Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 12.08.2007., 00:14   #21
Quote:
registriranikor1§nik kaže: Pogledaj post
Srpska jekavica postoji neovisno o samovolji pojedinih političara pseudoznanstvenika....
I hercegovačka?

Evo jednog nazoviznanstvenika: "Da sam sve napečatio Hercegovački (npr. djevojka, djeca, vidjeti, lećeti i pr.), onda bi rekli Sremci, a osobito varošani i varoške: pa šta sada nama ovaj nameće Horvatskij jezik."

Tako naime u knjizi "Narodna srpska pesnarica, čast vtora, Beč, 1815." objašnjava Vuk zašto sve pjesme nije donio u jekavici.

Pametnomu dosta. Pretpostavljam, tebi i tebi sličnima ne.
__________________
Pravim muževima ne treba potpis.
stitch is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 01:10   #22
Quote:
stitch kaže: Pogledaj post
I hercegovačka?

Evo jednog nazoviznanstvenika: "Da sam sve napečatio Hercegovački (npr. djevojka, djeca, vidjeti, lećeti i pr.), onda bi rekli Sremci, a osobito varošani i varoške: pa šta sada nama ovaj nameće Horvatskij jezik."

Tako naime u knjizi "Narodna srpska pesnarica, čast vtora, Beč, 1815." objašnjava Vuk zašto sve pjesme nije donio u jekavici.

Pametnomu dosta. Pretpostavljam, tebi i tebi sličnima ne.
I u lexiku ga je jasno "zasroljio" na hrvatsku stranu. Eh, moj Vucse junacse, prazna glava, a ni meso juneche.
dementiapraecox is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 09:27   #23
Sad se dogovorite kako ce se jezik zvati


"Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik različiti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na čisto lingvističkoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku, i to treba jednom konačno jasno reći. Ako se netko s tim ne slaže, neka izloži argumente."

Ivo Pranjkovic
http://www.slobodnadalmacija.hr/20060207/kultura01.asp
Adrion Oros is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 10:22   #24
Quote:
Adrion Oros kaže: Pogledaj post
Sad se dogovorite kako ce se jezik zvati


"Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik različiti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na čisto lingvističkoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku, i to treba jednom konačno jasno reći. Ako se netko s tim ne slaže, neka izloži argumente."

Ivo Pranjkovic
http://www.slobodnadalmacija.hr/20060207/kultura01.asp
Hrvatsko-hrvatski, srbsko-hrvatski, boshnjansko-hrvatski, crnogorsko-hrvatski !! I bilo bi najblizhe istini.
dementiapraecox is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 11:41   #25
Jezici se zovu onako kako ih nazivaju njihovi govornici.
__________________
Krumpir Vampir ponovo je tu! Sisat će vam škrob dok vas ne otjera u grob!

math_baby reče: samo toliko da znate da vam cp.tar moze, u dogovoru s nekim od admina promijeniti sadrzaj vaseg bloga ukoliko mu se taj sadrzaj ne svidja!
cp.tar is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 15:50   #26
Tvrdnju da se crnogorski i srpski jezik vise razlikuju no neki drugi jezici mozemo posositi su tuste mimogrednijeh primjera interdijalekatskog vazenja, koji pokazuju ne samo velju razlicitost u odnosu na odgovarajuce u srpskom jeziku (po izgovoru ekavica- ijekavica), no i suprotivnost kao da su iz sasvijem razlicitih, posebitih, stranijeh jezika. O tome i o zlocinu nad crnogorskijem jezikom i njegovom poslicavanju srpskom jeziku śedoci śljedeca crnogorsko-srpska leksika.

