Dobro jutro prijatel, koga vraga i Vi tak rano tipkate,
samo dajte na taj post prvo denite nekakkvu sliku, lijepo prosim, da bi ju ja mogel zdiči
Skidam dijagrame sa računala koje je pratilo rad kotla s ladamatom , sto dana dijagrama 8 parametara mjereno svake sekunde , katastrofa od posla da se to sredi i pročita. i opiše . i onda me još nešto zeza pa ne mogu staviti par zgodnih dijagramana post.
Skidam dijagrame sa računala koje je pratilo rad kotla s ladamatom , sto dana dijagrama 8 parametara mjereno svake sekunde , katastrofa od posla da se to sredi i pročita. i opiše . i onda me još nešto zeza pa ne mogu staviti par zgodnih dijagramana post.
Ja ne mojem računalu za sad ne vidim nikakvu Vašu sliku ni dijagram. Slika Paljenje kotla kod mene ne dela
Ja ne zajebavam zaista se ništa ne vidi od slike ili dijagrama
Na grafu "nema snage" do 15:45 sati, a nema istovremeno ni protoka kroz kotao, tek tada se dešava ozbiljan skok. Da li ste tad uključili sustav u rad?
Odnosno, iza 16:00 sati dolazi do prekida protoka prema kući, a nešto ga ide prema spremniku. Istovremeno kotao radi na režimu preko 20 do 40 kW snage.
Nešto prije 17 sati ostvari se kratkotrajni protok prema kući a istovremeno prekine, padne prema spremniku.
Koliko sam od toga dobro pročitao iz grafova, a koliko sam fulao?
Bude možda pala i koja fotografija ventila iz Laddomata, onako u gro planu?
Detaljno sam pregledao stotine ovakvih dijagrama i na onim rađenim sa Laddamatom primjetio neku prirodnu sirkulaciju, budem ovih dana ponovio te pokuse i namjerno ugasio napajanje tako da snimim ponašanje kotla.Nakon toga ga skidam i raskopam i fotkam.
Ovi dijagrami su rađeni sa kotlom loženim onim krupnim i vlažnim cjepanicama. (ima u ranijem postu link za fotke).Kotao je sa donjim izgaranjem i na tom istom linku su i gotografije instrumenata za mjerenje dimnih plinova .
Dizanje povratnog voda ide sa ESBE 3way Thermic.Spremnik je volumena 3000 litara , a kuča je daleko 30 m od kotlovnice i cijevi su u zemlji loše izolirane.( pola snage se troši za zagrijavanje zemlje)
Dobro si obilježio zanimljive dijelove dijagrama , njih ču povećati i detaljnije opisati, a iasto to prikazati i sa laddamatom
Dijagram traje danima , kompjuter snima kontinuirano , a u prethodnom periodu kotao je bio uredno naložen i prva tranša drva je izgorila zagrijala kuću i napunila spremnik više od pola.
Oko 15 sati je programska naprava prebacila kuću sa čekanja na grijanje kako bi obitelj došla u toplo, krenula je topla voda prema kući u punom protoku jer je trebalo zagrijati i zemlju, vidi se na dijagramu protoka da je protok prema kući konstantan i žestok (1500 l/h crvena linija), to prazni spremnik(zelena linija), a kotao miruje (plava linija).
oko 15.30 radnici su na prethodni temeljni žar napunili kotao sa tri kolica krupnih cjepanica , neda im se cijepati drva , vatra se razgorila i negdje oko 15,45 je senzor temperature koji se nalazi u cijevi polaznog voda konstatirao porast temperature preko 70 C i upalio pumpu kotla , vrela voda je krenula i vidi se nagli pad potrošnje vode iz spremnika , čak u jednom trenutku i punjenje spremnika, ali je ulazak velike količine hladne vode iz zemlje naglo rashladio sustav i teperatura ja pala ispod 70 C i pumpa kotla se ugasila.
