemstva, no pošto je tako kako je da moraš plačati porez , jednostavno se ta lova ostavi na računu u inozemstvu. Dobiješ karticu poštom na kučnu adresu ili ideš po nju, i jednostavno dižeš lovu na bankomatu u RH. U inozemstvu ti lova kapa na račun a u RH tu lovu dižeš preko bankomata karticom, što je povoljnija kamata koju plačaš nego kod prijave.
Novac fizički nije u RH i zakon se nemože primjeniti.
Jos jednom, ako ti na devizni u RH sjedne lova, nitko ti na nju (bar zasad) ne moze lupit porez!
To nažalost više nije istina, iz vlastitog iskustva govorim
Zagrebačka banka prihode izvana preusmjerava na žiro račun ili te traži da otvoriš devizni žiro, što automatski znači da su oporezivi. Utješno je jedino što za sada tako postupa samo Zagrebačka banka.
__________________ Jedni grade vlade da se lakše krade, drugi biljke sade, a treći ih vade.