Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest i povijesne teme

Povijest i povijesne teme Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 30.01.2007., 01:09   #21
Quote:
Kexx kaže: Pogledaj post
Ne samo to, nego je u HR useljen veliki broj bosanskih Srba, koji su došli u potrazi za srećom i ženili lokalne djevojke. Njihovi potomci su uglavnom bili Jugoslaveni, ali prilikom odvajanja postali su Hrvati jer se nisu mogli identificirati sa Srbima.
Dakle, smanjenje autohtonih HR Srba je još i veće nego sa 15% na 12% u doba komunizma. Valjda su išli prema BG ili je bilo dosta miješanih brakova.
Nisu išli nešto masovno za Bg, više kao i Hrvati iz istih krajeva: veći gradovi u bližoj okolici (Karlovac, Sisak, Šibenik, Zadar, Osijek), općenito veliki gradovi u HR, Slovenija, pa Austrija, Njemačka i sl.
S druge strane cijela Bosanska krajina je gravitirala prema zagrebačkoj regiji, a i dalje (Rijeka, Istra, Slovenija, Njemačka) tako da je istina i ovo za bosanske Srbe. uz to po popisu iz 1981. velik broj ljudi u miješanim sredinama (Petrinja, Daruvar, Pakrac, Vukovar, Beli Manastir i sl.) se izjašnjavao kao "Jugoslaveni", a te su općine bile i veće od većinski "srpskih" općina (Vojnić, Gračac itd.) po broju stanovnika. Uz slične pojave u najvećim gradovima:
1991. grad s najvećim brojem Srba u HR bio je Zagreb (oko 8% stanovnika ili 60000 ljudi), a na drugom mjestu je bila Rijeka (Knin tek tamo iza desetog mjesta). Tu sad treba dodati još odgovarajući broj Jugoslavena, miješanih brakova, Hrvata kao posljedica asimilacije jer su se ljudi konstantno miješali i onda postaje jasno odakle taj pad.
Slična priča je s Hrvatima u Vojvodini

Ovo je sve malo OT ali spominjem radi analogije s temom

Zadnje uređivanje turbododo : 30.01.2007. at 01:51.
turbododo is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 02:01   #22
Quote:
turbododo kaže: Pogledaj post


Bio sam prije dvije godine u Kotoru u privatnom smještaju u miješanoj starosjedilačkoj porodici kao što je tvoja i gazdarica mi je, kad smo pričali o sličnim temama, rekla da joj je Dalmacija bliža od "prave" Crne Gore jer taj identitet tamo postoji više vjekova što ima logike.
A na svoje uši sam čuo kako stanovnici Cetinja i Njeguša Bokelje nazivaju Dalmatincima (isto kao što netko iz Karlovca tako naziva stanovnika Zadra).
Je, tako se osjećaju/mo. Ja bih rekla da mi je Dalmacija bliža, ali se ne bih nazvala Dalmatinkom. Da, nazivaju nas Dalmatincima, al ono...kao..ne da jesmo Dalmatinci nego smo kao oni, više, češće, u tom smislu.
Moje babe, obije, i svi stariji ljudi koje znam, da su starosjedioci, kad god bi se išlo na Cetinje npr, ili u Podgoricu ili bilo gdje van Boke, govorile su "u Crnu Goru". Ne bi rekle "otišao je u Pogdoricu" već baš tako "otišao je u Crnu Goru".

Da, a zovu nas još i "Lacmani", "Latini", kao pogrdno i posprdno, al ne toliko da te želi vrijeđat..nego tako malo...

