Natrag   Forum.hr > Društvo > Religija

Religija Religija u društvu
Podforum: Teologija i religijska praksa

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 28.12.2003., 02:03   #21
Quote:
Shady kaže:
Htio sam reci da su mnogi sufi bili u prošlosti napadani od strane pripadnika tradicionalog islama, pa da to i danas može očekivati, ali i da se ne obazire na to, jer svako najprije sa - Bogom - svodi račune!

A drugo, htio sam joj ukazati na mogućnost da bude napadana i u svojoj sredini, budući da se, ipak, radi o nečemu - islamskom.
Ovo mu dodje kao "duplo zlo"! Kao u nekom filmu, kada te jure i mafija i policija.
Evo me preteče. No, ovo je ipak i samo forum, sva sreća.

__________________
tko zna, zna.tko ne zna, dva.
Dunj@ is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.12.2003., 11:11   #22
Smile

Quote:
Shady kaže:
Htio sam reci da su mnogi sufi bili u prošlosti napadani od strane pripadnika tradicionalog islama, pa da to i danas može očekivati, ali i da se ne obazire na to, jer svako najprije sa - Bogom - svodi račune!

A drugo, htio sam joj ukazati na mogućnost da bude napadana i u svojoj sredini, budući da se, ipak, radi o nečemu - islamskom.
Ovo mu dodje kao "duplo zlo"! Kao u nekom filmu, kada te jure i mafija i policija.


Koji je pravi razlog da su bili napadani?
__________________
Forum je mjesto za kvalitetnu svađu, da bi smo postali pametniji
RGCX is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.12.2003., 13:16   #23
Hvala svima što je topic zaživio i na korisnim informacijama.
A ja ću vam odgovorit zašto me to zanima. Ne tražim novu vjeru, jer niti ovu koju sam rođenjem zaslužila nisam odabrala, niti me takva javna i nacionalna vjerovanja zanimaju. Islam poštujem najviše od velikih religija jer ima težnju za nekom socijalnom pravdom. Nisam fundamentalist, extremist i sl. i zato mi se sufizam sviđa. Posebno mi se sviđa zato što sadrži nešto od one univerzalne mudrosti koja se može naći na raznim krajevima svijeta i koja se pojavila istovremeno na različitim mjestima nevezano jedna za drugu a vrlo slično zahtjeva razumijevanje srcem i govori o stvarima iskustva koje se riječima(osim preneseno u neku "prostu" pričicu), mogu samo načeti, dati smjer ili bolje-održavati smjer. Upravo takav pristup i prijenos je najbolje moguće osiguranje od institucionalizacije, tumača koji ju prate i na kraju totalnog zastranjenja neke religije. Meni je sufizam isto što i zen, što i Solomonova knjiga mudrosti, što i hasidske priče, što i tao, što i muzika koju slušam, knjige koje volim, što i život koji živim, sve to prolazi kroz neki filter mene i dok god je iskreno ja neću pogriješiti.
Blondie2003 is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.12.2003., 13:43   #24
Flafiiiiiiiiiii
__________________
BHAJA GOVINDAM BHAJA MUDHA MATE
ravana is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.12.2003., 18:11   #25
Blondie 2003
drago mi je što znaš što hoćeš! Ja sam gore spomenuo zajedničke crte u religijama a ti si to fino dopunila u poslednjem postu.
Srećno.
Shady is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.12.2003., 23:33   #26
S imenom Allaha Svemoguceg, Dobrocinitelja, Milostivog

Quote:
RGCX kaže:
Koji je pravi razlog da su bili napadani?
Pozdrav & MIR

Islam kao koncept zivota posjeduje mnogobrojne discipline.
Kad smo vec kod vjerskih principa odnosno propisanih nacina (kako obozavati Boga), ona takodje se izucava kroz nauke koje zajedno sacinjavaju jednu ideologoju odnosno sistem zivota, I S L A M i njegovu tradiciju koja se gaji. U ovom slucaju ovdje je rijec o tzv. sufizmu ili tzv derwishinizmu. Da bi nam bilo jasnije i da bi ovo shvatili kako trebamo, moramo znati da disciplina ne smije nikad preci u ideoloiju. Ako bi od tzv. sufizma uzvukli ono korisno od njega bi nastala jedna vrlo bitna disciplina koja se naziva 'ilmu-l ihsan/ahlaq. Ilmu-l ihsan odnosno ahlaq je disciplina koja naucava o odgoju srca i dushe. Ihsan je najvishi stepen u islamu. Ihsan je teshko prevesti na nash jezik, ali donekle se moze shvstiti kao doborcinstvo, mada nam sama rijec dobrocintvo nije dovoljna kako bi se opisao ihsan. Kao shto rekoh islam posjeduje poseban nauk koji se bavi o razoraznim simtomima koji djeluju na dushevne bolesti. Tu se proucavaju kako okoniti raznorazne poroke koji nas udaljuju od Boga, kako izgraditi licnost, imidz, kako se boriti protiv ega itd. Dakle grupa muslimana koji se nazivaju "sufijama" su u islam nadogradili nekih dogmi i vjerovanja te se posvetili formi koje nisu propisane od Boga. A svi nacini obozavanja koji nisu propisani od Boga se kod Njega ne primaju i takvi obredi se smatraju inovacijama. Kako prepoznati inovacije? Inovacije se najlakshe prepoznavaju ukoliko ih sagledamo kroz Kur'an i Sunnet. Drugi nacin prepoznavanja je to shto su inovacije uvijek otezavanje u vjeri, a Bog doista ne zeli da nama otezava. Od inovacija se muslimani moraju cuvati jer zatashkavanjem inovacija stavljamo se u opasnu poziciju koja glasi: "Mi smo mudriji od Boga koji zna o nama shta nam treba" Sve shto smo unijeli u vjeru je od strane ljudi a ne od Boga, pa stoga ne smijemo dozvoliti da se Bog na nas rasrdi shto smo se "stavljali na Njegovu poziciju" krojenja vjere. Sada cu navesti ono sho nije od islama:

Odakle potice termin "sufi"?


Termin, <<Sufija>> - se moze odnositi na slijedece od ovoga:

SUFI , (Perzijska forma mnozine je Sufijan) Covjek od puka ljudi koji se nazivaju Sufija koji ispovijedaju mistiku u principu Tesawwuf-(a). Vodi se rasprava u vezi porijekla ove rijeci. Kazu da je korijen ove rijeci moguc iz slijedeceg:

(1) Arap. [Suf] , "vuna" na racun vunenog odijevanje koje su nosile istocne askete ;

(2) ili iz arapskog [Safu] , "cistoca" sto upucuje na napor ka dobijanju metafizicke cistoce (sto je jedva vjerojatno);

(3) ili iz grckog [Soph] "mudrost";

(4) ili, odnoseci se na Ghijasu'l lughat, shto je izvedeno iz [Su fah] , ime arapskog plemena koje se u vrijeme "neznanja" odvojilo od svijeta, angazirajuci se iskljucivo obsluzivanju Casnog hrama.


