KUNA: Devalvacija ili status quo?

[seno]

zaboky kaže:

Besplatan savjet
Makroekonomista, Besplatan savjet
17.01.09 10:42
Nastavno na cinjenicu da sam bio odlican student i kod Pere Jurkovica i Marka Skreba (oba su bila guvernera HNB-a) vjerujem da sam kvalificiran za slijedece misljenje ...........it

Država treba smanjit potrošnju- na tom se radi.
Država treba smanjit svoj dio kolača ni orala ni kopala.
Ako svi pristanemo na manju cijenu rada i pazimo na svaki ekser ili papirić,automatski ćemo biti konkurentni za izvoz i proizvoditi ćemo relativno dobru robu za manju cijenu (prehrana,prerađivači,građevina,turizam...).
Potrebe za većim uvozom nema; osim nafte,automobila i tehnike ;ostalo sve imamo.
Cilj više nije profit, nego golo preživljavanje.
Po meni kuna treba ostati jaka dokle god ne smanjimo omjer uvoza i izvoza.
Nadam se da smo svi svjesni da neće biti Švicarske....

[zaboky]

seno kaže:

Država treba smanjit potrošnju- na tom se radi.
Država treba smanjit svoj dio kolača ni orala ni kopala.
Ako svi pristanemo na manju cijenu rada i pazimo na svaki ekser ili papirić,automatski ćemo biti konkurentni za izvoz i proizvoditi ćemo relativno dobru robu za manju cijenu (prehrana,prerađivači,građevina,turizam...).
Potrebe za većim uvozom nema; osim nafte,automobila i tehnike ;ostalo sve imamo.
Cilj više nije profit, nego golo preživljavanje.
Po meni kuna treba ostati jaka dokle god ne smanjimo omjer uvoza i izvoza.
Nadam se da smo svi svjesni da neće biti Švicarske....

Slažem se još kad se nebi događale ove stvari u svijetu i kod nas......... http://www.globalresearch.ca/index.p...t=va&aid=12569

Velike banke osnivaju lažne privatne investicione korporacije u takozvanim “offshore” zemljama, čija je svrha držanje i prikrivanje porekla novčanih sredstava. Osnivači, akcionari i članovi pravnog odbora tih lažnih korporacija su povezani sa samom bankom (najčešće su njeni službenici). Prljav novac koji klijenti deponuju u nekoj od filijala velikih banaka prenosi se na račune lažnih privatnih korporacija koje je banka osnovala u “offshore” zemljama, čiji zakoni strogo regulišu tajnost bankarskog poslovanja i na taj način se prikriva poreklo novca. Privatni bankari velikih banaka, kao što je Citybank, imaju unapred pripremljena dokumenta za različite privatne investicione korporacije, koja drže na policama u nameri da ih aktiviraju kada to neki klijent zatraži. Ovaj sistem funkcioniše po sličnom principu po kom funkcionišu i ruske “Matryoshka” lutke, u vidu neprekidnog začaranog kruga, koji na kraju može postati nedokučiv za zakonski postupak.

Saučesništvo države u pranju novca velikih banaka bilo bi evidentno kada bi neko izvršio reviziju arhiviranih dokumenata. Pranje novca od strane velikih banaka bilo je predmet istrage, revizije, kritike i zakonske regulative. Banke, takođe, imaju sopstvene kodove postupanja kojima moraju da se povinuju.

Uprkos tome, banke kao što je Citibank i drugih 10 velikih banaka, ignorišu pravila i zakone, dok država ignoriše njihovo nepovinovanje zakonima. U proteklih 20 godina, pranje novca stečenog kriminalom i pljačkom od strane velikih banaka, je u geometrijskom porastu, dok se istovremeno umanjuje visina stope rasta profita stečenog legalnim ekonomskim aktivnostima. Po procenama ekonomskih eksperata, kamatna stopa po kojoj privatne banake posluju iznosi između 20 i 25 odsto godišnje. Američki kongresni istražitelji su otkrili da je Citibank pružala usluge četvorici političkih prevaranata, tako što je izvršila transfer 380 miliona američkih dolara: Raulu Salinasu od 80 do 100 miliona američkih dolara, Asifu Ali Zardariju (suprugu bivše premijerke Pakistana)

[zaboky]

Opća ocjena glavnih rizika i izazova za politiku financijske stabilnosti

Otpornost bankarskog sektora na šokove procijenjena je na simuliranim
podacima o imovini banaka usklađenima s novom
regulativom. Pomoću ocijenjenoga modela kreditnog rizika
koji povezuje gospodarsku aktivnost i tečaj s dinamikom loših
plasmana i promjenom stope adekvatnosti kapitala banaka16,
procijenjen je mogući učinak istodobnog nastupa više rizika
povezanih u konzistentan makroekonomski scenarij. Pritom se
koriste dva scenarija za prognozu dinamike loših plasmana u
2009. godini – temeljni scenarij, koji pretpostavlja usporavanje
rasta BDP-a na 1% uz zadržavanje stabilnog tečaja, te šokscenarij,
koji pretpostavlja snažan makroekonomski šok, čiji
se učinci manifestiraju padom BDP-a od 2% i deprecijacijom
tečaja od 10%. Procjena učinaka temeljnog scenarija pokazuje
porast udjela loših u ukupnim kreditima približno za 20%, dok
taj porast u šok-scenariju iznosi 120%.
http://www.hnb.hr/publikac/financijs...f10dfbebde8514

