Kolega Tomba, karta Gorice, Gradiške i Istre dobro napreduje. Još je samo ostao seoski dio Kopra i hrvatska Istra. Nažalost, precizna etnička granica između Slovenaca i Talijana neće biti vidljiva jer ona uopće nije u ovoj bivšoj krunskoj zemlji. Slovenski živalj ulazi mnogo dublje u tadašnju Italiju.
Dakle, na nama forumašima je sad da nađemo popis Italije po naseljima s početka XX stoljeća. Onda bih mogao dovršiti i poboljšati ovu kartu.
Kolega Tomba, karta Gorice, Gradiške i Istre dobro napreduje. Još je samo ostao seoski dio Kopra i hrvatska Istra. Nažalost, precizna etnička granica između Slovenaca i Talijana neće biti vidljiva jer ona uopće nije u ovoj bivšoj krunskoj zemlji. Slovenski živalj ulazi mnogo dublje u tadašnju Italiju.
Dakle, na nama forumašima je sad da nađemo popis Italije po naseljima s početka XX stoljeća. Onda bih mogao dovršiti i poboljšati ovu kartu.
Master Pavo, hvala!
Pretraživanje svemreže počinjem sutra, pa bumo vidili ako se nešto nađe (mada sumnjam)
__________________
"Ne funkcionira BiH zato sto je podjeljena, vec je podjeljeljena zato sto ne funkcionira"
Nisam ga stigao detaljno pregledati, pa ne znam sadrži li podatke o jeziku.
Po ovom izvoru:
Quote:
Questi provvedimenti accentuano l'erosione dei dialetti, anche se viene salvata la forma mediante i censimenti delle minoranze nel 1861, nel 1901 e nel 1911.
Na str. 92 -> sumarni podatci za Furlaniju 1901. -> Dialetti slavi. — Anche le popolazioni con idioma slavo si dividono in due gruppi : l'uno stabilito nel F r i u li al confine orientale
d' I t a l i a, quasi in continuazione coi nuclei di popolazione slava che
si trovano n e l l ' I s t r ia e nella Dalmazia; l'altro negli Abruzzi e più
particolarmente nel Molise. Il barone v. Czòrnig faceva s a l i re n el
1851 la popolazione slava del F r i u li al nume ro di 2 6 6 7 6; nel 1901
furono t r o v a te 4819 famiglie sparse in 12 comuni e composte di
c i r ca 24700 persone. http://www.isita-org.com/Antro-Digit...8_PDF/8-13.pdf
Na str. 96 su podatci po općinama (zadnji stupac broj govornika slavenskog, predzadnji stupac ukupan broj stanovnika u općini)
Kolega Tomba, karta Gorice, Gradiške i Istre dobro napreduje. Još je samo ostao seoski dio Kopra i hrvatska Istra. Nažalost, precizna etnička granica između Slovenaca i Talijana neće biti vidljiva jer ona uopće nije u ovoj bivšoj krunskoj zemlji. Slovenski živalj ulazi mnogo dublje u tadašnju Italiju.
Dakle, na nama forumašima je sad da nađemo popis Italije po naseljima s početka XX stoljeća. Onda bih mogao dovršiti i poboljšati ovu kartu.
svaka čast na radu, i ovom i do sada
__________________
Everybody Makes Fun Of The Redneck-Until the Zombie Apocalipse!
Pokusavam da na ovom vrlo dobrom i rekao bi strucnom forumu da nametnem temu Makedonije koja je historijski u etnickom smislu vrlo interesanta,ali bez uspjeha, sto je i normalno obzirom da je ovo hrvatski forum,a istocnije i juznije nisam naisao na ovako kvalitetan forum gdje bi se ova tema mogla razraditi.
Pokusavam da na ovom vrlo dobrom i rekao bi strucnom forumu da nametnem temu Makedonije koja je historijski u etnickom smislu vrlo interesanta,ali bez uspjeha, sto je i normalno obzirom da je ovo hrvatski forum,a istocnije i juznije nisam naisao na ovako kvalitetan forum gdje bi se ova tema mogla razraditi.
Radim na jednoj karti na ovu temu već neko vrijeme.
Plavo je DS, narandzasto SNS, svetlo zuta URS, tamnozelena SVM, svetlozelena SDA Sulejman Ugljanin, crvena SPS i ljubicasta Koalicija Albanaca Presevske doline. Karta je uradjena po kljucu najvise dobijenih glasova - odgovarajuca boja. Izuzev Preseva, nijedna stranka nije imala natpolovicnu vecinu u udelu broja glasova.
Plavo je DS, narandzasto SNS, svetlo zuta URS, tamnozelena SVM, svetlozelena SDA Sulejman Ugljanin, crvena SPS i ljubicasta Koalicija Albanaca Presevske doline. Karta je uradjena po kljucu najvise dobijenih glasova - odgovarajuca boja. Izuzev Preseva, nijedna stranka nije imala natpolovicnu vecinu u udelu broja glasova.
Zanimljivo mi je da je URS dobio Doljevac. Zašto baš samo tu općinu? Jel' Dinkić porijeklom iz nje ili tako nešto?