Od Muhammada ibn Sirina (poznatog Tab'ina** koji je umro 110 h.) shto ga je dojmilo da su neki izvjesni ljudi oblacili vuvenu odjecu kako bi nalikovali na 'Isusa sina Marijinog, mir neka je na njega, te rece: 'Bili su ljudi, poznati kod naroda kao (Sufi) koji je izabrao i davao prednost u noshnji vunene odjece, tvrdeci da zele nalikovati na Mesiju, mir neka je na njega. Ali put nasheg poslanika Muhammeda, mir neka je na njega pomilovao ga Bog, je nama drazi (jer je doshao kao update na vjeru kao sistem zivota), i Poslanik, s.a.w.s., je oblacio pamuk i ostale haljine." - /dakle nije otezavao i njegov zivot nas uci da nije potrebno "glumiti skromnika" do te mjere kako bi na taj nacin obozavali Boga i priblizavali Mu se.


Tabi'n = druga generacija muslimana poslije Muhammeda, s.a.w.s,

Ucenjak imam Ebu Zehra odnoseci se na razlog pojave Sufizma i izvor odakle je proizashao je rakao:

1. Prvi izvor: Neki obozavatelji su usmjerili svoj zivot u izbjegavanju ovosvjetskih dobara kako bi se na taj nacin posvetili molitvi. Prvi koji su se pojavili bili su za vrijeme Poslanika, s.a.w.s., kada su se neki od sahaba odlucili da noci provode u molitvama izbjegavajuci san. Drugi su odlucili da neprekidno poste svaki dan. Dok su opet neki odlucili da prekinu sve intimne odnose sa svojim zenama. Kad je to cuo Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao je:

Shta je tim ljudima koji kazu to i to. Ja radije postim, ali i mrsim, klanjam nocne nafile, ali i spavam, ozenjen sam, jedem meso, i onaj ko postupa suprotno mom Sunnetu nije od mene. (Hadith biljezi: Bukhari i Muslim).

Kasnije je ova novotarija zivota poput monaha (monashtvo redovnishtvo) zabranjena Kur'anom: Uzvisheni Allah je rekao:

<<... dok su monashtvo oni sami, kao novotariju, uveli – Mi im ga nismo propisali – u zelji da steknu Allahovo zadovoljstvo;>> (Kur'an: El-Hadid - Gvozdje, 27)


2. Druga stvar shto je primamljivala ljudske dushe je neshto shto se pojavilo u muslimankse redove u obliku dvije ideologije. Jedna od njih je filozofska dok su ostali nastavili sa religioznoshcu. Prvo su to bili pogledi shkolovanih filozofa koji su sadrzavali znanje koje se odnosilo na studiranje dushe, kroz duhovne vjezbe, i procishcavanje dusha. Druga ideologija, je da su povjerovali da Bozanstvo prebiva u covjecijim dushama, i da je Bozanstvo utjelotvoreno u covjecanstvo. Ova ideja se je pocela pronalaziti medju raznim sektama koje su se u ranije vrijeme same neosnovano pripisivale Islamu, kad su se muslimani pomjeshali sa krshcanima. Ovaj ideja se pojavila medju Sabijcima i kod neki Kajshamijja, onda kod Qaramita, onda medju Batinijama, onda konacno se pojavi medju nekim Sufijama. Ovo je prouzrocilo sufijske manifestacije kojima su oni skloni, od kojih je ideja da tekst Kur’ana posjeduje vanjsko ocito znacenje i unatrashnje skriveno znacenje. Cisto se vidi da su ovu ideju uzeli od Batinija.
__________________
"Vice iza glasa: "Bojte se Boga i dajte mu slavu jer doce cas suda njegova! I poklonite se njemu koji stvori nebo i zemlju i more i izvore voda!" /NZ: Otkrivanje, 14:7/
Nezamislivo je da covjek kome Bog da Knjigu i znanje i vjerovjesnishtvo – poslije rekne ljudima: "Klanjajte se meni, a ne Bogu!" – nego: "Budite Bozji jer vi Knjigu znate i nju proucavate!" /Kur'an, 3:79/
Isus odgovori: "Prva je: Slushaj, Izraele! Gospodin Bog nash jest jedini Bog." /Evandjelje po Marku, 12:29/

Zadnje uređivanje El-Kalem : 29.12.2003. at 00:46.
El-Kalem is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.12.2003., 23:49   #27
Da bi razdvojili disciplinu 'ilmul-ihsan/ahlaq koja se bavi odgojom dushe i srca moramo se upoznati sa stvarima koje su pridodavane tom izvornom nauku, od koji je kod nekih tzv. sufija prerastao u ideologiju. Jedno treba biti jesno; mi smo muslimani i trebamo se baviti svim disciplinama kako bi postigli ono shto zelimo tj. upotpunili vjerovanje/ubjedjenje. Izucavanjem jedne odredjene discipline nije potrebno se etiketirati posebnim odrednicama, jer musliman mora da se trudi kako bi shto vishe nauke od tih disciplina prigrabio i proveo ih u praksu. Istina je da onaj ko se bavi vjerskim propisima a zanemari, nazovimo je, dushevnu nauku postaje krut i takve osobe dozive slom. Covjek se mora posvetiti i jednom i drugom kako bi odrzao svoju ujerenu iznutrashnjicu cistom i osjetljivom kada se sjeti velicine Bozje. Ovdje cu prezentirati stvari koje su van islamskih disciplina, a koje se pripisuju islamu koroz tzv. sufizam.

TZV. "SUFIZAM" - ISLAMSKA DISCIPLINA ILI NESHTO SASVIM DRUGO?