Mi mlađi smo ipak rođeni u Boki koja je dio Crne Gore, i najbliži negdje (Kotoranima pogotovu) su Cetinjani, al općenito osjećaju se razlike, naravno, koje se uostalom i vole ili makar prihvaćaju (ok, kako ko, i kako koji dio Cg) jer znače raznolikost, a to je....veselo, recimo Uglavnom, više je (Crnu Goru), da kažem, "percipiramo" nego što su to starije generacije mogle i htjele. Zato ih i ima koji će se ipak izjasniti kao Crnogorci.
bema is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 02:06   #23
Quote:
bema kaže: Pogledaj post
Je, tako se osjećaju/mo. Ja bih rekla da mi je Dalmacija bliža, ali se ne bih nazvala Dalmatinkom. Da, nazivaju nas Dalmatincima, al ono...kao..ne da jesmo Dalmatinci nego smo kao oni, više, češće, u tom smislu.
Moje babe, obije, i svi stariji ljudi koje znam, da su starosjedioci, kad god bi se išlo na Cetinje npr, ili u Podgoricu ili bilo gdje van Boke, govorile su "u Crnu Goru". Ne bi rekle "otišao je u Pogdoricu" već baš tako "otišao je u Crnu Goru".

Da, a zovu nas još i "Lacmani", "Latini", kao pogrdno i posprdno, al ne toliko da te želi vrijeđat..nego tako malo...

Mi mlađi smo ipak rođeni u Boki koja je dio Crne Gore, i najbliži negdje (Kotoranima pogotovu) su Cetinjani, al općenito osjećaju se razlike, naravno, koje se uostalom i vole ili makar prihvaćaju (ok, kako ko, i kako koji dio Cg) jer znače raznolikost, a to je....veselo, recimo Uglavnom, više je (Crnu Goru), da kažem, "percipiramo" nego što su to starije generacije mogle i htjele. Zato ih i ima koji će se ipak izjasniti kao Crnogorci.
To su sve normalne stvari koje sam i ja primijetio dok sam tamo boravio (ne samo u Kotoru).
Isto je i u Hrvatskoj i bilo kojoj drugoj zemlji, granice i identiteti su se mijenjali, ljudi miješali...
turbododo is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 02:18   #24
Quote:
turbododo kaže: Pogledaj post
To su sve normalne stvari koje sam i ja primijetio dok sam tamo boravio (ne samo u Kotoru).
Isto je i u Hrvatskoj i bilo kojoj drugoj zemlji, granice i identiteti su se mijenjali, ljudi miješali...
Upravo to
bema is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 11:56   #25
Ja sam svjestan kako mnogim ljudima jako godi ideja o tome da se identiteti mijenjaju, da je sve to fluidno i nevažno. To relaksira napetost između ljudi i unutarnje konflikte u mnogim.

Međutim, meni se čini da to nije tako, da svakako nije masovna pojava. Da, kroz povijest i u graničnim krajevima su stvari mnogo šarolikije nego što manje informirani ljudi misle, i to pogotovu u pogledu imena.
Normalno je da su se kroz povijest bokeljski Hrvati nazivali i samo 'Bokeljima' ili čak 'Dalmatincima' itd...

No, neke stvari se mijenjaju vrlo teško.

I u ovom slučaju, bez obzira na sve, razlog smanjivanju udjela Hrvata-katolika u Boki nikako ne vidim u anacionalnim stvarima ili u mijenjanju identiteta ili miješanim brakovima...
Ekonomski faktori migracije u Boku i iz nje imaju možda malo veću težinu od gore spomenutih, ali, kao što rekoh, u malim je mjestima taj efekt manje izražen.
U malenoj i ne baš mnogoljudnoj Crnoj Gori su ljudi sigurno više selili u Nikšić ili Podgoricu ili čak u Beograd.

Ja uzrok promjene strukture stanovništva vidim prvenstveno u tome da su međunacionalne granice koje je politika postavila važne čak i u uvjetima kada velike međunacionalne tenzije nema, kada se nacionalno nastoji potisnuti.

Ljudi teže sigurnosti življenja u 'svojoj' nacionalnoj državi.

Ja prepostavljam da su bokeljski Hrvati jednostavno težili Dubrovniku i Splitu a da su u Boki djelovali i nekakvi mehanizmi favoriziranja Crnogoraca i Srba.