LEKSICKA RAZLICITOST DVA STRANA JEZIKA

Tvrd (tvrdoca, tvrdina, tvrdja, utvrditi) – cvrst (cvstina, cvrstoca, ucvrstiti); studen (stud m, studen f, ostudeniti) – hladan (hladnoca, ohladiti); kostanj – kesten; varevina – mlijeko; izvanjac – stranac; kam(en) – krs; tenac (potencenjak, potencen, /po/tenciti) – vampir (povampiren, povampiriti); kokot – pijevac (pijetao); djetic – d(j)ecak; djelicak – dio; gvozdje – zeljezo; stube-stepenice, stupanj (stupnjevati) – stepen (stepenovati), skala - stepenica; mokar - vlazan (kvasan); grdan (grdov, grdilo, grditi) – ruzan (ruzilo, ruziti); maknuti – pokrenuti; mrdati (micati), (po)senuti – pomjeriti; pot (potan, /o/potiti)– znoj (znojav, znojiti); glib(ov) (/iz/gliban, glibati) – blato (blatnjav, prljav, blatiti); toljaga (toljagan, toljagati) – batina (batinan, batinati); uziziti -?; uze – konopac; jakati (od jak, jakostan, jacina) - hrvati; karati – prekor(ij)evati?; kuditi- kritikovati; remik – kais (“po remiku ka da bjese trska”- Njegos); neradeci – nenamjerno; mimogred(no) – usput(no); cotati (cotav, coto)- hramati (hrom, ?); krivati – hramati; cor(av) - slep (cori mis –slijepi mis); ocoriti – oslijepiti; cklo (c/a/klen, ckliti) – staklo (staklen,?); zrcalo (zrcati) – ogledalo (ogledati); uglava (od glava, uglavljen, uglaviti) – ugovor (od govor, dogovoriti, ugovoriti); utihnuti – utisati; u(iz)tuliti – u(iz)gasiti; upaliti – ukljuciti; o(na)zebsti (ozeben, ozeba f.) – prehladiti (prehladjen, prehlada); (po)/h/itati (hitrost, hitnja, hitar)- pozuriti (zurba, zurno, brzo); upiriti (od pir-oganj) – upaliti (upaljen); uzditi (uzden, uzdiven) – upaliti (zapaljen); sazeci (sazezen) - spaliti (spaljen); zega – vrucina; oganj (ognejvit) – vatra (vatren); omraziti (omraza, omrazen, mrsak) – mrzjeti (mrznja, mrzan); biti (od bitka) – tuci; (na)iediti (ied, iedak) –(na)ljutiti (ljutnja, ljut); depesa (brzojav) – telegram; stimati (stima, stiman) – ugostiti (goscenje, ugoscen); stimadur - procjenjivac?; nozice (od noz) - makaze; lupez (lupestina, lupeski, lupezan, lupezati) – lopov, lopuza (lopovluk, lopovski, ukraden, krasti; poradi toga – zbog (jer); toga radi – zato; kopca (zakopcati, zakopcan) –spojnica (spojiti, spojen); puce (zapucen, zapuciti) – dugme (?); rasto – zasto, zato; zvizdalajka (zvizduk, zvizdati) – pistaljka (?, pistati); bojati (od boj, bojaznost, bojazljiv) –plasiti (strah, plasljiv); odocniti (dockan, odocnjenje) - zakasniti (/za/kasnjen, kasno); opozniti (pozni) – zakasniti; pricin – privid; zracan (zrak, zraciti) – osvijetlje (?, vazduh); promaja – propuh; pomet- hladnoca ?; saket – kesa; cukar (cukren, cukriti) – secer (seceriti); znaven (od znanje) – poznat (od poznanstva); osim – sem; izuzev – sem; spram – prema; zboriti (od zbor) – govoriti (od govor); zbornost – sabornost; zbor – skup; frnjok (frnjokati, frnjokan) – zvrcka (zvrckati?, zvrckan); nedsovoljstvo – nedostatak; manjkati (manjak) – nedostajati (nedostatak); oriz – pirinac (riza); fadzola – pasuilj; zaturiti (uturiti, poturiti, naturiti) - izgubiti (umetnuti, postaviti, podmetnuti, nametnuti); prosociti (sociti, sok) – dostaviti (dostavljac); trsiti – odstraniti; ceskoba – tjeskoba; katariste – jarbol; skatula – kutija; skaf – ladica; kaseta – sanduk; solijerna – slanik (slanjak=; vrerca – dzak; dekica – cebe; spag –dzep; necesov (cesov, nicesov) – nekoji (koji, nikoji); lasno – lako; (po)rinuti – gurnuti; (po)vrnuti – (po)vracati navlastito – narocito; svojstina – svojta; mrtac – mrtvac; striko –ciko; zanago (od nag, nago, ogoljelo) – uistinu; oburdati – razvaliti; razuriti (razur) – srusiti; prednji - prvi; mucati – cutati; cerati – tjerati; pasce (pascad) – ker (kerovi); lajati-kevcati, pucikati – napujda(va)ti; iskati-traziti; uljeci – uci, ugoniti (zagoniti, nagoniti, nagnati)-uvesti, i tuste drugijeh.
Ove i mnoge druge srpske i crnogorske naddijalekatske rijeci nama su znavene, jer redovito u ucilistima i svudjer u zvanicnom zivotu ucimo i zborimo srpski jezik, pa su ni, ipak, posve razlicite, a za nekoga ko ne zna srpski i crnogorski jezik posigurno bi ih precizirao kao rijeci dva sasma strana i nesrodna jezika. Neki jezici se razlikuju samo po dijalektu, izgovoru, pa se smatraju sasvijem posebitim i samostalnijem jezicima.