Poshto je tzv. "sufizam" toliko raznolik koristicu naziv ('ilmu-l ihsan) ili ('ilmu-l ahlaq) za oznacavanje dicipline koja je izvucena iz islamskog fundamenta Kur'ana i Sunneta, kao i nasheg uzora Muhammeda, mir neka je na njega pomilovao ga Bog, koji je zracio svim tim disciplinama koje se danas proucavaju.
Na samom pocetku ovdje treba izdvojiti Ebu Hamida El-Ghazzalija, bio Bog s njim zadovoljan, koji nema nikakve veze sa tzv. "sufizmom", u smislu kakvog cemo predstaviti ovdje, a koji je svoj zivot kao vrlo mlad zapoceo kao ortodoks krenuo stopama Ebu Hasana El-Ash'arija, te je ubrzo usred strashne dushevne borbe koja ga je fizicki i moralno potpuno skrhala zashao u disciplinu vrhunskog stepena nasheg dinu-islama, <<ihsan>>. '(obozavaj Allaha kao da ga vidish)' Spajanjem njegove ortodoksnosti i ihsana prozeo se islamski nauk. El-Ghazzali, r.a, je bio taj koji je ustvrdio konacan oblik izvornog ucenja. Moglo bi se reci da je on u to vrijeme bio <<otac Posanikove, s.a.w.s, oporuke Sunneta i Dzem'ata>>. Postao je od toga vremena odlucujuci autoritet nasheg (Islamskog) fundamenta. Tako je napisao svoje remek djelo <<Ihja' (Ulumu-l din). Ihsan ovoga djela je ulio zivot u pravni nauk, a njegova ortodoksnost prozela je islamsku nauku. U njegovim drugim djelima kao npr. <<Fatihat el-Ulum, <<Tahafut el-Falasifah>>, <<El-Iqtisad fi el-I'tiqad>> ortodoksna teorija doshla je do svog vrhunca. Upotrijebio je grcku dijalaktiku da bi osnovao jedan pragmatican sistem ortodoksne skole teologa. Ova su djela djelomicno bila prevedena na latinski jezik i izvrshila su znatan uticaj na jevrejske i krshcanske skolastike. Toliko o njemu, da Allah bude zadovoljan s njim.



"SUFIZAM"

Pristalice tzv. "sufizma" su u pocetku provodile asketski uglavnom konteplativan zivot kakav su obicno praktikovali krshcanski monasi, medjutim u toku drugog islamskog stoljeca i poslije njega oni su se razvili u jedan sinkreticki pokret koji je u se usisao mnoge elemente krshcanstva, neoplatonizma , gnosticizma, i budizma i proshao kroz misticne teozofske i panteisticke etape. Njegove pristalice uzele su za odjecu vuneni materijal (suf) povodeci se za krshcanskim monasima od kojih su prihvatili ideju o celibatu za koju se ordoksni fundament nasheg dinu-l islama nije nikada zalagao. Praska meditiranja u samoci i drugih bdijenja takodje pokazuje uticaj sirijskog monashkog zivota. Tzv. sufijsko bratstvo (tariqat) (pravi put) se razvio u trinaestom stoljecu.
Da pogledamo zajednicke tacke sufijsko usisavanje krscanske prakse:

magistar (sheikh) = kler
iskushenici (murid) = pocetnik

Ovako su se potpuno priblizili monashkim redovima, uprkos nashoj tradiciji da nema redovnishtva/monashtva (rahbanijah) u islamu.

Naziv sufi pojavljuje se prvi put u arapskoj literaturi sredinom devetog stoljeca. On se tu primjenjuje na izvrsnu klasu asketa. Prvi covjek kome je da naziv sufi i to prema kasnijoj tradiciji bio je Dzabir ibn Hajjan (ziv. ca. 776) koji je ispovjedao svoju vlastitu asketsku doktrinu. Njegov savremenik Ibrahim ibn Adham iz Bakla (umro ca. 777) moze se uzeti kao tip ovog ranog kvijestickog asketizma (zuhd). U sufijskoj legendi o njegovu obracanju, koja je ocigledno napisana prema prici o Budi, Ibrahim se pojavljuje kao kraljev sin koji je za vrijeme lova cuo neki misteriozan glas kako ga opominje da on nije stvoren za takve ciljeve. Na to je kraljevich sjahao s konja i zauvijek napustio stazu svjetovnog sjaja i potpuno se posvetio asketskom zivotu. [T. Duka u Journal Royal Asiatic Society (1904) str. 132]
Prema jednoj drugoj prici, njegovo je obracanje kao rezultat posmatranja sa prozora jedne palate nekakva prosjaka koji se zadovoljavao obrokom bajata kruha umocenog u vodu i zacinjenog obicnom soli. Kada ga je prosjak uvjerio da je potpuno zadovoljan, Ibrahim je na se stavio odjelo od kostrijeti i odao se lutajucem zivotu. [Vidi ibn 'Asaqir, tom II str. 167 - 96.; Kurtubi, tom I str. 3-4; El-Qushajri, El Risalah (Cairo, 1284), 9-10)
To bi bio korijen tzv. "derwishinisma". perzijska rijec za (siromashan, prosjak)


Misticizam: Pod uticajem krshcanskih, kao i helinistickih ideja, muslimanski asktizam (necu reci islamski) postao je u drugom stoljecu po hidzri mistican tj. pristalice su ga pocele smatrati vishe nekim emocionalnim sredstvom koje cisti "ljudsku dushu" tako da ona moze spoznati i ljubiti Bozanstvo i s Njim se ujediniti, nego sredstvo s kojim se zadovoljava i zadobija Njegova, s.w.t, nagrada na onom svijeu. Ova sufijska spoznaja (ma'rifa) Bozanstva neki je oblik vjerske spoznaje postignut unutrashnjim svjetlom dushe svakog pojedinca suprotno spoznaji Boznstva ('ilm) putem razuma ili pasivnik pristankom priznate tradicije kakvu nam je ostavio poslanik Muhammed, mir neka je na njega pomilovao ga Bog. Nauku o spoznaji zapoceo je Ebu Sulejman El-Darani (umro 845-50), ciji je mezar u Dariji, blizu Damaska bio cilj hodocashca u Jakutovo vrijeme [Vidi: Baldan tom II str. 536] Ali prvi clan sufijske misticke skole, koja se suprostavila njihovoj asketskoj skoli, bio je Ma'ruf koji je porijeklom bio krschanin ili Sabijac [El-Hujwiri, Kashf El-Mahjub] opisuju ga kao covjeka ispunita Bogom i shtovana kao sveca. Njegov mezar je u Bagdadu, na lijevoj strani obale Tigrisa, josh je veliko stjecishte hodocasnik, i u vrijeme El-Qusharija (umro 1074) [Risala, str 12.] molitva na njemu smatrana je sigurnim lijekom za ozdravljanje bolesnika. Prema mistickom ucenju, jedino postoji bog. Bog je vjecna ljepota i ljubav je put koji vodi do njega. Na taj nacin ljubav postaje biti osnov misticizma.
__________________
"Vice iza glasa: "Bojte se Boga i dajte mu slavu jer doce cas suda njegova! I poklonite se njemu koji stvori nebo i zemlju i more i izvore voda!" /NZ: Otkrivanje, 14:7/
Nezamislivo je da covjek kome Bog da Knjigu i znanje i vjerovjesnishtvo – poslije rekne ljudima: "Klanjajte se meni, a ne Bogu!" – nego: "Budite Bozji jer vi Knjigu znate i nju proucavate!" /Kur'an, 3:79/
Isus odgovori: "Prva je: Slushaj, Izraele! Gospodin Bog nash jest jedini Bog." /Evandjelje po Marku, 12:29/
El-Kalem is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 00:02   #28
Teozofija: Od spekulativnog misticizma tzv. "sufizam" je preshao na teozofiju. Za ovaj prelaz koji se zbio u periodu prevodjenja sa grckog, presudan je bio helenisticki uticaj. Glavni zastupnik sufijske teozofije bio je Dhu El-Nun El-Misri (tj. Egipcanin), [<<Riblji covjek>> Sura El-Enbija - Vjerovjesnici, 87, Dhu El-Nunovo pravo ime je bilo Thawban Ebu-l Fajd Ibn Ibrahim]
potomak nubiskih roditelja,[Qushari, str 10; Hudzwiri str. 100] koji je umro u Dzizi 860. god. Pristalice sufizma uglavnom smatraju njega kao zacetnikom svoje doktrine. Oni njega ubrajaju medju svoje prve qutubs (stozere svemira) i uvijek proprate spominjanje njegovog imena zazivom >>neka Bog posveti<< njegovu dushu. ['sirr']<< Dhu El-Nun je dao sufizmu stalan oblik. On je zacetnik ucenja da se prava spoznanja boga postize samo jednim sredstvom, estazom [wadzd] El-Mes'udi [tom III str. 401 -3] govori da je dhu el-Nun obicavao tumarati izmedju posrushenih spomenika svoje uze domovine Egipta u nastojanju da deshifrira misteriozne figure kao kljuc za nestale anticke nauke.