Ne na razini nekakvog terora, nego političkih borbi koje su kod nas, čak i 'bratstvo-jedinstvenoj' SFRJ imale elemenata klanovskih saveza na osnovu porijekla, vjere, nacionalnosti...
Lucky Jim is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 12:09   #26
Quote:
turbododo kaže: Pogledaj post
Paralela se može povući s pitanjem koji su srpski nacionalisti povlačili u vezi s hrvatskim Srbima:
Njihov udio u stanovništvu NRH/SRH je spao sa približno 15% 1948. godine na nekih 11-12% 1991. (znači prije zadnjeg rata) pa im je to bio dokaz o genocidnosti Hrvata čak i u doba socijalizma.
Pritom su "zaboravili" na migracije u gradove unutar Hrvatske (većina Srba je živjela u ruralnim nerazvijenim krajevima) i demografsko nazadovanje sela općenito, miješane brakove koji u ovom slučaju rezultiraju deklariranjem potomaka kao Jugoslavena, ali i Hrvata i katolika (sam poznajem više takvih obitelji) i to ne samo nakon 1991. (kad je to imalo političku pozadinu) već i ranije itd.
Srbe iz Hrvatske se prije II s.r. naseljavalo na Kosovo i Metohiju, pogotovu one familije čiji su članovi sudjelovali u ratu na strani Srbije kao dobrovoljci. To nije bilo nešto premasovno.

Poslije II s.r. planski su iseljavani, uglavnom iz Dalmacije i Like, u Vojvodinu, gde se i danas dobro zna koje selo je laloško (lale-tulipani, starosjedioci), a koje dođoško. Čak se provali po naglasku ko je kojeg porijekla. U Vojvodinu su dovođeni i Srbi iz Bosne i Hercegovine i ekipa iz Crne Gore, pa čak i Makedonci. Crnogorci osnovali selo Lovćenac u sred Bačke, i danas se tako izjašnjavaju i sviraju gusle i sve.

Fora sa iseljavanjem u Vojvodinu je bilo zaokruživanje teritorije srpskog naroda u Srbiji skladu sa tadašnjom ideologijom, kako se Hrvatska nije računala kao trajno rešenje. To nema baš veze sa "genocidom", čisto prirodna stvar. I pri nastanku Banovine Hrvatske srpske vođe nisu polagale pravo na teritorije gde su živeli Srbi. Drugo, ljudi iz pasivnih krajeva su jedva dočekali da se maknu iz krša i goleti, pogotovo kako je iseljeno (najureno) ko zna koliko Švaba.

Ispričavam se zbog skretanja sa temice.

Bokelji su ljuti pomorci i pustolovi, a tamo nikad nije bilo neke stabilne etničke situacije. U Boku su upadali i Arapi i Turci i Napoleonova vojska, i to se doseljavalo i selilo i ginulo. Jasno, uticaj katoličke crkve bio je izuzetan, kao i svuda na primorju današnje CG.
I.G.K. is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 12:10   #27
U svim rubnim područjima su Srbi potiskivali Hrvate otkako postoji Jugoslavija.