Crnogorske rijeci kojijeh nema i koje se ne mogu prevesti na srpski jezik

Da i ne pominjemo one rijeci crnogorske kojijeh ili uopste nema u srpskom jeziku iliti se ne mogu prevesti. Npr. paśaluk - a to nije pasaluk, no nesto sasvijem drugo, suprotivno, zatijem pogan, kalijez, kastig, fukara, manit(ac), manitulja i dr. U srpskom nema ni rijeci cojstvo (od cojak), nego covestvo. Nemaju ni rijec kosijer. Za Srbe su nerazumljive mnoge crnogorske sintagme, kao npr.: Paśa pogani, Paśi milet, Ubrani Boze, Potonja ura, Pas svakoji svoje breme nosi, A s cesa se tamo svadiste. Izbacena je iz upotrebe i lijepa rijec Sv. Petra Crnogorskoga zacediti (od cedo, dijete), a zamijenjena je vrlo nejasnom rijecju zatrudniti (od trud, tezak – lat. gravitas.- gravidna), a da i ne zborimo da je sasvijem istisnuta rijec bredj (bredja zena – trudna zena), izvanajc (stranci), nasijenci (nasi, naski ljudji), inozeremci (stranci). U srpskom rjecniku nema ni rijeci: uhodnik, smutnik, mutnik, mitnik, sapatnik (koji potajno intrigira), sopernik, umivaonik, uzdivenik, uzdivenica, pitatelj, śet, priśet, oncas, uzlicasnji, kam, kami, kami mu uzube, kami mu bog dao. i tuste drugijeh od kojijeh bi se mogao naciniti poseban crnogorski rjecnik za srpsku upotrebu.

Istraga (a ne arhaika) crnogorske leksike

Navescemo i mimogredne primjere istrage (a ne arhaike) crnogorske leksike pomocu domazetica i “udomljenijeh kopilad”: puce (dugme) koje se sacuvalo u zapuciti, kopca (spajalaica) u zakopcati, cojak (covek) u cojstvo, vrtanje (vracanje) u zavrtanj, przulin u prziti, prigati (prziti) u priganice, (po)zajmiti (posuditi) u zajam, godiste (godina), izvan (spolja) zadrzan u izvanjac. Gotovo su u potpunosti zamijenjene crnogorske rijeci srpskijem: skorup – kajmak, kacamak – pura (palenta), prsuta – sunka, iako ovo nijesu sinonimi, niti oznacavaju iste predmete, jer se razlikuju i po samoj tehnologiji dobijaja, a neki i po sastavu. Crnogorske rijec krap i kostanj gotovo su posve zamijenjene sa rijecju saran i kestenj. U potpunosti je procerana i leksika crnogorskoga kuzinarskog (kutnjega) inventara pomocu domazetica i “udoljmljenijeh kopiladi”: teca (serpa), tiganj (tava, prosulja) bronзin, pjat (tanjir), pjadela (zdjela), ozica (kasika-od kasa), pirun (viljuska), kutlaca – varijaca), pinjata, karlica, boca, botilja, bocun, bocunic, de(i)miz(dz)ana, pirija (lijevak), solja (casa-nema je u Vukoom Rjecniku), skudela, cikara, kvarat, putijer, kondijer, solijera (slanik, slanjak), curkijerna, przulin, stikadenta (cackalica) f(v)urmina (sibica), dublijer (svijecnjak su dvije svijece), umivaonik (lavabo), kopanja (korito za pranje sudja i drugoga), kain (lavor), konata, kanta¸ sic, kantula, miscélo, liksija (luzina), kazan. Tu su i rijeci: trpeza, tavulin tavaja, kredenac, kredenca, sporet (stednjak) f(v)aculet (maramica), traverz(s)a, karijega (stolica), skanj, stolovac, skaf, skamija (klupa) skancija. Procerane su u provincijalizme i arhaizme i izvorne crnogorske rijeci: spuz, tica, senica, cela, kam, kami, plam, pram, grun, poli, prekomjerje (pekomjernost), licemjerje (licemjernost), lukavstina (lukaavost), lupestina (lopovluk), lisencija (lisavanje).
Prigovor da je rijec i o tudjicama je izlisan, jer njima obiluje i tzv. srpski jezik (i rijec skola je grckoga, odnosno latinskog podrijekla, a nasa je uciliste).

