Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 10.08.2009., 09:20   #61
U svijetu pčela

još malo ljepote za dušu...

http://lh3.ggpht.com/_e3fZd6tyxFc/Sf...6/IMG_3267.JPG

http://lh4.ggpht.com/_e3fZd6tyxFc/Sf...6/IMG_3280.JPG


http://lh3.ggpht.com/_tTxrxUx4V8c/SV...00/Bee%202.jpg

Pridružite se!

mama Sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2009., 09:29   #62
Zakon prirode

http://lh4.ggpht.com/_gSjGhqr8xUI/SA...4_2008_060.jpg
Da li ljubim prirodu? (Do you love nature?)

Mi ljudi nikako da shvatimo da smo mi sastavni dio prirode kao i sve druge njene komponente.
Ali najviše smo zla nanjeli kako prirodi tako i samima sebi.
Zato moramo ponaosob i zajedno dati maksimlano da se jako poljuljana (blage riječi) ravnoteža popravi.

Prvoami sebe dovesti u red,početi voljeti sami sebe,ono što mi zapravo jesmo ("ja jesam"), a ne ego koji vlada.

Tek tada Ljubav ,tj.Dragi Bog učiniti će svoje!!!

Toliko toga bih željela napisati,ali ima vremena.
Pisati o opraštanju,vjerovanju...
"Ne čini drugome ono što ne želiš da on tebi učini !!!" ...

Imamo još šanse!!!! Nemojmo odustati!!!

U ovom virtualnom svijetu puno se može naučiti a i djelovati u službi dobra!

Evo našla sam nešto što mislim da se zavrijeđuje pogledati.

http://homoludens.bloger.hr/post/pce...a/1050842.aspx

Sve vas od srca pozdravljam!

mama Sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2009., 10:06   #63
varroa i voskov moljac

Tek sam maloprije primjetila vaše pitanje...


Quote:
McFuck kaže: Pogledaj post
Kako ti tretiras protiv varoe a sta koristis protiv moljca ?
Na našem pčelinjaku imamo toliko malo varroe u košnici (prosjek)da je puno jednostavnija i svima razumljivija rečenica kako mi stvarno "nemamo varroe".

To se može potkrijepiti s mnogim egzaktnim pokazateljima:

-u radovima na pčelinjaku po mjesecima koji vodimo jako dugo varrou uopće nisam spomenula - ne zbog ovog napisa, već se od prvog proljetnog pregleda fokusiram na znatno važnije stvari (razvoj društava u prvom mi je planu)
-tehnologiju pčelarenja koncipirali smo tako da se problem s varroom (ako on uopće postoji) rješava u pasivnom dijelu sezone (od rujna do prve polovice siječnja)
-kao sredstva pri redukciji varroe koristimo MK (mravlju kiselinu) 60 % krajem ljeta i OK (oksalnu kiselinu) krajem jeseni

-kod prvog vrcanja bagrema naišli smo na dva ogromna zaperka trutovskog legla u jednoj košnici i to na širokim poluokvirima (38 mm)
-svo leglo je bilo poklopljeno, a ispod njega je bio poklopljen bagremov med
-Otvorila sam sve ćelije na tim zapercima i izvadila sve trutovske lutke - radi se o barem 100 trutova po zaperku,dakle,ukupno oko 200 trutova
-vjerovali ili ne, pronađena je jedna jedina varroa
-u svrhu biodinamičkog načina pčelarenja,(Imam 3 košnice sa kojima biodinamički pčelarim) bilo je potrebno izvršiti tzv. spaljivanje varroe radi spravljanja pripravka...
- u ladicama nukleusa koje nisu čišćene od svog formiranja, našla sam jedva ukupno slovom i brojkom 3 (tri) varroe - riječ je o 8 društava koja imaju AV podnice
-seleći društva na suncokret, jedan pčelar koji je s nama putovao pričao je o svojim okvirima građevnjacima koje mi ne koristimo NIKADA (ako ne ubrajamo u to prvu godinu pčelarenja gdje smo slušali svaku moguću riječ)
-kod njega su većinom na skoro svakoj trutovskoj lutci bile 3 do 4 varroe(podrazumijeva se da su te trutovske lutke izvađene iz tih njegovih okvira građevnjaka)
-kad smo mu rekli da tih varroa u ovom trenutku ne smije biti u košnici,samo nas je u čudu gledao - on se sprema sada na dimljenje
-njegova situacija nije ništa posebna (tako je kod većine pčelara), ali zato naša jest

Dakle, mi "nemamo" varroe...