U drugoj Jugi (ne znam za prije) je Boka bila važna luka Jugo mornarice uz što ide naseljavanje i zapošljavanje pouzdanih kadrova. Nehrvata.
__________________
I'm just preparing my impromptu remarks.
ice41000 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 13:43   #28
Quote:
turbododo kaže: Pogledaj post
Nisu išli nešto masovno za Bg, više kao i Hrvati iz istih krajeva: veći gradovi u bližoj okolici (Karlovac, Sisak, Šibenik, Zadar, Osijek), općenito veliki gradovi u HR, Slovenija, pa Austrija, Njemačka i sl.
S druge strane cijela Bosanska krajina je gravitirala prema zagrebačkoj regiji, a i dalje (Rijeka, Istra, Slovenija, Njemačka) tako da je istina i ovo za bosanske Srbe. uz to po popisu iz 1981. velik broj ljudi u miješanim sredinama (Petrinja, Daruvar, Pakrac, Vukovar, Beli Manastir i sl.) se izjašnjavao kao "Jugoslaveni", a te su općine bile i veće od većinski "srpskih" općina (Vojnić, Gračac itd.) po broju stanovnika. Uz slične pojave u najvećim gradovima:
1991. grad s najvećim brojem Srba u HR bio je Zagreb (oko 8% stanovnika ili 60000 ljudi), a na drugom mjestu je bila Rijeka (Knin tek tamo iza desetog mjesta). Tu sad treba dodati još odgovarajući broj Jugoslavena, miješanih brakova, Hrvata kao posljedica asimilacije jer su se ljudi konstantno miješali i onda postaje jasno odakle taj pad.
ne tocno 1991 grad zagreb je brojao 706700 stanovnika, 44384 srba, 594323 hrvata; dakle 6% srba i 84% hrvata
frane2110 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 19:41   #29
Quote:
Sovjetski_Zeko kaže: Pogledaj post
zaljev Boka Kotorska bio je poznat pod imenom "zaljev hrvatskih svetaca" ili tako nešto.to je oduvijek bila hrvatska zemlja.kada se kraljevina jugoslavija dijelila na banovine, boka kotorska je odsiječena od Hrvatske.i otada s*bi vrše pritisak na Hrvate, koji se iseljavaju.ratovi su isto jako potaknuli iseljavanje.
Bokelji su se posvuda selili.
to je povijesni falsifikat.
boka nikada nije pripadala Hrvatskoj.
Samo dvije godine, za vrijeme napoleona bila je u Dalmaciji, no, tada Dalmacija nije bila u Hrvatskoj!
__________________
6ar:vidiga: imam više postova od risa :vidiga:
:s :s
Ris is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 19:42   #30
Quote:
Sovjetski_Zeko kaže: Pogledaj post
ne, ne, nije podijeljenje Hrvate potaklo na iseljavanje, već otada Boka Kotorska nije bila u sastavu hrv. države.
to nikada nije ni bila.
niti države niti banovine!
__________________
6ar:vidiga: imam više postova od risa :vidiga:
:s :s
Ris is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 19:48   #31
Quote:
Ri§ kaže: Pogledaj post
to je povijesni falsifikat.
boka nikada nije pripadala Hrvatskoj.
Samo dvije godine, za vrijeme napoleona bila je u Dalmaciji, no, tada Dalmacija nije bila u Hrvatskoj!
Rise, nemaš blage veze. Boka je bila dio Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Imam kartu iz druge polovice 19. stoljeća, znatno poslije Napoleona.

No, ovdje se priča o promjenama u strukturi stanovništva.
Lucky Jim is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 20:11   #32
Quote:
frane2110 kaže: Pogledaj post
ne tocno 1991 grad zagreb je brojao 706700 stanovnika, 44384 srba, 594323 hrvata; dakle 6% srba i 84% hrvata
Naveo sam podatak po sjećanju radi ilustracije ovo što si ti stavio su točni podaci.
turbododo is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 20:18   #33
Quote:
I.G.K. kaže: Pogledaj post
Srbe iz Hrvatske se prije II s.r. naseljavalo na Kosovo i Metohiju, pogotovu one familije čiji su članovi sudjelovali u ratu na strani Srbije kao dobrovoljci. To nije bilo nešto premasovno.

Poslije II s.r. planski su iseljavani, uglavnom iz Dalmacije i Like, u Vojvodinu, gde se i danas dobro zna koje selo je laloško (lale-tulipani, starosjedioci), a koje dođoško. Čak se provali po naglasku ko je kojeg porijekla. U Vojvodinu su dovođeni i Srbi iz Bosne i Hercegovine i ekipa iz Crne Gore, pa čak i Makedonci. Crnogorci osnovali selo Lovćenac u sred Bačke, i danas se tako izjašnjavaju i sviraju gusle i sve.

