grijanje...

[figlio]

Eto ovako....ja imam centralno na struju i htio bih, zbog velikih režija, staviti plinsko... i sad neznam sta sve treba....
.........pa sad ako nekom nije teško otipkati par rečenica, bio bi mu zahvalan...

ako išta znači, imam gradski plin.

Eto!

[Lee Champa]

Što to znaći na struju? Podno, griješ bojler.....
Pitaj u plinari i neka ti preporuće majstora!

[apf11]

figlio kaže:

Eto ovako....ja imam centralno na struju i htio bih, zbog velikih režija, staviti plinsko... i sad neznam sta sve treba....
.........pa sad ako nekom nije teško otipkati par rečenica, bio bi mu zahvalan...

ako išta znači, imam gradski plin.

Eto!

A kakvo grijanje na struju imaš ? Trošak grijanja proporcionalan je utrošenoj energiji a ta ovisi o tome koliko prostor gubi (kroz zidove). Tako da grijanja i na druge energente ne znači da će biti jeftino a treba vidjeti i isplativoat prijelaza na npr. plinsko.
A inače ako imaš gradski plin, grijanje si možeš riješiti na 2 načina:
- razvod plinske instalacije po stanu i ne mjestima gdje bi postavio radijatoir staviš plinsku peć. Ovo je zgodno ako imaš mali prostor i treba ti grijati 1-2 prostorije.
- napravi se klasično radijatorsko grijanje na vodu a voda se grije plinskim protočnim bojlerom. Sve ostalo ti treba kao i kod centralnog (radijatori, cjevovod, pumpa, ekspanziona posuda, možda termostatski ventili na radijatorima i sl.).
Da vidiš kolika ti je isplativost trebao bi nabaviti okvirnu ponudu za instalaciju te uz pretpostavku da će ti za grijanje trebati jednako energije kao i do sada, izračunaš uštedu u razlici ukupnog troška za struju i za plin (za plin preračunaš energetski ekvivalent). Podijeliš godišnji trošak s ponude s uštedom i vidiš za koliko vremena (godina) će ti se isplatiti investicija.
Uvijek je isplativije ulagati u izolaciju kuće nego tražiti jeftine energente.
Npr. kod dobro izoliranih kuća, apsolutno najisplativije grijanje je upravo na struju. U odnosu na ostala grijanja, investicija je najmanja a korištenje najelegantnije. Ali i na struju ima različitih rješenja koja su više ili manje funkcionalna (u smislu koliko jednoliko zagrijavaju neki prostor).
Primjer: Kuća s 2 etaže, 145 m2 (6-7 grijanih prostora), ukupna instalirana snaga 7,5 kW električnog grijanja raspoređenog po prostorijama. Uz jedan detalj: kuća ima fasadu s 15 cm izolacije.

[demosten]

apf11 kaže:

Primjer: Kuća s 2 etaže, 145 m2 (6-7 grijanih prostora), ukupna instalirana snaga 7,5 kW električnog grijanja raspoređenog po prostorijama. Uz jedan detalj: kuća ima fasadu s 15 cm izolacije.

To dalmacija? 15 cm čega?

[apf11]

demosten kaže:

To dalmacija? 15 cm čega?

Ne Slovenija negdje kod Maribora. Mislim da je izolacija tvrdi tervol ili nešto slično. Naravno, zidovi su građeni od kvalitetnih blokova s malik K (kao npr. Porotherm). Potkrovlje je također prema stropu dobro izolirano. I to ti je to.
Ako su gubici prostora mali potrebna je i mala snaga da ih namiri. Inače radio sam i sam neke proračune baš za tu kuću i bio sudionik realizacije. Tako da nije priča. Grijanje je izvedeno tako da su se u stropove iznad knaufa montirale ploče s ugrađenim grijaćim žicama (ploče su od gipsa dimenzija 50 cm šiirne i dužina od 1,1 do 2,7 m ). Temperatura na plafonu cca 25 C. Raspodjela toplinskog toka ravnomjerna. Osjećaj kao na proljetnom suncu u travnju.

Primjer: Termosica. Gubici termosice su tako mali da bi se u njoj kava bez problema mogla održavati u vrućem stanju danima i to samo s npr. baterijskom žaruljicom od 1,5 W koja bi bila umočena u kavu.
Ali tako što nije napravljeno jer nikoga ne bi zanimala kava stara 5 dana.