Pretpostavimo da griješim u ovoj konstataciji - čovjek sam pa griješim - neko od naših društava bilježi vrlo visoki stupanj invadiranosti zajednice varroom. Tu je moj stav da takvo društvo koje pokazuje visoku zaraženost tijekom aktivnog dijela sezone, treba prepustiti njegovoj sudbini - to društvo ima vrlo loše higijenske navike - na ovaj,dijelom i grubi način,vrši se selekcija matica i društava na samočišćenje.


Voskov moljac ne voli miris lavanda tako da malo eteričnog ulja lavande ili stručak lavande može puno pomoći.

Čula sam da postoje preparati na bazi sumpora ali nisam koristila!

Ali za razliku od slabih zajednica kamo mali voskov moljac najviše voli otići i rasturiti saća sa leglom,mi se baziramo na stvaranju veoma snažnih pčelinjih zajednica koje se veoma uspješno mogu suprostaviti tom opasnom štetočini.

Pozdrav i medno!

mama Sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!

Zadnje uređivanje Yoko&John : 10.08.2009. at 10:09. Reason: duplo sam citirala
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.08.2009., 11:07   #64
Epohalno otkriće

Epohalno otkriće

Matica svojim feromonom ipak direktno kontrolira ponašanje pčela


Utorak, 04 Kolovoz 2009
Autor: Rodoljub Živadinović, dr. med.
Specijalista epidemiologije
Predsjednik SPOS-a

EPOHALNO OTKRIĆE:

MATICA SVOJIM FEROMONOM IPAK DIREKTNO KONTROLIŠE PONAŠANJE PČELA



Rodoljub Živadinović, dr.med.



Naučnici sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu, obavestili su svetsku javnost 31. jula 2009. godine, da su u sklopu istraživanja tajni mozga i procesa učenja, otkrili da pčelinje matice ipak svojim feromonom direktno kontrolišu pčele i njihovo ponašanje i učenje. Ovo istraživanje može imati značajne pozitivne implikacije na praktično pčelarstvo, ali i na proučavanje procesa učenja uopšte.

Stručnjaci Odeljenja za zoologiju su dokazali da matica kontroliše ponašanje potomstva uz pomoć svog feromona tako što blokira averzivno učenje mladih pčela. O čemu se zapravo radi?

Profesor Alison Mercer ( [email protected]a email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ) i dr Kyle Beggs, u svom radu, upravo objavljenom u međunarodnom časopisu Current Biology, otkrili su molekularni cilj matičnog feromona. Ovaj feromon, tj. njegova specifična komponenta, alkohol homovanilil (HVA), aktivira samo jedan od tri dopaminska receptora pčele, menjajući dopaminsku "signalizaciju" u mozgu, i sledstveno, menjajući ponašanje mladih pčela.

Jedan od efekata HVA komponente feromona je da obuzdava sposobnost averzivnog učenja kod pčela (sposobnost pčela da uskladište u svom mozgu informaciju o neprijatnom iskustvu, i samim tim, da predvide moguću štetu). Zašto matica to radi? Njen feromon ima neugodne efekte, da narušava motornu aktivnost pčela i da blokira razvoj ovarijuma kod pčela (da pčele ne bi nosile jaja). Time što se sprečavaju mlade pčele da pamte da matica i njen feromon utiču negativno na njih, one i dalje tolerišu maticu, čuvaju je i tako obezbeđuju opstanak i budućnost pčelinjeg društva. Evolucija je praktično "opremila" maticu feromonom koji daje ovakve efekte, da blokira učenje o ponašanju, tj. iskustvima iza kojih pčelu čeka "kazna", a ostavila je na miru učenje o ponašanju koje za posledicu ima "nagradu". Hemikaliju koja dovodi do ovoga (HVA) otkrili su naučnici sa Univerziteta Otago još pre dve godine, ali je sada otkriven i pomenuti mehanizam delovanja. Sve ovo je očigledno potpuno normalna posledica evolucije pčela od nezavisnih jedinki do zajednice pčela, jer je sistem negde morao da "pukne", a priroda je odredila gde. Ostale pčele, osim matice, su morale da se suzbiju ne samo da nose jaja, već i da "ne shvate" ko im to zabranjuje. Shodno evolucionim zakonima, može se pretpostaviti da je kod jedne pčele nekada davno došlo do pojave ove hemikalije, i da je tog trenutka počelo lagano okupljanje pčela u društvo i razvijanje svih osobina pčelinjeg društva kakve danas poznajemo. Ta zajednica pčela je očigledno bila dovoljno prilagodljiva da je preživela milione godina i dostigla svojevrsno savršenstvo.