http://forum.cafemontenegro.com/show...1&postcount=20
__________________
The name Croats gained among the Slavs the sacral importance since it was connected with the victory over the Goths and their yoke shaken off.
Майоров А.В., Великая Хорватия: Этногенез и ранняя история славян Прикарпатского региона, str. 187
Sajuuk is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 15:55   #27
Quote:
Sajuuk kaže: Pogledaj post
Tvrdnju da se crnogorski i srpski jezik vise razlikuju no neki drugi jezici mozemo posositi su tuste mimogrednijeh primjera interdijalekatskog vazenja, koji pokazuju ne samo velju razlicitost u odnosu na odgovarajuce u srpskom jeziku (po izgovoru ekavica- ijekavica), no i suprotivnost kao da su iz sasvijem razlicitih, posebitih, stranijeh jezika. O tome i o zlocinu nad crnogorskijem jezikom i njegovom poslicavanju srpskom jeziku śedoci śljedeca crnogorsko-srpska leksika.

LEKSICKA RAZLICITOST DVA STRANA JEZIKA

Tvrd (tvrdoca, tvrdina, tvrdja, utvrditi) – cvrst (cvstina, cvrstoca, ucvrstiti);
Prvo pa muško: ove su dvije riječi različitoga značenja.
__________________
Krumpir Vampir ponovo je tu! Sisat će vam škrob dok vas ne otjera u grob!

math_baby reče: samo toliko da znate da vam cp.tar moze, u dogovoru s nekim od admina promijeniti sadrzaj vaseg bloga ukoliko mu se taj sadrzaj ne svidja!
cp.tar is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 16:13   #28
Quote:
Abyssus kaže: Pogledaj post

Ako izgrade vlastiti standard, to je jezik.
Opa, otkud sad to.

ZAr nismo prije par dana tvrdili da jezici ne postoije ako nema standarda?
reg1str1ranikor1snik is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 16:19   #29
Quote:
reg1str1ranikor1snik kaže: Pogledaj post
Quote:
Abyssus kaže:
Ako izgrade vlastiti standard, to je jezik.
Opa, otkud sad to.

ZAr nismo prije par dana tvrdili da jezici ne postoije ako nema standarda?
Čitaš li ti uopće? Preteško je shvatiti pogodbenu rečenicu, gradivo osnovne škole?

Prestrašno, em si nepismen, em ni čitati ne znaš.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 16:30   #30
Quote:
Abyssus kaže: Pogledaj post
Čitaš li ti uopće? Preteško je shvatiti pogodbenu rečenicu, gradivo osnovne škole?

Prestrašno, em si nepismen, em ni čitati ne znaš.
Pa kaj s1 oček1vala kad n1 svako 1 u svojem 1menu n1je usp1o zam1jen1t1 jed1n1com...
__________________
Krumpir Vampir ponovo je tu! Sisat će vam škrob dok vas ne otjera u grob!

math_baby reče: samo toliko da znate da vam cp.tar moze, u dogovoru s nekim od admina promijeniti sadrzaj vaseg bloga ukoliko mu se taj sadrzaj ne svidja!
cp.tar is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 16:34   #31
Quote:
cp.tar kaže: Pogledaj post
Pa kaj s1 oček1vala kad n1 svako 1 u svojem 1menu n1je usp1o zam1jen1t1 jed1n1com...
A Risonja.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 17:57   #32
Quote:
cp.tar kaže: Pogledaj post
Pa kaj s1 oček1vala kad n1 svako 1 u svojem 1menu n1je usp1o zam1jen1t1 jed1n1com...
odakle ti znaš što je bila moja namjera, što nije?
 