Ljudi zaziru od grijanja na struju jer odmah kažu da je to skupo. Pa ako se sa strujom ne gospodari kako treba, da, skupa je. Ali koliko ?
Evo u grubo male računice 1 litra lož ulja košta oko 4,5 kn (ne znam točno jer ga koristim). To je cca 10 kWh.
Ako se uzmu gubici kotla i prateće instalacije od cca 10% onda je to 9 kWh ostalo za grijanje. Cijena takvog kWh energije iz litre lož ulja je 0,50 kn/kwh. A struje nešto više, 0,64 kn/kwh.
Instalacija za opisano električno grijanje je puno jednostavnija od npr. centralnog na toplu vodu, jeftinija i estetski puno prihvatljivija.. Komocija je maksimalna (svaka prostorija može imati svoju temperaturu, programirati se da se temperatura diže i spušta kada je potrebno, a tako se može i cijela kuća/stan po režimu boravka - npr. djeca u školi dopodne/popodne, vikend i sl.).
Ako je prostor dovoljno dobro izoliran, onda definitivno električno grijanje je u prednosti pred svim ostalima. Već i proizvođači montažnih kuća rješavaju grijanje na ovaj način (dijelovi kuće (npr stropovi a mogu i zidovi) isporučuju se već s ugrađenim pločama za grijanje).

[demosten]

Jedna stvar da se ne zaboravi. što se grijanja tiče - najjeftiniji energent (normalni) je struja preko klima uređaja. Klima daje 3 puta više topline nego što potroši struje pa ispada da je bolje da se ovako ljudi griju na početku i na kraju sezone grijanja. (klima počne štekati na temperaturi nižoj od par pozitivnih stupnjeva)

[brankob]

Odlična tema hvala.Zanima me na koji način grijati stan u obiteljskoj kući od 120 m2.Naime postoji već instalacija za centralno,ali memam bojler i priključak na gradski plin.Da li postoji neko elegantno rješenje sa strujom?Kuća je grdjena ciglom 29 cm plus termo fasada stiropr 8 cm.Molim stručnjake da mi pokušaju odgovoriti s nekim dobrim argumentima za i protiv.Inače volim stvari rješavati sa strujom ali neznam nove mogučnosti.

[Shwake]

Za rekonstrukciju tvoje intalacije grijanja, potrebno je znati puno ulaznih informacija.

1. Postojeća instalacija na struju - kakva je? S električnim toplovodnim bojlerom ili bez bojlera? S topovodnim radijatorima ili električnim? S elektrogrijaćim panelima, podovima, zidovima?
Ovo je bitno znati da se vidi u koliki se zahvat treba ići.

2. O kakvom se prostoru radi? Samostojećoj kući, stanu u zgradi, ... u kojem dijelu HR se nalazi? U Puli? Kakve kvalitete su mu zidovi, prozori, vrata, stropovi, podovi, krov? Odnosno, kolika mu je stvarna potreba za toplinom?
Ovo je potrebno znati da se dobije uvid o snazi i veličinama novih uređaja i opreme, ali i o mogućnostima ugradnje plinskih aparata, jer plinski aparati se ne mogu ugrađivati na bilo kakav nego samo na pravilima propisani način.

3. Gradski plin? Je li stvarno gradski (umjetni)? Ili se radi o prirodnom (zemnom) plinu?
Ovo je pak potrebno znati radi specifičnosti priključenja na komunalnu plinsku mrežu i kompleksnost izvedbe unutarnje instalacije plina.

4. ... itd.

Kompleksno je to područje, pa se ni paušalni odgovor ne može dati na slijepo.

Gradska plinara Zagreb

Preporučujem da proučiš gradivo na navedenoj web stranici radi razumijevanja kasnije izvedbe.

[demosten]

@branko
Imaš neke grijače električne koje se stave u radijator i on radi onda kao normalni radijator. Probaj to pogledati negdje...

[apf11]

brankob kaže:

Odlična tema hvala.Zanima me na koji način grijati stan u obiteljskoj kući od 120 m2.Naime postoji već instalacija za centralno,ali memam bojler i priključak na gradski plin.Da li postoji neko elegantno rješenje sa strujom?Kuća je grdjena ciglom 29 cm plus termo fasada stiropr 8 cm.Molim stručnjake da mi pokušaju odgovoriti s nekim dobrim argumentima za i protiv.Inače volim stvari rješavati sa strujom ali neznam nove mogučnosti.