Naučnicima je bilo veoma komplikovano da uspostave vezu između promene ponašanja pčela i događanja na ćelijskom i molekularnom nivou. Naučnici naglašavaju da je ovo otkriće važan proboj u razumevanju kako se formira memorija i kako mozak pravi razliku između sećanja, tj. iskustava iza kojih slede kazna ili nagrada. Dobijeni podaci još jednom potvrđuju da postoji mnogo sličnosti u mehanizmu učenja i formiranja sećanja u mozgu kod različitih životinjskih vrsta, jer hemikalije kakav je i dopamin, imaju veoma slične efekte i kod kičmenjaka i kod beskičmenjaka.

Pomenuti naučnici sada počinju da istražuju efekte matičnog feromona, tj. njegove komponente (HVA) na dopaminske receptore kičmenjaka. Uspostavljaju kontakte i sa drugim naučnicima koji se bave sličnim radom sa kičmenjacima, da bi utvrdili da li se matični feromon, tj. HVA može koristiti u neurološkim istraživanjima, pošto je funkcija dopamina u mozgu poznata svima, ali nije dovoljno proučena.

Profesor Mercer smatra da će ovo istraživanje imati implikacije i na praktično pčelarstvo, pošto se sintetički matični feromon već koristi u kontroli društava u kojima nema matice.

sa neta

Pozzzzzzzzz!!!

mama Sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.08.2009., 17:27   #65
Poštovane kolegice i kolege.
Novi sam na ovom forumu i sve vas srdačno pozdravljam.Možda me neki poznaju sa drugog foruma.Dosta tu ima tema o pčelama,tako da mi se nije sve dalo čitati,ali sad ču biti češče tu pa ču vas moči pratiti.Zadnja tema koja mi je pala za oko je limeni krov.Ja imam košnice sa limenim krovom,ali ove zime imam namjeru skidati limove i stavljati ter papir za zaštitu.Mislim da če to biti dobro.Šta se tiče hanemalove rešetke to več ima kupiti od prozirne plastike,tako da ču i to početi pomalo mjenjati.Žičani se okviri mislim skoro neče mjenjati jer drukčije za sadane možete učvrstiti(bar ja neznam)satnu osnovu.
Šta se tiče blizine pčela i ja imam pčele uz kuču i glavni mi je pčelinjak u Zagorju u jedno selo koje ima još samo tri domačinstva aktivna.Ja nemam brige sa susjedima.Kad vrcam dam im od svakog meda po jednu teglu i oni zadovoljni(sreča da su samo tri domačinstva) ,a moje pčelice mirne.Ako ih diraš i ometaš isprijed leta onda znaju biti ljute,zato pusti ih da uživaju svoj kratki a mukotrpni život.
OSIBAR.
__________________
osibar

Zadnje uređivanje osibar : 23.08.2009. at 17:47.
osibar is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.09.2009., 13:43   #66
Novajlija

Bok cijeloj ekipi. Ja sam od ove godine postao pčelar. Za sada imam tri košnice, (nemojte se smijati, znam da je to malo), jer ove godine učim i ja i pčele. Na godinu mislim kreniti ozbiljno, namjeravam kupiti 70-ak košnica, od toga bih 20 košnica vozio na paše.

Obzirom da nemam toliko financijskih sredstava moram podići kredit. Zanimaju me vaša iskustva u tom, ako je netko podizao kredit, i koju mi banku možete predložiti, obzirom na uvjete za dobivanje kredita, kamatnu stopu i sl. Pročitao sam da su državni poticaji 90kn po košnici, da li je to istina? Zanima me da li mogu u slučaju da uzmem toliko košnica ostvariti povrat kapitalnog ulaganja, mislim da je oko 40%.