Panteizam: Korak od teozofije do panteizma nije bio tezak i ucinjen je pod indijsko-iranskim uticajem. Djelo Aghani[tom III, str. 24, 11. 27-8] nam je sacuvalo, u najmanju ruku, jedan opis ocigledno budistickog pogleda na zivot, a monasi heretici (zindiq) koje opisuje El-Dzahiz [Hajawan, tom IV str. 146-7), bili su ili indijski sveci (sadhus), budisticki monasi, ili njihovi imitatori. Perzijanac Bajazid [Tur. izgovor ar. je Ebu Jazid. Vidi Qushari, str. 17 - 18; Ibn Khalikan tom I str. 429) koji je umro (875.) ciji je dijed bio Magijac, mozda je uveo doktrinu fana' (samounishtavanje), koja je vjerovatno odbljesak budusticke nirvane. Drugi jedan Perzijanac, El-Hallaj (grebanar), bio god. 982 shiban i izlozen ruglu, a zatim pogubljen i spaljen od abasidske inkvizicije zato shto je izjavio >>ja sam Istina<< (tj. bog) Njegovu misticnu teoriju objasnjavaju slijedeci stihovi:

Ja sam Onaj koga ja volim, a Onaj koga ja volim jeste ja
Mi smo dvije dushe koje stanuju u istom tijelu.
Kada ti vidish mene, ti vidish Njega:
a kada vidish Njega, vidish mene.
[Vidi: Ibn Khalikan, tom. I str. 261. takodje i u evropskim izdanjima R. A. Nicholson, Studies in Islamic Mysticizm (Cambridge, 1921), str 21; Louis Masaignon, La Passion d'al-Halajj: martyr mystique de l'islam (Paris, 1922), tom II str. 518)

El-Hallajev grob stoji i danas u zapadnom Bagdadu i shtuje se kao grob sveca. Ipak najveci sufijski monist i panteist bio je Muhiddin ibn 'Arebi (1165 - 1240) iz Shpanije, ciji je mezar na podnozju brda Kasijun, u Damasku, danas ukljucen u veliku dzamiju koja nosi njegovo ime. Suprotno od ortodoksno fundamentalnog 'ilmu-l ihsana/ahlaqa, kao shto su bili slavni El-Ghazzali i El-Dzunejd iz Bagdada (umro 919.) [Qushari, str. 24-5, Hujwiri, str. 128-30], ibn 'Arebi je nastojao da tzv. "sufizam" ucini naukom, koju je on namjeravao da rezervishe za krug novokoptiranih clanova. Njemu treba pripisati rasprostranjenje panteisticke ideje da je sve Bog.

Ovo sve shto ste vidjeli i mnogo toga shto cu navesti u slijedecem javljanju, medju koje cu uvrstiti poznate izreke tzv. sufija kao shto je navedena Rabbije Adewija je zastranjivanje u islamskim vjerskim diciplinama. Ovo se hotimicno ili nehotimicno protura pod plast islamske etike 'ilmu-l ihsana/ahlaq.

lijep pozdrav & MIR Bozji
__________________
"Vice iza glasa: "Bojte se Boga i dajte mu slavu jer doce cas suda njegova! I poklonite se njemu koji stvori nebo i zemlju i more i izvore voda!" /NZ: Otkrivanje, 14:7/
Nezamislivo je da covjek kome Bog da Knjigu i znanje i vjerovjesnishtvo – poslije rekne ljudima: "Klanjajte se meni, a ne Bogu!" – nego: "Budite Bozji jer vi Knjigu znate i nju proucavate!" /Kur'an, 3:79/
Isus odgovori: "Prva je: Slushaj, Izraele! Gospodin Bog nash jest jedini Bog." /Evandjelje po Marku, 12:29/

Zadnje uređivanje El-Kalem : 29.12.2003. at 01:42.
El-Kalem is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 00:28   #29
SHTA KAZU ISLAMSKI UCENJACI


Ibn Hadzer El-Asqelani, bio Bog s njim zadovoljan, (rodj. 1372.) u svom komentaru El-Bukharijeve zbirke haditha <<Fethu-l Bari>> (2:368), kaze:

"Ono shto prakticiraju sufije, novotarija je. Sva 'ulema (ucenjaci) smatraju da je to zabranjeno. Medjutim kod mnogih, za koje se smatra da rade dobra djela, nadvladala je strast, pa mnogi od njih upraznjavaju pokrete ludjaka i djece" Neki cak i pleshu uravnotezeni i ujednacenim pokretima. Bezobraznost nekih od njih, odvela ih je cak dotle da smatraju kako je to dobro djelo i da se time priblizavaju Allahu, a da to rezultira najboljim stanjima (halovima). Ovo su djela zindika, da nas Allah pomogne"

Nakon toga shto navodi ove rijeci, Ibn Hadzer, bio Bog s njim zadovoljan, kaze; "Njihove rijeci: da to rezultira najboljim stanjima, treba preokrenuti u: da rezultira najgorim stanjem."

Sufijska ljuljashkanja i plesovi su se vec bili pojavili iza 3. generacije muslimana poslije poslanika Muhammeda, mir neka je na njega, pomilovao ga Bog. Oni to obicavaju ciniti dok ne panu u trans izgovarajuci rijeci poput <<la ilahe ilellah>> po hiljade puta. Takvo neshto je otezavanje u vjeri i nije propisano kao cin propisanog obozavanja Boga.