Plavo je DS, narandzasto SNS, svetlo zuta URS, tamnozelena SVM, svetlozelena SDA Sulejman Ugljanin, crvena SPS i ljubicasta Koalicija Albanaca Presevske doline. Karta je uradjena po kljucu najvise dobijenih glasova - odgovarajuca boja. Izuzev Preseva, nijedna stranka nije imala natpolovicnu vecinu u udelu broja glasova.
Još jednom-svaka čast
__________________
Everybody Makes Fun Of The Redneck-Until the Zombie Apocalipse!
Ova karta je prilično komplicirana, pa dolazi s pojašnjenjima. Prvo i najvažnije je da ovo nije napravljena na osnovu popisa stanovništva. Ovo je napravljeno na osnovu procjena V. Kančova. Ta knjiga se može naći ovdje. http://www.kroraina.com/knigi/vk/
Kančov je koristio turske popise, druge etnografske studije, a i sam je obišao čitavu Makedoniju(tadašnju, dakle mnogo širu). Da pojednostavim stvari, mane i vrline njegovog djela ću navesti ispod.
Mane
Za početak, Kančov sve Slavene u Makedoniji smatra Bugarima. Ja sam tumač karte ostavio onako kako je u originalu. Naravno, skoro svi ti ljudi se danas osjećaju Makedoncima, osim nešto sela sjeveroistočno od Kumanova u kojim se stanovništvo izjašnjava kao Srbi. Ova razlika nije samo u izjašnjavanju već i u prezimenima. Makedonci većinom imaju prezimena na -ski, a ovi Srbi oko Kumanova na -ić.
Drugi problem je da je sve ovo procjena. Brojke su najčešće zaokružene, a upada u oči koliko sela je "pola-pola" ili čak još češće da je jedna grupa 51-55% a druga 45-49%. To je naravno prilično sumnjivo. S obzirom da je Kančov bio Bugar, ovdje treba računati da je u takvim slučajevima vjerojatno stvarno bilo više muslimana(kojeg god jezika) no što Kančov prikazuje.
Treći problem je manji, a to je da Kančov ne dijeli kršćane po crkvama. Bilo bi zanimljivo da je i to prikazano, jer sredinom XIX stoljeća zbog sukoba s izrazito pro-grčkom Patrijaršijom u Carigradu, jedan mali dio pravoslavnih u Makedoniji prelazi u katoličku vjeru. Najveći dio zadržava istočni obred i postaju grkokatolici, a manji dio prihvaća zapadni i postaju rimokatolici. Ovaj pokret će jako oslabiti nakon što su Bugari 1872. dobili svoju pravoslavnu egzarhiju, pa će većina ovih se vratiti u pravoslavlje. Po nekim procjenama je oko trećina njih ostala u katoličanstvu. To je više bio slučaj u Egejskoj Makedoniji, ali i u današnjoj ima nekih katoličkih sela. Kančov na to ne obraća pažnju. Kod Albanaca je ovo jedino problem u Skoplju. Samo tu ima katolika, dok su na zapadu Makedonije svi albanski kršćani pravoslavni.
Vrline
Službeni popisi koje je pravila Turska su uzimali samo vjeru u obzir, pa Kančov čini ogromnu stvar kad prikazuje jezik sela. On je tu jako točan, i primjetio sam samo jedan slučaj sela jugozapadno od Velesa koje on prikazuje kao tursko, a u stvari je torbeško pa bi trebalo biti prikazano kao selo Bugara muslimana. Kančov ima prednost što je domaći čovjek, pa dobro poznaje razliku između pravih Turaka i drugih muslimana koji sebe zovi Turcima.
Kančov isto tako razlikuje nacionalno osjećanje od jezika. Dosta Vlaha/Cincara po gradovima su se smatrali Grcima, ali oni su kod kuće govorili Aromunski. Ista stvar je s pro-grčkim Slavenima koji su bili za Patrijaršiju i smatrali se Grcima koji govore slavenski. Ovo je bilo češće na jugu geografske Makedonije, gdje su Slaveni živjeli u blizini pravih Grka. Kančov u svom djelu kao kriterij uzima koji jezik seljani govore u kući, a ne koji jezik govore u javnom životu ili kako se osjećaju.
Kančov je geograf i on je svoja istraživanja napravio vrlo temeljito. Izostavio je(a možda nije on već izdavač knjige) tek 5-6 sela u čitavoj današnjoj Makedoniji. Ja sam ih dodao, služeći se kasnijim etnografskim istraživanjima(većinom Dr. Jovana Trifunoskog).
Plavo je DS, narandzasto SNS, svetlo zuta URS, tamnozelena SVM, svetlozelena SDA Sulejman Ugljanin, crvena SPS i ljubicasta Koalicija Albanaca Presevske doline. Karta je uradjena po kljucu najvise dobijenih glasova - odgovarajuca boja. Izuzev Preseva, nijedna stranka nije imala natpolovicnu vecinu u udelu broja glasova.
critti-sulla-lingua&catid=73:cultura-moderna&Itemid=111
Linearni mod