Svaki savjet i prijedlog, ne samo oko kredita nego i opčenito o pčelarstvu mi je zaista dobro došao.
TheBlack Knight is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.09.2009., 11:02   #67
s 3 na 70 - veliki korak........obzirom da si tek u fazi učenja hrabro bi bilo dići krediti - i male greške mogle bi rezultirati velikim gubitkom.....poticaj 90 kn po košnici - nije istina
koko73 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.09.2009., 16:06   #68
crni viteže ne upuštaj se u kredit!!!! moj dragi ima već 15g pčele i završen vet. fakultet i uz svo znanje i nove metode i sve nebi se upustio u kredit!!! pogotovo sa tom tvornicom po vedrim nebom!!! veliki rizik!!!! premalo iskustva!!!!! veliki zalogaj!!!!
ali tko riskira taj profitira... ili prodaje gače
sretno
maltipoo is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.09.2009., 00:51   #69
Quote:
TheBlack Knight kaže: Pogledaj post
Bok cijeloj ekipi. Ja sam od ove godine postao pčelar. Za sada imam tri košnice, (nemojte se smijati, znam da je to malo), jer ove godine učim i ja i pčele. Na godinu mislim kreniti ozbiljno, namjeravam kupiti 70-ak košnica, od toga bih 20 košnica vozio na paše.

Obzirom da nemam toliko financijskih sredstava moram podići kredit. Zanimaju me vaša iskustva u tom, ako je netko podizao kredit, i koju mi banku možete predložiti, obzirom na uvjete za dobivanje kredita, kamatnu stopu i sl. Pročitao sam da su državni poticaji 90kn po košnici, da li je to istina? Zanima me da li mogu u slučaju da uzmem toliko košnica ostvariti povrat kapitalnog ulaganja, mislim da je oko 40%.

Svaki savjet i prijedlog, ne samo oko kredita nego i opčenito o pčelarstvu mi je zaista dobro došao.

Kredit ne treba uzimati na početku proizvodnje.
Kredit se uzima ako je proizvodnja već uhodana, radi proširenja proizvodnih kapaciteta i to u slučaju kada je potražnja veća od proizvodnje i očekuje se da će i dugoročno biti tako.
Imamo previše nezadovoljnih pčelara koji su zbog mljekara i ratara trenutno u drugom planu. Ove godine se duže čekalo na isplatu poticaja, a pitanje je hoće li ih uopće biti sljedeće.
__________________
!!!
Big momma is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.09.2009., 16:45   #70
Thanks na savjetima.

Učim uz osobu koja se bavi pčelarstvom 30-ak godina. Moje tri košnice se nalaze kod njega u pčelinjaku, tako da kada je on na svom pčelinjaku i ja sam sa njim. Na tu se osobu mogu osloniti da će mi pomoći ako zaškripi. Nabavio sam dosta literature i sada to čitam.

Znam da je kredit ozbiljna stvar, ali želio bih kreniti u pčelarstvo ozbiljno. Dobro, pretjerao sam sa brojem od 70 košnica, tako da bih uzeo najviše 40-ak. Upisao sam se u pčelarsku udrugu i nadam se da će mi i oni pomoći ako zatrebam.

Da li netko zna koliki su poticaji po jednoj košnici?

Ne ulazim u pčelarstvo računajući na poticaje, ako ih dobijem to je odlično.
TheBlack Knight is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.09.2009., 17:08   #71
Poticaji po košnici za 2009. godinu bi trebali biti 50,00 kn, a za 2010. 40,00 kn.
Za kg meda za 2009. godinu 2,00 kn, za za 2010. 1,50 kn.
Po košnici se maksimalno može ostvariti poticaj za 40 kg meda.
Minimalna poticana količina iznosi 30 košnica.
__________________
!!!
Big momma is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2009., 13:12   #72
Krug bi se trebao zatvoriti...