Kažeš da postoji instalacija za centralno. Pretpostavljam da onda imaš i radijatore. Fali ti izvor tople vode. U tvom slučaju rješenje je električni kotao (protočni). U HR ih proizvodi Termostroj Lučko. Ima ih sa ugrađenom optočnom pumpom i bez nje. Uz to treba na instalaciji vode staviti potrebne elemante (npr. ekspanzionu posudu, odzračnike i sl.) kao na svakom etažnom centralnom na toplu vodu. Kotao je veličine kao protočni za plin i montira se na zid u npr. ostavi.
Za prostor koji si naveo trebao bi ti kotao snage cca 9-12 kW. Kuća ti je dobro izolirana pa bi prošao i s ovim manjim ali ti je razlika u cijeni neznatana. Kotao ima električne grijače u grupama (3 grupe) koji se uključuju automatski po potrebi. Kad je npr. vani toplo onda je dovoljno npr. 3 (4) kW pa kad zahladi 6 (8) kW i kad je jako hladno 9 (12) kW.
Za ovu priklkjučnu snagu treba ti kabel i dovoljno zakupljene snage kod elektre (računaj 1.650 Kn / kW koji trebaš dokupiti).
Radijatori.
Najmanji utrošak struje bio bi kakda bi mogao regulirati svaku prostroiju zasebno. Npr kad u prostoriji nitko ne boravi nema je smisla previše grijati (dovoljno je održavati temperaturu: npr. na +18 a kad si u njoj digneš na npr. 21).
Za regulaciju toga imaš 2 riješenja:
1. termostatski ventili na radijatorima koje fiksno podesiš na neku temperaturu.
2. elektromagnetski ventili s kojim upravljaš preko automatike tako da radijator u nekom prostoru grije koliko treba u datom momentu. Neki onda možeš do kraja "stišati".
Kad si već pobornik struje, ova 2. varijanta bi ti se mogla činiti interesantnom.
S regulacijom postižeš da ti se energija ne gubi u prostoru gdje nikog nema.

No, radijatorska (toplozračna) grijanja imaju manu u odnosu na ranije opisane grijače ploče u stropu. Kod radijatora grije se zrak koji cirkulira ali se uglavnom najvećim dijelom toli zrak zadržava na stropu. Tako da bude razlika i do 5 C između poda i stropa. Kod opoisanog grijanja grijačim pločama razliak je jedva 1 C po visini prostrije (npr. visina = 3,5 m).

[apf11]

demosten kaže:

Jedna stvar da se ne zaboravi. što se grijanja tiče - najjeftiniji energent (normalni) je struja preko klima uređaja. Klima daje 3 puta više topline nego što potroši struje pa ispada da je bolje da se ovako ljudi griju na početku i na kraju sezone grijanja. (klima počne štekati na temperaturi nižoj od par pozitivnih stupnjeva)

Klima je dobra u prijelaznim periodima kako kažeš. Ali u stanu / kući ima puno više prostorija nego klima pa je ovakvo grijanje ograničeno samo na 1-2 prostorije.
Što se iskoristivosti standardne klime tiče, COP = 2,5 -3 kada je razlika između vanjske i unutarnje temperature relativno mala (npr. 7-10 C). Što je razlika veća to pada iskoristivost pa COP značajno padne (npr. na 1,5.)
To znači da tijekom zime klima troši puno više strije nego preko ljeta za iste toplinske učinke (za jednaku penergiku grijanja iodnosno hlađenja).

[brankob]

Hvala na odgovoru,ali ja imam još pitanja.Prvo da kažem da radijatore još nisam kupio,što znaći da imam još nekih mogućnosti (glamox Viking ili sl).Drugo. Srećom s količinom struje nisam ograničen jer sam ju uveo kad se je to radilo bez ograničenja.U dnevnom boravku namjeravam postaviti ložište s pomočnim kotlom za toplu vodu te s tim malo pokušati ekonomizirati.Uvodjenje plina mi je jezivo skupo i povezano s odvratnim administriranjem(gradjevna,Katastar,uporabna dozvola,i postojanje kućnog broja.Naravno da sam napravio izmjene na kući zbog raznih razloga i to sad provući kroz papire je za mene pakao.Samo da spomenem da sam gradjevnu dozvolu čekao 4 godine i 3 mjeseca.Možete si misliti kako mi se to stvarno NEDA!!!!