Dijagram snage pokazuje 40 Kw u špicu , ali to je prividna snaga kompjuter vidi da izlazi vrela voda , i da ulazi hladna , zna protok i na bazi toga računa snagu koja izlazi iz kotla , ustvari je bitna površina ispod krivulje i neka njena srednja vrijednost , ali to je sad stvar analize dijagrama u Excelu.
Zaustavljanje protoka kotla se ne odražava na protok ka kući ona i dalje žestoko troši, zemlja se zagrijala i konačno dolazi voda stabilne, temperature automatika konstatira da je grijanje krenulo termostatski ventili na radijatorima se zatvaraju i prekuida se cirkulacija prema kući, ne potouno jedan radijator je bez termostatskog ventila , a i podno grijanje je jedan trajni potrošać , znači oko 16 sati se uspostavio neki kontinuitet grijanja u kući , a kotao još uvijek mudruje bi krenuo ili nebi.
Cijelo to vrijeme u kotlu imamo izgaranje , ventilator dimnih plinova dere punom snagom , temparatura temeljnog žara je oko 1050 C , ali iz gornjih slojeva dolazi puno vodene pare koja hladi plinove i defakto kotao mora prvo posušiti drva da bi krenuo.
Ramzay pojasni, molim te, ovaj prvi dijagram. Gdje su senzori na toplom i hladnom vodu i vodu prema kući?
Ostali dijagrami su mi jasni, vrlo zanimljivo, hvala na trudu
senzori su poluvodički LM-35 iznenađujuće dobri za cijenu od desetak kuna, i ubačeni su u mesingane cjevčice koje su postavljene posred cijevi.
Senzor polazne temperature je negdje na sredini cijevi koja ide okomito od kotla prema spremniku , po pravilniku ta cijev mora biti visoka barem pola metra , a iza toga se voda račva i ide prema kući i spremniku.
Senzor povratne temperature je isto tako ugrađen u horizontalnom dijelu povratnog cjevovoda prije termostatskog ventila za podizanje temperature povratnog voda , tu se nalazi i mjerilo protoka turbinskog tipa( Woltmanova turbina) koja mjeri ukupnu količinu hladne vode koja ulazi u kotao.
Senzori temperature u kući su zbog dužine kablova (50 m) i kojekakvih smetnji tipa KT ( budem dao šeme za samogradnju ).
Zbog specifične situacije , laboratorijskih ispitivanja , peći koja radi realno u kotlovnici koja grije svakodnevno , svi su senzori duplirani tako da su ugrađeni i laboratorijski PT 1000 i ultrazvučni kalorimetar kao etalon.
Negdje iza 16 sati kotao se konačno odlučio i krenuo punom snagom , malo se još nečkao , vidi se pad snage i protoka , ali je zatim odlučno krenuo i furao po svom .
Kuća troši minimalno , i spremnik se puni sa cca 1000 litara vode na sat , a u 16.15 se uspostavlja neka ravnoteža i kuča permanentno troši pola vode , a druga ide u spremnik.
U jednom trenutku je temperatura hladne vode koja ulazi u kotao veća od temperature vode prema kući, to nije greška , znamo da su na taj vod spojeni voda koja dolazi iz zemlje i spremnik. Budući su cijevi povratna i polazna duge 30 m i nalaze se jedna do druge , kad se zemlja zagrije onda imamo interakciju između cijevi i toplina sa polaznog voda (70C) prelazi na povratnu (40C).
Ta zafrkancija sa temperaturama je više softverski problem za analizu , ali u funkciji kotla to nema veze , on fura svoj film i puni spremnik. Snaga postupno raste jer se drva sve više suše , a i bogato šamotirano ložište više ne guta energiju.
TREĆI OKVIR
U 16.50 neko od ukućana se tuširao i spremnik potrošne tople vode je tražio energiju , vidimo da protok kotla nije bio dovoljan već je energija išla paralelno iz kotla i spremnika.