Fora sa iseljavanjem u Vojvodinu je bilo zaokruživanje teritorije srpskog naroda u Srbiji skladu sa tadašnjom ideologijom, kako se Hrvatska nije računala kao trajno rešenje. To nema baš veze sa "genocidom", čisto prirodna stvar. I pri nastanku Banovine Hrvatske srpske vođe nisu polagale pravo na teritorije gde su živeli Srbi. Drugo, ljudi iz pasivnih krajeva su jedva dočekali da se maknu iz krša i goleti, pogotovo kako je iseljeno (najureno) ko zna koliko Švaba.

Ispričavam se zbog skretanja sa temice.

Bokelji su ljuti pomorci i pustolovi, a tamo nikad nije bilo neke stabilne etničke situacije. U Boku su upadali i Arapi i Turci i Napoleonova vojska, i to se doseljavalo i selilo i ginulo. Jasno, uticaj katoličke crkve bio je izuzetan, kao i svuda na primorju današnje CG.

To isto objašnjava taj pad.
Sama Boka, a pogotvo sela u zaleđu bila su prostor iseljavanja u XIX. i većem dijelu xx. st. kao i Dalm. Zagora. Kad se već priličan broj starosjedilaca obje vjere iselio kreće "prosperitet" kroz turizam i nešto industrije, a to privlači ljude iz unutrašnjosti Crne Gore. I na kraju iseljavanje Hrvata početkom devedesetih što je lijepo objasnila Bema i eto današnje demografske slike.
turbododo is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2007., 20:32   #34
[
Quote:
ice41000 kaže: Pogledaj post
U svim rubnim područjima su Srbi potiskivali Hrvate otkako postoji Jugoslavija.

U drugoj Jugi (ne znam za prije) je Boka bila važna luka Jugo mornarice uz što ide naseljavanje i zapošljavanje pouzdanih kadrova. Nehrvata.
U svakom rubnom i/ili ekonomski nerazvijenom području gubili su svi: primjer Lika u zadnjih 150 godina iseljavali su i Srbi i Hrvati. Broj stanovnika se stalno smanjivao ali udjeli su ostajali identični, jasno do ovog rata tj. "vanredne situacije" kada glavnu riječ ima politika, a na terenu spašavanje golog života...

JNA ¸unutar sebe nije odražavala stvarnu strukturu stanovništva Jugoslavije (iz različitih razloga), ali broj tih kadrova nije bio tolik da bi bilo gdje bitnije utjecao na demografiju. Politika premještanja kadrova onemogućavala je većini oficira da se bilo gdje skrase. U penziji bi se vratili u rodna mjesta ili bi se u karijeri snašli pa završili radni vjek u poželjnim odredištima, a to su uglavnom bili najveći gradovi. Opet tamo su se ako bi ostali neizbježno miješali s domaćim stanovništvom.

Zadnje uređivanje turbododo : 30.01.2007. at 21:35.
turbododo is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.01.2007., 03:28   #35
Quote:
Lucky Jim kaže: Pogledaj post
Ja sam svjestan kako mnogim ljudima jako godi ideja o tome da se identiteti mijenjaju, da je sve to fluidno i nevažno. To relaksira napetost između ljudi i unutarnje konflikte u mnogim.

Međutim, meni se čini da to nije tako, da svakako nije masovna pojava. Da, kroz povijest i u graničnim krajevima su stvari mnogo šarolikije nego što manje informirani ljudi misle, i to pogotovu u pogledu imena.
Normalno je da su se kroz povijest bokeljski Hrvati nazivali i samo 'Bokeljima' ili čak 'Dalmatincima' itd...

No, neke stvari se mijenjaju vrlo teško.

I u ovom slučaju, bez obzira na sve, razlog smanjivanju udjela Hrvata-katolika u Boki nikako ne vidim u anacionalnim stvarima ili u mijenjanju identiteta ili miješanim brakovima...
Ekonomski faktori migracije u Boku i iz nje imaju možda malo veću težinu od gore spomenutih, ali, kao što rekoh, u malim je mjestima taj efekt manje izražen.
U malenoj i ne baš mnogoljudnoj Crnoj Gori su ljudi sigurno više selili u Nikšić ili Podgoricu ili čak u Beograd.