[Shwake]

brankob kaže:

Hvala na odgovoru,ali ja imam još pitanja.Prvo da kažem da radijatore još nisam kupio,što znaći da imam još nekih mogućnosti (glamox Viking ili sl).Drugo. Srećom s količinom struje nisam ograničen jer sam ju uveo kad se je to radilo bez ograničenja.U dnevnom boravku namjeravam postaviti ložište s pomočnim kotlom za toplu vodu te s tim malo pokušati ekonomizirati.Uvodjenje plina mi je jezivo skupo i povezano s odvratnim administriranjem(gradjevna,Katastar,uporabna dozvola,i postojanje kućnog broja.Naravno da sam napravio izmjene na kući zbog raznih razloga i to sad provući kroz papire je za mene pakao.Samo da spomenem da sam gradjevnu dozvolu čekao 4 godine i 3 mjeseca.Možete si misliti kako mi se to stvarno NEDA!!!!

Prijelaz s električnog grijanja na grijanje/hlađenje preko grijaćeg/rashladnog (freonskog) split sustava ima i drugih mana - od mogućnosti smještaja (ugradnje) vanjske jedinice da ne smeta susjedstvu, cijevnog razvoda i unutarnjih jedinica, do zahtjevnosti održavanja svih jedinica i servisiranja. Sve te jedinice su s pokretnim elementima, koji se kao i kod automobila troše i trebaju servisiranja i generalke, što košta. Svaka jedinica ima filter kojega se mora redovito čistiti i od lebdećih nečistoća ali i od nakupljenih kolonija mikroba u filteru i tavi za kondenzat.
Uz to je visoka i cijena novih freonskih uređaja za pokrivanje toplinskih potreba za jedan poveći stan.
Kruna svega je nemogućnost ugradnje u području s hladnijom klimom zbog ograničenja rada na temperature ne niže od -15°C, tj. u stanu neće moći biti grijanja onda kad je najpotrebnije - u ekstremnim uvjetima.

Zato nije nevažno pitanje u kojem se klimatskom području nalazi kuća i stan.

[grijanje]

brankob kaže:

Hvala na odgovoru,ali ja imam još pitanja.Prvo da kažem da radijatore još nisam kupio,što znaći da imam još nekih mogućnosti (glamox Viking ili sl).Drugo. Srećom s količinom struje nisam ograničen jer sam ju uveo kad se je to radilo bez ograničenja.U dnevnom boravku namjeravam postaviti ložište s pomočnim kotlom za toplu vodu te s tim malo pokušati ekonomizirati.Uvodjenje plina mi je jezivo skupo i povezano s odvratnim administriranjem(gradjevna,Katastar,uporabna dozvola,i postojanje kućnog broja.Naravno da sam napravio izmjene na kući zbog raznih razloga i to sad provući kroz papire je za mene pakao.Samo da spomenem da sam gradjevnu dozvolu čekao 4 godine i 3 mjeseca.Možete si misliti kako mi se to stvarno NEDA!!!!

Jesi li razmišljao o električnom podnom grijanju?
Prednost je što griješ upravo onaj dio od kojeg ti dolazi najveći osjećaj hladnoće, reguliraš direktno temperaturu poda a još jedna prednost je što se grije svaka prostorija zasebnim grijačem i termostatom. Nema radijatora, bojlera, cijevi a toplina se širi najekonomičnije od svih načina grijanja. Dakle na podu namjestiš cca 25-27°C a kod glave ti bude cca 22-23°C. Nema gubitaka topline pod stropom. Postoje i programibilni termostati tako da možeš namještati temperaturu poda u nekoliko vremenskih dijelova dana, 7 dana u tjednu. Grijači se postavljaju u betonsku glazuru (što bih svakako preporučio radi akumulacije topline) ili direktno pod pločice u sloj fleksibilnog građevinskog ljepila.