Možda malo djeluje zbunjujuće što se dijagram protoka spremnika nalazi ispod horizontalne crte, to je opet stvar softvera , kad printamo dijagrame u crno bijelom printeru onda nam se miješaju dijagrami protoka kotla i spremnika ako kuća ne grije. Osim toga logično je da ako spremnik uzima energiju to bude negativna vrijednost , po toj logici bi i kuća trabala biti u negativnom području , stvar izbora predznaka i ukusa.
Ovo je jedan da kažemo komprimirani dijagram i iz njega je izbačena temperatura u ložištu, temperatura dima ,temperatura vode na ulazu u kuću , dakle nakon što je zagrijala jajca svim mačorima u selu, i snaga gubitaka .
Još uvijek mi nije jasno gdje je stavljen taj senzor koji očitava ovu zelenu liniju na gornjem dijagramu "temp prema kući". Na povratnom vodu iz kuće? Ili na polaznom, ali u kući? Čini se preniska temp. za polazni vod.
Negdje oko 17 sati nakon tuširanja nekom od ukućana je bilo hladno u stanu i okrenuo je termostat u boravku na 25 C, počinje" pumpanje " regulatora on malo otvori pa malo zatvori i postupno diže temperaturu zraka u kući.
Jednom sam već pisao o tome da je ukućanima smetalo to "pumpanje " regulatora i da sam kasnije zamijenio jednostvni regulator sa microprocesorski upravljanim Fuzy regulatorom.
Takvu step funkciju je teško odraditi jer je jako puno parametar u igri , prije svega voda dolazi s nekim divljim parametrima , jedino što znamo je da je iznad 70 C ( ako nije zamješana u spremniku), vanjska temperatura je od do, vjetar puše ili ne , a mi zapravo preko temperature zraka u prostoriji upravljamo sa procesom, malo nemoguća misija i te gluposti treba izbjegavati.
Treba postaviti obični troputni miš ventil i okrenuti ga na 5 , a kad je vani -20 na 7,5 i cao, a ne ove kerefeke.
"Pumpanje" regulatora izbjegne se podešavanjem vremenskih konstanti. Čudi me da to nije pomoglo.
Hej Zvon , ma problem je u tome što je inercija sustava ogromna i nije uvijek ista, a s druge strane brzina odziva se mijenja. Ovo je rađeno sa 12 bita rezolucije, što očito nije dosta
Budemo istestirali Seltrona , njihov elektroničar Hirš se dosta prčio s tim ali nemam ovakve dijagrame od njih , svi to kriju.
Na kraju su moji dečki iz hangara postavili matematički model koji je u prvom laufu odradio sve savršeno.
Još uvijek mi nije jasno gdje je stavljen taj senzor koji očitava ovu zelenu liniju na gornjem dijagramu "temp prema kući". Na povratnom vodu iz kuće? Ili na polaznom, ali u kući? Čini se preniska temp. za polazni vod.
A to , ma kuća je izolirana sa 7,5 cm stiropora , PVC stolarija , ima dosta podnog.
Prvo se grijalo na svoja drva pa je bilo hladno, pa se dodavalo radijatora, pa je ponovo bilo hladno , a onda je prošle godine stavljena stiropor fasada.
Senzor temperature je stavljen na cijev pola metra iza miš ventila koji regulira temperaturu vode koja ide ka radijatorima, znači da je to temperatura vode koja ide u radijatore.
Tada sam ispitivao gubitke topline kroz zemlju i cijeli softver , znači i dijagrami , su rađeni na bazi relativnih razlika temperature , a ne apsolutne vrijednosti dotične temperature, moguće je da treba sve dijagrame podići za stupanj dva, ali bi to bilo čudno jer su senzori bili kalibrirani svi zajedno, a i bez kalibracije imaju karakteristiku da je na minus 273 K struja 0 uA , a na 273 K 273uA i linerna do daske.
Linearni mod