[stojan]

prema gore napisanom, HNB štiti banke jer proporcionalno padu bdp-a te deprecijecije više gube banke nego građanstvo

[Sh@dow]

Snižen rejting Hrvatske za zaduživanje u lokalnoj valuti

Agencija za kreditne rejting Moody's u petak je snizila Hrvatskoj rejting za zaduživanje u lokalnoj valuti na 'Baa3', s prijašnjih 'Baa2', potvrdivši istodobno njezin važeći rejting za zaduživanje u stranoj valuti 'Baa3', uz stabilne prognoze za oba rejtinga, stoji u priopćenju te agencije

"Odluka o snižavanju rejtinga za zaduživanje u lokalnoj valuti temelji se na stajalištu Moody'sa da je odgovor hrvatske Vlade na prognoze o pogoršanju stanja u gospodarstvu i proračunu stigao sa zakašnjenjem i da vjerojatno nije primjeren, te da postupak ujednačavanja naših rejtinga za zaduživanje u lokalnoj i stranoj valuti vjerojatno neće rezultirati njihovom izjednačavanju na višim razinama", kazao je Anthony Thomas, potpredsjednik-viši analitičar u Moody'sovom Sovereign Risk Groupu.

Hrvatska Vlada nedavno je objavila paket smanjenja potrošnje u cilju ograničavanja proračunskog manjka do najviše 1,0 posto BDP-a u ovoj godini, no u Moody'su vjeruju da je možda i revidirana procjena pada gospodarskih aktivnosti od dva posto pretjerano optimistična pa bi i visina proračunskog manjka mogla biti veća nego što predviđaju u Vladi. U agenciji tako smatraju da će stoga vrlo vjerojatno biti potreban novi krug prilagodbe proračuna.

U Moody'su nadalje kao najosjetljivije točke Hrvatske navode visoku razinu vanjskog duga, od kojeg trećina dospijeva na naplatu u ovoj godini, te visoku euroiziranost hrvatskog bankovnog sustava.

"Takva bliska povezanost fiskalne situacije hrvatske Vlade i potencijala za prelijevanje čime bi se povećala vanjska ranjivost zemlje znači da više nema razloga za jaz između rejtinga Hrvatske za zaduživanje u lokalnoj i stranoj valuti", ustvrdio je Thomas.

Thomas također ističe da Hrvatska nema eksplicitan inozemni oslonac budući da još nije članica EU-a a nije se zasad ni obratila za pomoć MMF-u, niti to želi učiniti. Ipak, budući da je kandidat za članstvo u EU sa snažnim vezama s europskom jezgrom, vjerojatno će dobiti pomoć EU kao dopunu MMF-ovoj financijskoj pomoći, ako se ukaže potreba.

Osim snižavanja rejtinga za zaduživanje u domaćoj valuti, kaže se dalje u izvješću Moody'sa, drugih izmjena nije bilo. Tako i dalje ostaju na snazi A1 'plafon' za dug u stranoj valuti, te Ba1 'plafon' za depozite u stranoj valuti. Za lokalnu valutu ostaje 'plafon' Aa1 za dug, te A1 za bankovne depozite. U Moody'su napominju da su sve prognoze stabilne.

[Sh@dow]

Kuna bez puno promjena

Srednji tečaj EUR/HRK za ponedjeljak iznosi 7,364848 kuna za euro

[Daniel.N]

Evo mojih komentara

zaboky kaže:

Besplatan savjet
1) HNB ima samo dvije opcije i to je smanjiti likvidnost sustava ili pak stampati kune (devalvacija)
2) Oba gornja slucaja su losa jer jedan znaci vece kamate a drugi vece kredite u kunama ali i neizbjeznu inflaciju

Dakle, podrazumijevaš dalji rast kredita? Jer ako nema rasta kredita, ne treba tiskati kune (ili omogućiti bankama da tiskaju "kune" kroz smanjenje pričuve)

zaboky kaže:

3) Najveci problem nije ni tecaj ni likvidnost nego u buducim prihodima drzave ali i poduzeca / gradana koja nece biti dovoljna za pokrice sadasnjih troskova, kredita (i kamata) te potenicijalnih investicija

To bi trebali riješiti defaulti/stečajevi/otpisi, zar ne?

zaboky kaže:

4) Ono sto ce se vjerovatno desiti je u tome da ce zatraziti pomoc MMF-a a prije toga ce HNB potrositi veci dio deviznih rezervi na odrzanje tecaja te prodaju deviza bankama i drzavi kako bi otplatili kredite
5) Najveci problem za gradane je sto ce izgubiti deviznu stednju jer ona realno ne postoji tj. potrosili su ih uvoznici, stanovnistvo i drzava tj. postoji samo fiktivna devizna stednja koja nije porkivena efektivnom u vise od 20% a glavnina duga drzave i stanovnistva je u devizama za koje su se strane banke zaduzile
6) Crni scenario je da ce se ponoviti stara devizna stednja, da ce doci do dramaticnog povecanja broja nezaposlenosti i drasticnog pada cijena nekretnina

Manjak deviza mora dosti do porasta njihove cijene, dakle pada tečaja kune. Ali ne izgleda da imamo manjak deviza...

7) Zakljucak: u krivu su oni koji imaju kredite za aute i stanove jer misle da ce ih spasiti tecaj (nece jer ce biti vece kamate - HNB je stranim bankama dopustila isto sto i Palestinci tj. valutnu klauzulu ali i varijabilne kamatene stope - dakle duzni ste u EUR i kamate koje odredi banka) ali ce im zato drasticno pasti cijena nekretnina (nece biti buduce potraznje) ali bogami ni oni koji imaju lovu u banci jer te banke fakticki nema (ima je samo do iznosa obvezne rezerve u devizama).

Moj stav je: država će vući poteze koji pogoduju dužnicima jer je sama veliki dužnik. U toj situaciji isplati se biti dužnik više nego kreditor.

zaboky kaže:

8) Rjesenje: oni koji imaju lovu u bankama podgnut is njom u carapu ili u inozemstvo a oni koji imaju posao bolje da dobiju 15% manju placu nego otkaz i zato bas zato ce se hitno trebati uvest rad nedeljom (hrvati i to malo deviza iznose u Sloveniju, BiH ali ni nema PDV-a), zamrznut place i cijene ali istovremeno devalvirat kuna, destimulirat uvoz, pocet kupovati iskljucivo domacu robu, smanjit drzavnu potrosnju...it

Uh, to je cijeli paket mjera koje neće ići. Smanjivanjem uvoza porasti će domaće cijene, prvo hrane. Što je s uvozom energije, za to se traži tvrda valuta. Jedino rješenje je smanjiti državnu potrošnju.

[markotros]

Moj stav je: država će vući poteze koji pogoduju dužnicima jer je sama veliki dužnik. U toj situaciji isplati se biti dužnik više nego kreditor.

iskreno, kolko god da se trudim, ne mogu smislit situaciju u kojoj se vise isplati biti duznik nego kreditor.
mogu se postavit u situaciju hiperinflacije od 1000% dnevno kad je isto biti duznik i kreditor, ali da je bolje biti duznik...tesko.

[Dirk_Diggler]

Negdje krajem siječnja procurila je informacija o slabijem punjenju državnog proračuna u odnosu na isto razdoblje lani.
Jedna od prvih Šukerovih proturecesijskih mjera bila je ta da se izvješće o tome neće objavljivati do kraja prvog kvartala.

Ima li netko saznanja o situaciji?

[Terminator_ST]

Rohatinski za Reuters: Kuna neće oslabiti, pomoć MMF-a nam nije potrebna

[freelancer]

Mašala!

Pa još najbolje da kaže da hoće.

[nulakuna]

Tema pala na dragu stranicu??

Kupuje li itko eure? Malo su pali.

[freelancer]

Ja kupujem i jure i švicarce i dolare i funte. Svako misec proporcionalno.

[neno1966]

Ja se nadam da neće biti iznenađenja do 8. mjeseca i do tada šibam kune u novčani fond a onda ćemo vidjeti...

[Francisco]

Sada u jednom hotelu na kvarneru stoji kupovni tečaj za eure 7.14
koji lopovi!

[Frasier]

Pad u maloprodaji na godišnjoj razini

siječanj '09 nominalno 11,7% realno 13,7%
veljača '09 nominalno 16,6% realno 19,1%
ožujak '09 nominalno 15,2% realno 17,4%

[sprint1]

Sutrašnji tečaj HNB-a

http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm...cad43d394a920d

[Mark]

freelancer kaže:

Ja kupujem i jure i švicarce i dolare i funte. Svako misec proporcionalno.

Zašto, o zašto?

Može li suvislo objašnjenje?

[ico1]

Prodao sam eur na 7,47
Gledam sad

Live rates at 2009.05.09 11:37:38 UTC

Croatia Kuna Euro

1.00 HRK=0.136826 EUR
1 EUR = 7.30856 HRK

Kuna jača iz dana u dan ko luda...

[somied]

http://www.index.hr/vijesti/clanak/m...ta/433182.aspx

"Mitološki Sanader: Državu smo u samo jednom danu spasili od bankrota"