Imam Malik kaze

Imam El-Qadi Ijad (rodj. 1083.), Allah mu se smilovao, govoreci o biografiji imama Enesa bin Malika, r.a, u svom djelu <<Tertibu-l-medarik>> (2:25), navodi: "Rekao je Et-Tennisijj: 'Bili smo kod Malika a njegovi prijatelji su sjedili kod njega, jedan covjek iz mjesta Nasibin, upitao ga je: Kod nas u nashem mjestu zive ljudi koje nazivaju sufijama. Ono mnogo jedu, pa poslije toga recitiraju kaside, a potom ustau i pleshu.' Imam Malik, bio Bog s njima zadovoljan, upita: 'Jesu li oni djeca?' 'Ne'!, odgovorio je. 'A jesu li ludjaci'?, ponovo je upitao imama Malik, bio Bog s njim zadovoljan. 'Nisu ono su stariji i mladji, razumni ljudi' , odgovorio je covjek. Rada je imama Malik, bio Bog s njima zadovoljan, rekao:'Nisam cuo da iko od muslimana radi neshto slicno.' Isti covjek je nastavio: 'Ono jedu, zatim ustaju i neumorno pleshu, a neki se udaraju po glavi, a neki po licu. Imam Malik, bio Bog s njima zadovoljan, se nasmijao, a potom ustao i oshao kuci. Prijatelji imama Malika, bio Bog s njima zadovoljan, su rekli covjeku: 'Nisi bio od srece nashem prijatelju. Uz njega njega smo vishe od trideset godia i nijednom ga nismo vidjeli da se nasmijao do danas.'"

Imam Malik je ucenjak koji je rodjen (712. god.), dakle poslije Ebu Hanife. Danas je to prostranjena pravna shkola poput Ebu Hanifine, Shafi'jine i Ahmedove.
__________________
"Vice iza glasa: "Bojte se Boga i dajte mu slavu jer doce cas suda njegova! I poklonite se njemu koji stvori nebo i zemlju i more i izvore voda!" /NZ: Otkrivanje, 14:7/
Nezamislivo je da covjek kome Bog da Knjigu i znanje i vjerovjesnishtvo – poslije rekne ljudima: "Klanjajte se meni, a ne Bogu!" – nego: "Budite Bozji jer vi Knjigu znate i nju proucavate!" /Kur'an, 3:79/
Isus odgovori: "Prva je: Slushaj, Izraele! Gospodin Bog nash jest jedini Bog." /Evandjelje po Marku, 12:29/
El-Kalem is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 00:44   #30
Re: S imenom Allaha Svemoguceg, Dobrocinitelja, Milostivog

Vozdra raja,

Dok mene nije bilo, vidim da se puno toga napisalo i iskristaliziralo. Bas lijepo. Dakle, naucili smo da su dervis i sufija jedno te isto, da je prva rijec perzijskog, a druga arapskog porijekla i da se koncept dervisa/sufije mijenjao i usloznjavao kroz vrijeme.

Enciklopedijska definicije sufizma koje je prenijela Simona, a koja minimalizira islamsku dimenziju sufizma, nije mi se svidjela. Sufizam jeste, po mom misljenju, vrhunac islamske duhovnosti, bas zbog toga sto se otvara svim drugim svjetonazorima. Islamskim fanaticima se to naravno ne svidja, kao ni pojedinim zapadnim orijentalistima koji a priori zele da vide u Islamu i islamskoj civilizaciji samo iskljucivost, zatvorenost, agresivnost i zatucanost. Takve vizije i Islama i sufizma su pune predrasuda i nisu vrijedne komentiranja dok ne postanu agresivne i opasne.

Nas Kalem je opet bio najazurniji u plagijariziranju, kopiranju tudjih radova bez citiranja izvora. Kaleme, daj nam reci odakle si kopirao ovaj tekst o sufizmu. Ne mislim da si ga ti napisao premda odise vehabizmom. Dati tekst pod naslovom SUFIZAM je odlican, jer reflektira pravo stanje stvari i samo je vehabija ili (zlocesti) orijentalista mogao ovako nesto napisati. Prvi bi to uradio da dokaze koliko je sufizam bogohulje i udaljavanje od pravog Islama. Zlocesti orijentalista bi ovako nesto napisao da dokaze kako je sufizam toliko sofisticiran da ne moze imati veze s islamom. A objektivni orijentalista bi napisao slican tekst u drugom tonu da dokaze koliko je sufizam i islamski uz svu svoju kompleksnos, otvorenost i sirokogrudnost.

Ali, ja ne bih bio ja ako ne bih volio i da malo zezam. Pa da upitam mog jaru Kalema par stvari:

Quote:
El-Kalem kaže:
U ovom slucaju ovdje je rijec o tzv. sufizmu ili tzv derwishinizmu.
Zasto ti uvijek stavljas "takozvani" ispred sufizma. Ovo me podsjeca na srpsku propagandu i ono "takozvana BiH" ili na hrvatsku propagandu i ono "takozvana Jugoslavija". Je li to hoces reci da "sufizam" u stvarnosti ne postoji, da je izmisljen? Pored toga odakle onaj termin "dervishinizam". U najboljem slucaju bio bi "dervisizam," ali ta rijec niti postoji niti se koristi. Regularni termini su "tasawwuf", "sufizam" i "islamski misticizam".

Quote:
El-Kalem kaže:
Da bi nam bilo jasnije i da bi ovo shvatili kako trebamo, moramo znati da disciplina ne smije nikad preci u ideoloiju.
Kakav je ovo "naucni" argument i izjava u kojoj ti meni govoris sta se smije, a sta nesmije. Meni ovo vise mirise na dogmatiku nego na nauku i znanstvenu raspravu - dijalog.

Quote:
El-Kalem kaže:
Ako bi od tzv. sufizma uzvukli ono korisno od njega bi nastala jedna vrlo bitna disciplina koja se naziva 'ilmu-l ihsan/ahlaq.
S obzirom da imas dosta vehabijskih nazora, meni je bilo jako interesantno procitati da sufizmu priznas da ima ista dobro i ljudsko i vjersko (islamsko) u sebi, pa bi to nesto iz sufizma cak nazvao sa " 'ilmu-l ihsan/ahlaq"

Tradicionalni muslimani koji su i sufije, oni slijede vjerske propise kao stub svog vjerovanja (to je ono drvo), pa onda taj stub kite sufizmom (to je onaj brsljen). Oni mogu govoriti o sufizmu kao disciplini u islamskoj vjeronauci. A ti? Bogami si me zbunio ili ti polako izlazis iz vehabizma?