[apf11]

grijanje kaže:

Jesi li razmišljao o električnom podnom grijanju?
Prednost je što griješ upravo onaj dio od kojeg ti dolazi najveći osjećaj hladnoće, reguliraš direktno temperaturu poda a još jedna prednost je što se grije svaka prostorija zasebnim grijačem i termostatom. Nema radijatora, bojlera, cijevi a toplina se širi najekonomičnije od svih načina grijanja. Dakle na podu namjestiš cca 25-27°C a kod glave ti bude cca 22-23°C. Nema gubitaka topline pod stropom. Postoje i programibilni termostati tako da možeš namještati temperaturu poda u nekoliko vremenskih dijelova dana, 7 dana u tjednu. Grijači se postavljaju u betonsku glazuru (što bih svakako preporučio radi akumulacije topline) ili direktno pod pločice u sloj fleksibilnog građevinskog ljepila.

Ako se razmišlja o električnom grijanju bez radijatora (grijajće gips ploče ili kablovi), onda je definitivno smještaj u strop bolja varijanta od smještaja u pod. Iznimka može biti kupaonica, ulazni hodnik (popločen kamenom ili pločicama) i slični prosotri u kojima se boravi samo povremeno.
U prostorima gdje se boravi stalno podno grijanje ima nekoliko mana u odnosu na stropno.

[brankob]

Nažalost stan je gotov i podovi su gotovi(parket).Dakle trebam nešto umjesto radijatora za centralno ili centralno na struju(kolega je odustao zbog cijene).Ja mislim da bih prošao jer mi je kuća dobro izoliranaInače mislim da termo peči imaju velike šanse,jer se pune po noćiTakodjer je kod njih dobro što su one same po sebi tople te daju u prelaznim periodima osjećaj ugode.Zanima me da li postoje i neki moderniji načini zagrijavanja.(podmornice i slično).Mora da nešto ima!!!!Tko zna ???

[grijanje]

brankob kaže:

Nažalost stan je gotov i podovi su gotovi(parket).Dakle trebam nešto umjesto radijatora za centralno ili centralno na struju(kolega je odustao zbog cijene).Ja mislim da bih prošao jer mi je kuća dobro izoliranaInače mislim da termo peči imaju velike šanse,jer se pune po noćiTakodjer je kod njih dobro što su one same po sebi tople te daju u prelaznim periodima osjećaj ugode.Zanima me da li postoje i neki moderniji načini zagrijavanja.(podmornice i slično).Mora da nešto ima!!!!Tko zna ???

Postoje ti, naravno, i električni mramorni radijatori, objesiš ga na zid, uštekaš u utičnicu, dobiješ i termostat koji montiraš iznad ploče da se ploča ne bi pregrijala. Nedostatak je što ploča može dostići i prilično visoku temperaturu (cca 70°C). Prednost je što griješ svaku prostoriju posebno a ploča se relativno brzo zagrije i kroz pola sata ti bude toplo. Snaga ploča ti je od 500W do nekih 1600W, ovisno o veličini prostorije. Inače ja se bavim prodajom i montažom električnih grijanja (u prvom redu podnih) pa znam ponešto o tome.

[Shwake]

grijanje kaže :
"Inače ja se bavim prodajom i montažom električnih grijanja (u prvom redu podnih) pa znam ponešto o tome."



Za odabir načina grijanja nužno je prije ikakvog zahvata znati tehnološko rješenje prostorija kuće ili stana, što podrazumijeva podijeljenost prostora na prostorije, pozicije, veličine i kakvoću zidova, podova, stropova i otvora (prozori i vrata), namjenu tih prostorija, te kućanske uređaje, opremu i namještaj u svakoj pojedinoj prostoriji. Kad je sve to poznato onda se sukladno toplinskim opterećenjima prostorija odabire način grijanja i odgovarajuća ogrijevna instalacija.

Dakle, na pamet govoriti i o jednom tipu grijanja bez uvida u stvarno stanje građevine je pucanj u prazno.

A podno grijanje ima i dopunski problem :
- ne daje dovoljno topline za pokrivanje toplinskih gubitaka (cca 50-100 W/m2),
- zahtjeva veliku i ničim ne zagrađenu slobodnu površinu plohe poda,
- konstantno podiže prašinu s poda u prostor čime alergičare može ukomirati.
Zato se ono izvodi više kao dopunsko grijanje u stanovima a ne kao temeljno grijanje.

Dakle, problem s grijanjem nije baš dječja igra i trebalo bi se oko njega posavjetovati bar s nekim vam poznatim projektantom grijanja, ako već ne želite plaćati projekt od kakvog projektantskog ureda.