Quote:
JPK kaže: Pogledaj post
Zamaraš se krivim stvarima. Zračenje ionako nema nikakve efekte na životinje, za pčele su najveća opasnost bolesti i pesticidi.
Najveća opasnost za pčele su bili i ostali ljudi.Nažalost to je istina.
Negdije dolje spominješ "nadam se da će...".
Tu je kvaka.
Pozitivnu misao usmjeriti na djelovanje za promjene koje su nužne.
Znači djelovati na svaki mogući naćin!!!!!!!!!!!

Ako se promjene ostvare tada je krug zatvoren i pobjedio je život!

U suprotnom-smrt.


Pozdrav svim ljudima koji ljube život!

mama Sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.10.2009., 18:02   #73
Exclamation pčelarstvo iz hobija

bavim se pčelarstvom i htio bih etiketirat svoje proizvode.tj. želio bih to prijaviti kao opg.zanima me koji su uvjeti,gdje ishodovat potrebne papire s obzirom da mi je pčelarstvo dodatni prihod!
dinga is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2009., 21:01   #74
Moraš ići u ured državne uprave u županiji ili gradu Zagrebu ali ti i lokalcu u manjen gradu mogu pomoć sa papirologijom.Nema veze što ti je to dodatni prihod to ćeš riješit kod porezne prijave.Stavi na ženu opg ako neradi.Znam jednog da ima eko-med jer su bolji poticaji za ekologiju.To ti je dobra fora pa koji med nije ekološki.Ide li pčela na nešto špricano sa pesticidima ili drugim otrovima pa da preživi i imamo otrovani med.Rupa u zakonu.
Vidi i ovdje i na stranicama ministarstva poljoprivrede.
http://www.pcelinjak.hr/index.php/Pr...io.html.Valjda neću dobit opet opomenu od moderatora.
sivkić is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2009., 10:07   #75
Question izrada košnica

čitajuči o izradikošnica iz vlastite režije sakupio sam mnogo podataka.pošto nemam iskustva u samostalnoj izradi istih htio bih saznat od kojeg vrsta drveta,koje klase je najbolje izradit.molio bih one koji imaju iskustva da ih podjele.
čuo sam različite kombinacije lokalnih pčelara.pčelarstvom se bavim tek dvije godine.može li netko preporučiti dobru firmu koja se bavi prodajom pčela i košnica?!
dinga is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.10.2009., 00:51   #76
Quote:
sivkić kaže: Pogledaj post
Moraš ići u ured državne uprave u županiji ili gradu Zagrebu ali ti i lokalcu u manjen gradu mogu pomoć sa papirologijom.Nema veze što ti je to dodatni prihod to ćeš riješit kod porezne prijave.Stavi na ženu opg ako neradi.Znam jednog da ima eko-med jer su bolji poticaji za ekologiju.To ti je dobra fora pa koji med nije ekološki.Ide li pčela na nešto špricano sa pesticidima ili drugim otrovima pa da preživi i imamo otrovani med.Rupa u zakonu.
Vidi i ovdje i na stranicama ministarstva poljoprivrede.
http://www.pcelinjak.hr/index.php/Pr...io.html.Valjda neću dobit opet opomenu od moderatora.
Pčele se mora tretirati radi suzbijanja različitih bolesti i nametnika. Kod ekološkog pčelarenja konvencionalna sredstva nisu dozvoljena, o tome se radi. Ne znam čime suzbijaju npr. varrou, ekološki pčelari čak niti štaub šećer ne smiju koristiti. Prema tome, ne radi se o rupi u zakonu.
__________________
!!!
Big momma is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.10.2009., 01:02   #77
Pčele ne mogu letjeti ako je temp. manja od 10C! bumbari mogu i ako je temp. niža!
Medeni is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2009., 09:27   #78
Bog Matica!
Nisam bila na forumu "sto god",i sad kad sam malo došla vidim da si prijavljen.
Kako je prošlo zazimljavanje,s kakvim društvima ulaziš u zimu...i još puno toga bih mogla razgovarati samo ako skužiš da sam prijavljena ili ako se u međuvremenu nisi odjavio.

sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2010., 19:29   #79
gdje mogu kupiti jedno pčelinje društvo?Nemogu bez njih. hvala.
nuno123 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2010., 10:08   #80
Nabava pčela

Gdje mogu kupiti jedno pčelinje društvo?
nuno123 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:28.