Quote:
El-Kalem kaže:
Ilmu-l ihsan odnosno ahlaq je disciplina koja naucava o odgoju srca i dushe. Ihsan je najvishi stepen u islamu. Ihsan je teshko prevesti na nash jezik, ali donekle se moze shvstiti kao doborcinstvo, mada nam sama rijec dobrocintvo nije dovoljna kako bi se opisao ihsan.
Ne zbunjuj ljude mistifikacijama islamske terminologije. Ahlaq i ihsan pokrivaju sve ono sto pokriva nas evropski termin ETIKA. A ti ako mozes, navedi mi sta je pokriveno ahlaqom i ihsanom, a da nije etikom.

Quote:
El-Kalem kaže:
Odakle potice termin "sufi"?

(1) Arap. [Suf] , "vuna" na racun vunenog odijevanje koje su nosile istocne askete ;

(2) ili iz arapskog [Safu] , "cistoca" sto upucuje na napor ka dobijanju metafizicke cistoce (sto je jedva vjerojatno);

(3) ili iz grckog [Soph] "mudrost";

(4) ili, odnoseci se na Ghijasu'l lughat, shto je izvedeno iz [Su fah] , ime arapskog plemena koje se u vrijeme "neznanja" odvojilo od svijeta, angazirajuci se iskljucivo obsluzivanju Casnog hrama.
Ovo si lijepo naveo, a ima jos jedno tumacenje da je rijec "sufi" nastala od "saff" koja znaci "prvi red u molitvi", pa tako asocira na one koji su "najzustriji da se mole Bogu".

Quote:
El-Kalem kaže:
Od od Muhammada ibn Sirina (poznatog Tab'ina** koji je umro 110 h.) shto ga je dojmilo da su neki izvjesni ljudi oblacili vuvenu odjecu kako bi nalikovali na 'Isusa sina Marijinog, mir neka je na njega, te rece: 'Bili su ljudi, poznati kod naroda kao (Sufi) koji je izabrao i davao prednost u noshnji vunene odjece, tvrdeci da zele nalikovati na Mesiju, mir neka je nanjega. Ali put nasheg poslanika Muhammeda, mir neka je na njega pomilovao ga Bog, je nama drazi (jer je doshao kao update), i Poslanik, s.a.w.s., je oblacio pamuk i ostale haljine." - /dakle nije otezavao i njegov zivot nas uci da nije potrebno "glumiti skromnika" do te mjere.
Ma lijepo je sto vehabije nece da glume skromnost. I slazem se da su rane sufije pretjerivale u svome asketizmu. Ali, ono sto bi mozda vehabijama palo na pamet, a sufijama nikad ne bi, jeste da pocnu da prave razliku medju poslanicima, i da kazu da im je Muhamedov put drazi nego Isusov, ili da im je Muhamed drazi od Mahdija/Mesije (Isusa). Da Bog sacuva i zakloni? Kakav je to Islam, Kaleme?

Eto, ne bih vise da gnjavim. Ne bar za sada.

Mozda drugi put

Selam, salom, pozdrav i mir

Damir

Zadnje uređivanje Damir : 29.12.2003. at 01:25.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 00:54   #31
Re: Re: S imenom Allaha Svemoguceg, Dobrocinitelja, Milostivog

Damire ti uopce nisi shvatio moj teskt, a za sve sam naveo reference tako da mozesh provjeriti shta kazu islamski ucenjaci o sufijskim inovacijama o kojima sam govorio, kao shto su to neki
ususani elementi iz krshcanstva, budhsizma itd. Procitaj josh jednom. U islamu postiji disciplina koja se naziva 'ilmu-l ihsan odnosno 'ilmu-l ahlaq. Podnaslov je "SUFIZAM" govori o usisanim negativnostima koje se pripisivaju islamu, dakle sektashtvo.
__________________
"Vice iza glasa: "Bojte se Boga i dajte mu slavu jer doce cas suda njegova! I poklonite se njemu koji stvori nebo i zemlju i more i izvore voda!" /NZ: Otkrivanje, 14:7/
Nezamislivo je da covjek kome Bog da Knjigu i znanje i vjerovjesnishtvo – poslije rekne ljudima: "Klanjajte se meni, a ne Bogu!" – nego: "Budite Bozji jer vi Knjigu znate i nju proucavate!" /Kur'an, 3:79/
Isus odgovori: "Prva je: Slushaj, Izraele! Gospodin Bog nash jest jedini Bog." /Evandjelje po Marku, 12:29/
El-Kalem is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 01:02   #32
Re: Re: Re: S imenom Allaha Svemoguceg, Dobrocinitelja, Milostivog

Quote:
El-Kalem kaže:
Damire ti uopce nisi shvatio moj teskt, a za sve sam naveo reference tako da mozesh provjeriti shta kazu islamski ucenjaci o sufijskim inovacijama o kojima sam govorio, kao shto su to neki
ususani elementi iz krshcanstva, budhsizma itd. Procitaj josh jednom. U islamu postiji disciplina koja se naziva 'ilmu-l ihsan odnosno 'ilmu-l ahlaq. Podnaslov je "SUFIZAM" govori o usisanim negativnostima koje se pripisivaju islamu, dakle sektashtvo.
U okviru teksta se istina navode jasne i pouzdane reference. Ali, oprosti, ja sumnjam da si ti napisao tekst.

Moje pitanje je:

Da li si ti napisao ovaj cijeli tekst o sufizmu i o islamskoj etici?

Ako nisi, daj nam izvor odakle si ga kopirao. Mislim da bi to bilo fair i spram nas i spram autora teksta.

Ne valja se kitit tudjim perjem.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 01:10   #33
Prilikom ovoga javljanja koristio sam se mnogim knjigama iz kojih sam uzimao reference ucenjaka. Pored njiha sam se okoristio historijom arapa koja opisuje mnogoborojne sekte i zastranjivanja/pretjerivanja.
Kasnije, kada se prezentiraju ove negativnosti, ako Bog da, cu se pozabaviti izvornim naukom islamske duhovnosti. Nesmije se shvatiti da islam ne posjeduje taj nauk koji su mnogi, nazalost, formalizirali.
__________________
"Vice iza glasa: "Bojte se Boga i dajte mu slavu jer doce cas suda njegova! I poklonite se njemu koji stvori nebo i zemlju i more i izvore voda!" /NZ: Otkrivanje, 14:7/
Nezamislivo je da covjek kome Bog da Knjigu i znanje i vjerovjesnishtvo – poslije rekne ljudima: "Klanjajte se meni, a ne Bogu!" – nego: "Budite Bozji jer vi Knjigu znate i nju proucavate!" /Kur'an, 3:79/
Isus odgovori: "Prva je: Slushaj, Izraele! Gospodin Bog nash jest jedini Bog." /Evandjelje po Marku, 12:29/
El-Kalem is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 01:19   #34
Quote:
El-Kalem kaže:
Kasnije, kada se prezentiraju ove negativnosti, ako Bog da, cu se pozabaviti izvornim naukom islamske duhovnosti. Nesmije se shvatiti da islam ne posjeduje taj nauk koji su mnogi, nazalost, formalizirali.
Nemoj, Allaha ti, u ovom se lancu baviti prezentiranjem "izvorne nauke islamske duhovnosti", jer se to lako moze shvatiti kao okretanje vode na svoj mlin, skretanje s teme, tj. kao proseletiziranje - prevodjenje na vehabijsku verziju islama.