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 18:22   #33
Quote:
Abyssus kaže: Pogledaj post
Čitaš li ti uopće? Preteško je shvatiti pogodbenu rečenicu, gradivo osnovne škole?

Prestrašno, em si nepismen, em ni čitati ne znaš.
A reci ti meni onda po kojoj onda logici ono što govore istarski Vlasi jezik?
Dva jezika štoviše?
Jel imaju oni svoj standard?
Rječnike?
 
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 18:30   #34
Quote:
Sajuuk kaže: Pogledaj post
Tvrdnju da se crnogorski i srpski jezik vise razlikuju no neki drugi jezici mozemo posositi su tuste mimogrednijeh primjera interdijalekatskog vazenja, koji pokazuju ne samo velju razlicitost u odnosu na odgovarajuce u srpskom jeziku (po izgovoru ekavica- ijekavica), no i suprotivnost kao da su iz sasvijem razlicitih, posebitih, stranijeh jezika. O tome i o zlocinu nad crnogorskijem jezikom i njegovom poslicavanju srpskom jeziku śedoci śljedeca crnogorsko-srpska leksika.

LEKSICKA RAZLICITOST DVA STRANA JEZIKA

Tvrd (tvrdoca, tvrdina, tvrdja, utvrditi) – cvrst (cvstina, cvrstoca, ucvrstiti); studen (stud m, studen f, ostudeniti) – hladan (hladnoca, ohladiti); kostanj – kesten; varevina – mlijeko; izvanjac – stranac; kam(en) – krs; tenac (potencenjak, potencen, /po/tenciti) – vampir (povampiren, povampiriti); kokot – pijevac (pijetao); djetic – d(j)ecak; djelicak – dio; gvozdje – zeljezo; stube-stepenice, stupanj (stupnjevati) – stepen (stepenovati), skala - stepenica; mokar - vlazan (kvasan); grdan (grdov, grdilo, grditi) – ruzan (ruzilo, ruziti); maknuti – pokrenuti; mrdati (micati), (po)senuti – pomjeriti; pot (potan, /o/potiti)– znoj (znojav, znojiti); glib(ov) (/iz/gliban, glibati) – blato (blatnjav, prljav, blatiti); toljaga (toljagan, toljagati) – batina (batinan, batinati); uziziti -?; uze – konopac; jakati (od jak, jakostan, jacina) - hrvati; karati – prekor(ij)evati?; kuditi- kritikovati; remik – kais (“po remiku ka da bjese trska”- Njegos); neradeci – nenamjerno; mimogred(no) – usput(no); cotati (cotav, coto)- hramati (hrom, ?); krivati – hramati; cor(av) - slep (cori mis –slijepi mis); ocoriti – oslijepiti; cklo (c/a/klen, ckliti) – staklo (staklen,?); zrcalo (zrcati) – ogledalo (ogledati); uglava (od glava, uglavljen, uglaviti) – ugovor (od govor, dogovoriti, ugovoriti); utihnuti – utisati; u(iz)tuliti – u(iz)gasiti; upaliti – ukljuciti; o(na)zebsti (ozeben, ozeba f.) – prehladiti (prehladjen, prehlada); (po)/h/itati (hitrost, hitnja, hitar)- pozuriti (zurba, zurno, brzo); upiriti (od pir-oganj) – upaliti (upaljen); uzditi (uzden, uzdiven) – upaliti (zapaljen); sazeci (sazezen) - spaliti (spaljen); zega – vrucina; oganj (ognejvit) – vatra (vatren); omraziti (omraza, omrazen, mrsak) – mrzjeti (mrznja, mrzan); biti (od bitka) – tuci; (na)iediti (ied, iedak) –(na)ljutiti (ljutnja, ljut); depesa (brzojav) – telegram; stimati (stima, stiman) – ugostiti (goscenje, ugoscen); stimadur - procjenjivac?; nozice (od noz) - makaze; lupez (lupestina, lupeski, lupezan, lupezati) – lopov, lopuza (lopovluk, lopovski, ukraden, krasti; poradi toga – zbog (jer); toga radi – zato; kopca (zakopcati, zakopcan) –spojnica (spojiti, spojen); puce (zapucen, zapuciti) – dugme (?); rasto – zasto, zato; zvizdalajka (zvizduk, zvizdati) – pistaljka (?, pistati); bojati (od boj, bojaznost, bojazljiv) –plasiti (strah, plasljiv); odocniti (dockan, odocnjenje) - zakasniti (/za/kasnjen, kasno); opozniti (pozni) – zakasniti; pricin – privid; zracan (zrak, zraciti) – osvijetlje (?, vazduh); promaja – propuh; pomet- hladnoca ?; saket – kesa; cukar (cukren, cukriti) – secer (seceriti); znaven (od znanje) – poznat (od poznanstva); osim – sem; izuzev – sem; spram – prema; zboriti (od zbor) – govoriti (od govor); zbornost – sabornost; zbor – skup; frnjok (frnjokati, frnjokan) – zvrcka (zvrckati?, zvrckan); nedsovoljstvo – nedostatak; manjkati (manjak) – nedostajati (nedostatak); oriz – pirinac (riza); fadzola – pasuilj; zaturiti (uturiti, poturiti, naturiti) - izgubiti (umetnuti, postaviti, podmetnuti, nametnuti); prosociti (sociti, sok) – dostaviti (dostavljac); trsiti – odstraniti; ceskoba – tjeskoba; katariste – jarbol; skatula – kutija; skaf – ladica; kaseta – sanduk; solijerna – slanik (slanjak=; vrerca – dzak; dekica – cebe; spag –dzep; necesov (cesov, nicesov) – nekoji (koji, nikoji); lasno – lako; (po)rinuti – gurnuti; (po)vrnuti – (po)vracati navlastito – narocito; svojstina – svojta; mrtac – mrtvac; striko –ciko; zanago (od nag, nago, ogoljelo) – uistinu; oburdati – razvaliti; razuriti (razur) – srusiti; prednji - prvi; mucati – cutati; cerati – tjerati; pasce (pascad) – ker (kerovi); lajati-kevcati, pucikati – napujda(va)ti; iskati-traziti; uljeci – uci, ugoniti (zagoniti, nagoniti, nagnati)-uvesti, i tuste drugijeh.
Ove i mnoge druge srpske i crnogorske naddijalekatske rijeci nama su znavene, jer redovito u ucilistima i svudjer u zvanicnom zivotu ucimo i zborimo srpski jezik, pa su ni, ipak, posve razlicite, a za nekoga ko ne zna srpski i crnogorski jezik posigurno bi ih precizirao kao rijeci dva sasma strana i nesrodna jezika. Neki jezici se razlikuju samo po dijalektu, izgovoru, pa se smatraju sasvijem posebitim i samostalnijem jezicima.