[brankob]

Je pa zato i pišem ovdje jer predpostavljam da ima ljudi koji imaju saznanja o drugim vrstama grijanja ,a stan se nalazi u obiteljskoj kući ima relativno malo prozora cca 23 m 2 a izolacija je cigla 30 cm plus stiropor 8 cm.Ponekim tablicama K je oko 0,35.Ovaj podatak bi trebao meni omogučiti grijanje i na struju ali ponuda radijator sim radijator tam mi nije baš nekako pouzdana.Trebam ljude koji malo više znaju o tome i mogući proraču okvirni.Stan ima površinu od 118 m 2.Molim za prijedlog ozbiljnog rješenja.

[apf11]

Shwake kaže:

grijanje kaže :
"Inače ja se bavim prodajom i montažom električnih grijanja (u prvom redu podnih) pa znam ponešto o tome."



Dakle, na pamet govoriti i o jednom tipu grijanja bez uvida u stvarno stanje građevine je pucanj u prazno.

A podno grijanje ima i dopunski problem :
- ne daje dovoljno topline za pokrivanje toplinskih gubitaka (cca 50-100 W/m2),
- zahtjeva veliku i ničim ne zagrađenu slobodnu površinu plohe poda,
- konstantno podiže prašinu s poda u prostor čime alergičare može ukomirati.
Zato se ono izvodi više kao dopunsko grijanje u stanovima a ne kao temeljno grijanje.

Dakle, problem s grijanjem nije baš dječja igra i trebalo bi se oko njega posavjetovati bar s nekim vam poznatim projektantom grijanja, ako već ne želite plaćati projekt od kakvog projektantskog ureda.

Potpisujem !
A i dodajem još malo pojašnjenja.
- Snaga kod podnog grijanja ograničena je temperaturom poda koji se još može podnositi a da ozbiljnije ne ugrozi zdravlje (vene na nogama). I to je razlog zašto se samo s podnim ne može dobiti dovoljno energije za neki prostor
- Osim što se diže prašina (zbog dizanja tolog zraka) topli pod (i prljavi) je idealno mjesto za razvoj i život raznih bakterija i mikroorganizama

Podno grijanje nije prirodni način grijanja i zbog toga će stvoriti zdravstvene problema (oticanje nogu) ako se stalno boravi u takvo grijanom prostoru. Jedini prostori gdje je takvo grijanje prihvatljivo i ekonomski opravdano jesu viskoke javne građevine gdje se kratko boravi.

Grijanje s mramornim pločama, osim mogućnosti da se čovjek opeče na površinu, ima i slijedeće nedostatke:
- Površina mramorne ploče nije dobro "oblikovana" da bi učinkovito prenosila toplinu na zrak koji bi trebao strujiti oko nje (zato su svi radijatori takvo oblikovani da imaju maksimalnu površinu izloženu strujanju zraka !). To znači puno utrošene struje za efekte grijanja koje se primjernom drugačijeg načina postignu uz puno manji utrošak energije.
- S mramornim pločama pokrivenost prostora toplinom je izuzetno nepovoljna (= vrlo nejednolika).

U osnovi, postoje 2 načina grijanja:
- toplozračno (konvekcijsko) grijanje gdje toplinu prenosi zrak (radijatori svih vrsta bez i sa ispuhivanjem),
- isijavajuće grijanje (preko tople površine) gdje zrak ne sudjeluje (ovo bi djelovalo i u vakumu)

Prednost toplozračnog grijanja je u tome što brzo postiže učinak osjetilne topline (ono što se osjeća na koži). Naročito ako je još potpomognuto ispuhivanjem toplog zraka (termo peći, kaloriferi, ventilokonvektori, klima uređaji).
Nedostatak je pretopao zrak (jer je zrak rijadak pa mora biti topao da bi prenosio potrebnu količinu energija u određenom vremenu). Tako (0re)topao zrak izaziva isušivanje prostora i otežava disanje. Cirkulacija raznosi prašinu po prostrou (alergije).
Nažalost, u mnogim slučajevima ovo je bio jedini način grijanja dok se nisu radile energetski "šparne" kuće (=dobro izolirane)

Isijavajuće grijanje je jedini prirodni način grijanja i to u varijenti kada dolazi odozgo. Ovakav način grijanja je upravo suprotan načinu neželjneog (pretjeranog) hlađenja ljudskog tijela. A to je upravo isijavanjem od toplog tijela k hladnoj površinu u okolini.