Meni to dosadilo.

Cura pita o SUFIZMU i drzi se teme. Pisi samo o sufizmu.

Fala i zivio mi.

I usput cestitka na dobrom poglavlju o sufizmu ako si ga ti napisao.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 01:20   #35
bismillah

Damire, zanimljivo ce ti biti ako ti kazem da je ucenjak Muhammed ibn 'Abdulwehhab, kojeg mi pripisujesh, izucavao islamsku etiku/duhovnost <<'ilmu ihsan/ahlaq>>, ili kako je dervishi nazivaju <<tesawwuf>>, ali pri tome nije bio i nije se nazivao sufijom/derwishom. Procitaj od seikha Qaradawija fetvu o "sufijskoj" izopacenoj verziji tesawwufa, odnosno o pravoj slici islamske duhovnosti 'ilmu-ihsana/ahlaqa.
__________________
"Vice iza glasa: "Bojte se Boga i dajte mu slavu jer doce cas suda njegova! I poklonite se njemu koji stvori nebo i zemlju i more i izvore voda!" /NZ: Otkrivanje, 14:7/
Nezamislivo je da covjek kome Bog da Knjigu i znanje i vjerovjesnishtvo – poslije rekne ljudima: "Klanjajte se meni, a ne Bogu!" – nego: "Budite Bozji jer vi Knjigu znate i nju proucavate!" /Kur'an, 3:79/
Isus odgovori: "Prva je: Slushaj, Izraele! Gospodin Bog nash jest jedini Bog." /Evandjelje po Marku, 12:29/
El-Kalem is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 01:58   #36
Quote:
Shady kaže:
Blondie 2003
drago mi je što znaš što hoćeš! Ja sam gore spomenuo zajedničke crte u religijama a ti si to fino dopunila u poslednjem postu.
Srećno.
Ih, sto ce oklagija radit kad ti zena vidi ovu pusu sto si stvio!
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 02:02   #37
Quote:
Blondie2003 kaže:
Hvala svima što je topic zaživio i na korisnim informacijama.
A ja ću vam odgovorit zašto me to zanima. Ne tražim novu vjeru, jer niti ovu koju sam rođenjem zaslužila nisam odabrala, niti me takva javna i nacionalna vjerovanja zanimaju. Islam poštujem najviše od velikih religija jer ima težnju za nekom socijalnom pravdom. Nisam fundamentalist, extremist i sl. i zato mi se sufizam sviđa. Posebno mi se sviđa zato što sadrži nešto od one univerzalne mudrosti koja se može naći na raznim krajevima svijeta i koja se pojavila istovremeno na različitim mjestima nevezano jedna za drugu a vrlo slično zahtjeva razumijevanje srcem i govori o stvarima iskustva koje se riječima(osim preneseno u neku "prostu" pričicu), mogu samo načeti, dati smjer ili bolje-održavati smjer. Upravo takav pristup i prijenos je najbolje moguće osiguranje od institucionalizacije, tumača koji ju prate i na kraju totalnog zastranjenja neke religije. Meni je sufizam isto što i zen, što i Solomonova knjiga mudrosti, što i hasidske priče, što i tao, što i muzika koju slušam, knjige koje volim, što i život koji živim, sve to prolazi kroz neki filter mene i dok god je iskreno ja neću pogriješiti.
Draga Blondie,

Jako mi se svidio ovaj tvoj post. Zvucis kao vrlo pametna cura i za poklon ti saljem meni najdrazu pjesmu od poznatog mistika Ibn 'Arabija u mom prevodu

Oh, Divoto moja! Baščo usred ognja!
Srce moje sad može u svaki se oblik stopit:
Ono je ispaša srnama
i hiža kršćanskim monasima,
i hram idolima, i hadžiji Kaa'ba,
i ploče Tore i knjiga Qur'ana.
Ja slijedim vjeru Ljubavi
sve da me Njene deve ponesu i na kraj svijeta.
To je moja vjera i dužnost sveta.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 02:20   #38
Re: bismillah

Quote:
El-Kalem kaže:
Damire, zanimljivo ce ti biti ako ti kazem da je ucenjak Muhammed ibn 'Abdulwehhab, kojeg mi pripisujesh, izucavao islamsku etiku/duhovnost <<'ilmu ihsan/ahlaq>>, ili kako je dervishi nazivaju <<tesawwuf>>, ali pri tome nije bio i nije se nazivao sufijom/derwishom.
Dragi Kaleme,

Sufije sufizmom ne smatraju samo islamsku etiku, nego u sufizam ukljucuju jos kojesta sto Abdul-Wehhab i njegovi simpatizeri smatraju neislamskim ili novotarijom. Zato Abdul-Wahhab nije sebe zvao sufijom i dervisem. Znao je covjek o cemu prica.

Sad mi se jos vise cini da gornji tekst nije izasao iz tvoje glave. Ali, nema veze.

Quote:
El-Kalem kaže:
Procitaj od seikha Qaradawija fetvu o "sufijskoj" izopacenoj verziji tesawwufa, odnosno o pravoj slici islamske duhovnosti 'ilmu-ihsana/ahlaqa.
Cito i nisam ostao nesto previse impresioniran.

Sufije jako dobro znaju sta je tassawuf i, ponavljam, nikad ga nisu izjednacavale s islamskom etikom. Islamska etika moze biti samo dio sufizma. Sufizam ukljucuje jos kojesta i ne uvijek iste stvari u raznim epohama. Tako, asketizma je bilo najvise u ranoj fazi (otprilike do 10 st.) Zikra = mantranja je uvijek bilo. Standardne molitve se naglasavaju od vremena Muhammada Ghazalija, tj. 12 st. Plesa i muzickih instrumenata je uvijek bilo u sufizmu, ali ne podjednako i ne u svakom bratstvu, itd.

Sufizam bi se mozda mogao uporediti s yogom, tj. kao nacin zivota, otvaranja duse kroz tijelo i tijela uz pomoc duse. Otuda i oni fakiri i u indijskom i arapskom svijetu koji mogu podnijeti tjelesnu bol u stanjima transa. FAKIR (mnozina je FUKAR'A) na arapskom znaci SIROMASNI (kao DERVIS na perzijskom) i oznacava asketu - siromasnog u materijalnom, ali bogatog u duhovnom blagu.