Crnogorske rijeci kojijeh nema i koje se ne mogu prevesti na srpski jezik

Da i ne pominjemo one rijeci crnogorske kojijeh ili uopste nema u srpskom jeziku iliti se ne mogu prevesti. Npr. paśaluk - a to nije pasaluk, no nesto sasvijem drugo, suprotivno, zatijem pogan, kalijez, kastig, fukara, manit(ac), manitulja i dr. U srpskom nema ni rijeci cojstvo (od cojak), nego covestvo. Nemaju ni rijec kosijer. Za Srbe su nerazumljive mnoge crnogorske sintagme, kao npr.: Paśa pogani, Paśi milet, Ubrani Boze, Potonja ura, Pas svakoji svoje breme nosi, A s cesa se tamo svadiste. Izbacena je iz upotrebe i lijepa rijec Sv. Petra Crnogorskoga zacediti (od cedo, dijete), a zamijenjena je vrlo nejasnom rijecju zatrudniti (od trud, tezak – lat. gravitas.- gravidna), a da i ne zborimo da je sasvijem istisnuta rijec bredj (bredja zena – trudna zena), izvanajc (stranci), nasijenci (nasi, naski ljudji), inozeremci (stranci). U srpskom rjecniku nema ni rijeci: uhodnik, smutnik, mutnik, mitnik, sapatnik (koji potajno intrigira), sopernik, umivaonik, uzdivenik, uzdivenica, pitatelj, śet, priśet, oncas, uzlicasnji, kam, kami, kami mu uzube, kami mu bog dao. i tuste drugijeh od kojijeh bi se mogao naciniti poseban crnogorski rjecnik za srpsku upotrebu.