Ja uzrok promjene strukture stanovništva vidim prvenstveno u tome da su međunacionalne granice koje je politika postavila važne čak i u uvjetima kada velike međunacionalne tenzije nema, kada se nacionalno nastoji potisnuti.

Ljudi teže sigurnosti življenja u 'svojoj' nacionalnoj državi.

Ja prepostavljam da su bokeljski Hrvati jednostavno težili Dubrovniku i Splitu a da su u Boki djelovali i nekakvi mehanizmi favoriziranja Crnogoraca i Srba.

Ne na razini nekakvog terora, nego političkih borbi koje su kod nas, čak i 'bratstvo-jedinstvenoj' SFRJ imale elemenata klanovskih saveza na osnovu porijekla, vjere, nacionalnosti...
To da su ljudi težili svojim nacionalnim državama vrijedi recimo za ovaj zadnji rat kad je to bilo neminovno za mnoge.

U doba Jugoslavije republike jesu bile nacionalne države ali to nije bilo toliko presudno. Hrvati u Vojvodini (kao jednom od najrazvijenijih dijelova te države) su vrlo malo dolazili u Hrvatsku. Ostajali su u svojim mjestima, a ako su išli u gradove (mislim na one sa sela) odlazili su u Suboticu, Novi Sad i Beograd, u Hrvatsku sporadično, a čak dosta malo i na zapad budući da se i od zemlje tamo moglo dobro živjeti. Boka je do 60/70ih godina bila druga priča, a kad je krenuo neki turizam već se dosta starosjedilaca iselilo.

Mislim da je nacionalni sentiment tada bio u drugom planu kod većine ljudi. Za nacionaliste tada niti jedna od "matičnih" republika nije bila dovoljno "nacionalna", ali su oni ipak bili manjina. Dio ih je 45. i kasnijih godina stradao ili izbjegao, a oni koji su ostali ili tek stasali morali su šutjeti. S druge strane stvarno poboljšanje životnog standarda od 60-ih godina (za većinu ljudi: jeftino školovanje, jeftina zdravstvena zaštita, sve dostupnija i raznolikija roba široke potrošnje itd...; ne ulazim u to kako je do toga došlo jer se na kraju pokazalo da je sve bilo na klimavim nogama) samo je po sebi uklonilo potrebu za nacionalizmom više od cjelokupne partijske propagande i staljinističke represije iz 40-ih i 50-ih godina.
U tom smislu javno "srbovanje" bilo je jednako nepoželjno i kažnjivo kako u Kninu tako i u Beogradu (za Srbe), a isto vrijedi za bilo koju drugu narodnost. Opći pravac migracija bio je selo-grad, manji-veći grad, općenito više u razvijene zone: Slovenija, u HR Istra, Rijeka, SZ Hrvatska, Istočna Slavonija, Split, Zadar; Vojvodina, Beograd
itd.
Bili su i neki ustaljeni pravci migracija (ali opet iz nerazvijenih u razvijenije krajeve) pa su Hercegovci težili više Zagrebu od Sarajeva (tu još i ima donekle nacionalnih razloga), Imoćani više u Zg nego Split, Crnogorci svih vrsta u Beograd i Vojvodinu, Bosanski krajišnici u Zagreb, Rijeku i Sloveniju itd.

Zadnje uređivanje turbododo : 31.01.2007. at 07:50.
turbododo is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.01.2007., 10:54   #36
Quote:
turbododo kaže: Pogledaj post
[

U svakom rubnom i/ili ekonomski nerazvijenom području gubili su svi: primjer Lika u zadnjih 150 godina iseljavali su i Srbi i Hrvati. Broj stanovnika se stalno smanjivao ali udjeli su ostajali identični, jasno do ovog rata tj. "vanredne situacije" kada glavnu riječ ima politika, a na terenu spašavanje golog života...
Nije točno. Pa u ovom treadu su ti naveli podatke o promjenama u nacionalnoj strukturi nekoliko mjesta.