Stanja transa koje FAKIRI, YOGINI i SUFIJE mogu inducirati su, kao sto rece Gorcin, ponekad zastrasujuci. Vidio svojim ocima i nije uvijek bilo bas lijepo za vidjeti. Neke reakcije su izgledale kao napadi epilepsije. Momci vele vidjeli Boga, bilo im lijepo, fala ne bih.

Moja istrazivivanja o sufizmu i iskustva s njihovim stanjima transa, motivirali su me poslije bili da malo pocnem kopati po psihologiji i psihijatriji transa. Ukratko, saznao sam da se stanja transa mogu pokrenuti u ljudima i bez ikakve religioznosti. Hiperventilacijom se moze pasti u bandek / trans. Tj. sjedi na jednom mjestu i tjeraj se da duboko i brzo dises. Usljed prevelike nepotrebne kolicine kisika u mozgu, past ces u nesvjest i najvjerojatnije ce ti biti lijepo i vidjet ces kojesta. Uz malo vjezbe, jos ces se i sjecati sta si vidio.

Isto vazi i za mantranje. Ponavljanjem samo jedne rijeci u nedogled, snimke mozga pokazuju, svjesno se obstruira mnozina signala i sam covjek sebe uvede u stanje kurz-schlussa ili kako se to u Bosni kaze "kuršuza". I onda se coek obandaci (pane u nesvjest). Mantre mogu proizvesti razlicite efekte ovisno o milion faktora koji nisu bas jasni u nauci. Tako, neki se osjecaju fino, a neki panu u napad panike. Tako, ja nikom ne bih preporucio da se igra sa svojim mozgom kroz kojekakve mantre i mantrice, kao sto ne bih preporucio ni da se sluzite kojekakvim gljivicama da biste vidjeli Boga.

Mozemo mi voljeti i Boga, i ljude, i sebe i bez "epifanija" - bogojavljanja i vizija Boga. Neke sufije kazu: "Ko trazi viziju, taj sumnja u Boga. A to nije lijepo." Eto, to je islamska etika.

Sad sam se sjetio i price o jednom perzijskom dervisu koji je krenuo bio na hadz (hodocasce u Meku) s puno vjere i ljubavi u Boga. Parafraziram. Dosao je do neke ogromne divlje rijeke, a mosta nigdje nije bilo ni za lijeka. Pomislio je u sebi: "Boze jedini, sto mi ne dozvoljavas da dodjem do Tvog hrama kad mi je to bila jedina zivotna zelja u svoj mojoj ljubavi i sluzbi Tebi?" U tom se obale rijeke sastavise i put se dervisu otvori. A dervis, umjesto da predje na drugu stranu, okrenu se i vrati se kuci pomislivsi u sebi: "Meni ne trebaju cuda da u Tebe vjerujem. Nisam pitao za cudo. Nego zasto mi ne das na Kabu." A onda se osmjehnu i pomisli: "Mozda si me kusao? Pa eto, sad znas." I osmjehnu se, jer je u srcu znao da je Bog s njim bio zadovoljan

Zadnje uređivanje Damir : 29.12.2003. at 03:14.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 02:31   #39
Re: Re: S imenom Allaha Svemoguceg, Dobrocinitelja, Milostivog

Quote:
Damir kaže:
Dok mene nije bilo, vidim da se puno toga napisalo i iskristaliziralo. Bas lijepo. Dakle, naucili smo da su dervis i sufija jedno te isto, da je prva rijec perzijskog, a druga arapskog porijekla i da se koncept dervisa/sufije mijenjao i usloznjavao kroz vrijeme.

Enciklopedijska definicije sufizma koje je prenijela Simona, a koja minimalizira islamsku dimenziju sufizma, nije mi se svidjela.
Nije enciklopedijska, već leksikonska...i zato samo s najosnovnijim podacima, nužno šturo informativna. Religijski leksikon je prvi takve vrste u Hrvatskoj i već zato nije mogao biti savršen i bez mana. Kao i svi leksikoni.

Hm..enciklopedijsku definiciju bih mogla prepisati iz Enciklopedije mistika, ali mislim da forum ne podnosi takve širine.

Onaj koga stvarno zanima tema ima dovoljno referenci za traženje i proučavanje prave literature i o duhovnosti sufizma.
__________________
tko zna, zna.tko ne zna, dva.
Dunj@ is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2003., 02:56   #40
Re: Opći religijski leksikon

Ma shvatam, Simona da leksikon mora biti sazet. Ali, mi se nije svidjelo sto nicim konkretno ne govori kako je sufizam povezan za Islam, nego uglavnom kako se sufizam razlikuje od ortodoksnog Islama.

Ima tu jos kojekakvih diskutabilnih stvari. Nigdje se ne spominje budizam i hinudizam koji su po mom misljenju mogli imati vise utjecaja na sufizam, nego ista drugo. Zasto se kaze da je sufizam nastao u Perziji. Sufije vjeruju da je sufizam nastao u Arabiji i da je prvi sufija bio niko drugi nego Muhamed.

Itd. itd. Stvar perspektive.

Quote:
Simona citira[/b]
sufizam,
mistično-asketski smjer u islmu. Naziva se i tesavuf. Nastao je u Perzji u VIII.st. pod utjecajem neoplatonističkog, židovskog i kršćanskog mističnog učenj.
Njegovi sljedbnici (sufiji) službenom su islamskom legalizmu suprostavili unutarnje mistično iskustvo, prisan odnos između Boga i ljudske duše, pri čemu su se pozivali na neke retke iz Kurana. Službeni se islam najprije suprostavio sufizmu a onda ga je je, zahvaljujući Gazalijevu teološkom naporu, uklopio među sunite i šijite. Tom uklapanju pridonijela su osobito nakon XI.st. sufijska bratstva ili ->derviški redovi.

Mistični put (arap. tariqa) daje prednost intuiciji i nadahnuću (m'arifa) pred racionalnom spoznajom ('ilm), a ljubavi prema Bogu pred vršenjem zapovjedi. Taj put pretpostavlja odricanje od vanjskog svijeta i strasti, što se postiže askezom (zuhd). Na putu prema ekstazi sufi se može poslužiti tehnikom ponavljanja (zikr), pri čemu se ponavlja neka riječ, čita poezija, sluša glazba ili pleše. No to je po sufijskom učenju samo ljudski napor, a prosvjtljenje, temeljno stanje, dar je Božji. Neiskusna učenika na tom putu upućuje učitelj (arap. šayh, perz. pir).
Od VIII. do XI.st. sufizam je individualnog obilježja, a onda nastaju sufijska bratstva ili derviški redovi.
Glavni su predstavnici zlatnog doba sufizma mistikinja ->Rabia, ->Haladž i ->Gazali.
Vidi ono podebljano. Ispade, sufizam je islamski na bazi par redaka iz Kur'ana koje ortodoksni islam nije skontao. Malo previse povrsno. Ali, nema veze. Bice bolje u drugoj ediciji.
Damir is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:46.