Istraga (a ne arhaika) crnogorske leksike

Navescemo i mimogredne primjere istrage (a ne arhaike) crnogorske leksike pomocu domazetica i “udomljenijeh kopilad”: puce (dugme) koje se sacuvalo u zapuciti, kopca (spajalaica) u zakopcati, cojak (covek) u cojstvo, vrtanje (vracanje) u zavrtanj, przulin u prziti, prigati (prziti) u priganice, (po)zajmiti (posuditi) u zajam, godiste (godina), izvan (spolja) zadrzan u izvanjac. Gotovo su u potpunosti zamijenjene crnogorske rijeci srpskijem: skorup – kajmak, kacamak – pura (palenta), prsuta – sunka, iako ovo nijesu sinonimi, niti oznacavaju iste predmete, jer se razlikuju i po samoj tehnologiji dobijaja, a neki i po sastavu. Crnogorske rijec krap i kostanj gotovo su posve zamijenjene sa rijecju saran i kestenj. U potpunosti je procerana i leksika crnogorskoga kuzinarskog (kutnjega) inventara pomocu domazetica i “udoljmljenijeh kopiladi”: teca (serpa), tiganj (tava, prosulja) bronзin, pjat (tanjir), pjadela (zdjela), ozica (kasika-od kasa), pirun (viljuska), kutlaca – varijaca), pinjata, karlica, boca, botilja, bocun, bocunic, de(i)miz(dz)ana, pirija (lijevak), solja (casa-nema je u Vukoom Rjecniku), skudela, cikara, kvarat, putijer, kondijer, solijera (slanik, slanjak), curkijerna, przulin, stikadenta (cackalica) f(v)urmina (sibica), dublijer (svijecnjak su dvije svijece), umivaonik (lavabo), kopanja (korito za pranje sudja i drugoga), kain (lavor), konata, kanta¸ sic, kantula, miscélo, liksija (luzina), kazan. Tu su i rijeci: trpeza, tavulin tavaja, kredenac, kredenca, sporet (stednjak) f(v)aculet (maramica), traverz(s)a, karijega (stolica), skanj, stolovac, skaf, skamija (klupa) skancija. Procerane su u provincijalizme i arhaizme i izvorne crnogorske rijeci: spuz, tica, senica, cela, kam, kami, plam, pram, grun, poli, prekomjerje (pekomjernost), licemjerje (licemjernost), lukavstina (lukaavost), lupestina (lopovluk), lisencija (lisavanje).
Prigovor da je rijec i o tudjicama je izlisan, jer njima obiluje i tzv. srpski jezik (i rijec skola je grckoga, odnosno latinskog podrijekla, a nasa je uciliste).

http://forum.cafemontenegro.com/show...1&postcount=20
Ejjj rode !! Od ovijeh velijeh i razlicsitijeh rijecsi ucherasmo i hrvachanske, a ?!
Gledh da se ne bi 'ko iznenadíjo i doshó Dubróvniku pod pónjestre.
dementiapraecox is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 18:42   #35
crnogoorski ne postoji, jer taj govor je već sadržan u jednom drugom, već postojećem jeziku!
 
Odgovori s citatom
Old 12.08.2007., 23:21   #36
Koji također ne postoji, jer ga već ima u hrvatskom.
__________________
Pravim muževima ne treba potpis.
stitch is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.08.2007., 00:01   #37
Quote:
stitch kaže: Pogledaj post
Ne šalim se. Hercegovačka jekavica nije srpska. A pogotovo nije dubrovačka odnosno hrvatska. Hajde da jednom zauvijek odvojimo lingvistiku od Vukova diletantskog laprdanja.
Ili od emocija?
Druid is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.08.2007., 00:05   #38
A kojih?
__________________
Pravim muževima ne treba potpis.
stitch is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.08.2007., 00:05   #39
Quote:
stitch kaže: Pogledaj post
Hajde da jednom zauvijek odvojimo lingvistiku od Vukova diletantskog laprdanja.
sorocin is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.08.2007., 03:41   #40
Quote:
stitch kaže: Pogledaj post
Koji također ne postoji, jer ga već ima u hrvatskom.
o čemu ti to trabunjaš (ovaj puta)?
reg kor15n1k is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 09:27.