Quote:
turbododo kaže: Pogledaj post
JNA ¸unutar sebe nije odražavala stvarnu strukturu stanovništva Jugoslavije (iz različitih razloga), ali broj tih kadrova nije bio tolik da bi bilo gdje bitnije utjecao na demografiju. Politika premještanja kadrova onemogućavala je većini oficira da se bilo gdje skrase. U penziji bi se vratili u rodna mjesta ili bi se u karijeri snašli pa završili radni vjek u poželjnim odredištima, a to su uglavnom bili najveći gradovi. Opet tamo su se ako bi ostali neizbježno miješali s domaćim stanovništvom.
JNA je bila pretežno srpska iz političkih razloga. Srbi će pričati nekakve bajke o sklonosti Srba da se zapošljavaju u JNA iz ekonomskih razloga, kao da nije bilo sirotinje i u drugdje.

Kod velikih garnizona broj zaposlenih u njima je itekako utjecao na strukturu lokalnog stanovništva.
__________________
I'm just preparing my impromptu remarks.
ice41000 is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.01.2007., 11:02   #37
Quote:
turbododo kaže: Pogledaj post
To da su ljudi težili svojim nacionalnim državama vrijedi recimo za ovaj zadnji rat kad je to bilo neminovno za mnoge.

U doba Jugoslavije republike jesu bile nacionalne države ali to nije bilo toliko presudno.
Naravno da je točno kako su međunacionalne tenziju za vrijeme zajedničke države bile manje nego za vrijeme prošlog rata i da ih nekakav ekonomski napredak potiskuje.

Međutim, nužni bi nam bili konkretni podaci sa više popisa stanovništva od 1910. do 1991. da bismo ustanovili period kada je iseljavanje bilo najizraženije i da bismo potkrijepili teze o najvažnijim uzrocima.
Quote:
turbododo kaže: Pogledaj post
Boka je do 60/70ih godina bila druga priča, a kad je krenuo neki turizam već se dosta starosjedilaca iselilo.
To mi nije logično. Kada je turizam krenuo, iseliti se iz kraja koji ima toliki turistički potencijal...
Lucky Jim is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2007., 01:35   #38
Quote:
ice41000 kaže: Pogledaj post
Nije točno. Pa u ovom treadu su ti naveli podatke o promjenama u nacionalnoj strukturi nekoliko mjesta.
Bilo je promjena npr Udbina isl u drugom svj. ratu, ali u osnovi se situacija nije mijenjala do 91.



Quote:
ice41000 kaže: Pogledaj post
JNA je bila pretežno srpska iz političkih razloga. Srbi će pričati nekakve bajke o sklonosti Srba da se zapošljavaju u JNA iz ekonomskih razloga, kao da nije bilo sirotinje i u drugdje.

Kod velikih garnizona broj zaposlenih u njima je itekako utjecao na strukturu lokalnog stanovništva.
Utjecalo je, ali ne značajno.
turbododo is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2007., 01:38   #39
Quote:
Lucky Jim kaže: Pogledaj post
Naravno da je točno kako su međunacionalne tenziju za vrijeme zajedničke države bile manje nego za vrijeme prošlog rata i da ih nekakav ekonomski napredak potiskuje.

Međutim, nužni bi nam bili konkretni podaci sa više popisa stanovništva od 1910. do 1991. da bismo ustanovili period kada je iseljavanje bilo najizraženije i da bismo potkrijepili teze o najvažnijim uzrocima.
Slažem se, to bi trebalo biti ozbiljno povijesno i sociološko istraživanje.

Quote:
Lucky Jim kaže: Pogledaj post
To mi nije logično. Kada je turizam krenuo, iseliti se iz kraja koji ima toliki turistički potencijal...
Dosta se domicilnog stanovništva konstantno iseljavalo još od XIX. st. tako da je procvat turizma došao prekasno.
turbododo is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2007., 01:28   #40
zanimljivo je postaviti pitanje od kuda Hrvati u B.K?
__________________
6ar:vidiga: imam više postova od risa :vidiga:
:s :s
Ris is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 23:48.