Forum.hr

Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda
Korisničko ime
Lozinka

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 07.03.2003., 23:57   #1
rocker
Lost inside my sick head
 
rocker Avatar
 
Registracija: Nov 2002.
Postova: 211
Pčele i pčelarstvo

Ako iko zna od vas neko pcelarsko udruzenje ili stranicu neke firme koja se time bavi neka posta. Moze i adresa.

Vazno je!

Hvala!
rocker is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.03.2003., 00:11   #2
Pacijent
 
Postova: n/a
hodi na plac. svaki pčelar bi to moral znati, ak ne zna onda ja med negdje ukral. a pčelara imaš na svakom placu. znam da nije neki odgovor no trebao bi pomoči.
 
Odgovori s citatom
Old 08.03.2003., 11:20   #3
el_mariachi
feminist
 
el_mariachi Avatar
 
Registracija: Dec 2002.
Postova: 14,478
rocker: Ovdje mozes naci adresu za kontaktiranje te udruge ili jos bolje savjetovao bih te da kupis jedan broj jer zasigurno tamo ima malo vise o kontaktima.
Popi jedno pivo za moju dusu u Podlugovima
el_mariachi is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.08.2008., 18:42   #4
tonka
Registrirani korisnik
 
tonka Avatar
 
Registracija: Feb 2003.
Lokacija: zagreb
Postova: 1,285
Pčele i pčelarstvo

molim pomoc onih koji se vise razumju u pcele i zakone o njima..
naime, zanima me da li pcelar smije u svom dvoristu imati 60 kosnica. dvoriste se nalazi u selu od 20-tak domacinstva.
mi smo drugi susjedi. ne zivimo u tom selu, ali svaki vikend boravimo tamo.
ni pcelar ne zivi za stalno u selu. dolazi cesto, ali tamo ne zivi.
ovo ljeto smo u obitelji imali vec 10-tak uboda od pcela.

Zadnje uređivanje Göttspöđä : 13.03.2009. at 12:59.
tonka is offline  
Odgovori s citatom
Advertisement
 
Advertisement
Sponsored links

Old 08.08.2008., 09:12   #5
EMajorana
Banned
 
Registracija: Aug 2008.
Postova: 171
Quote:
tonka kaže: Pogledaj post
ovo ljeto smo u obitelji imali vec 10-tak uboda od pcela.
Budi sretna da je tako.
To je selo. Treba da smrdi na stajski gnoj, treba da lete muhe i treba da ponekad ubode i koja pčela.

Nećemo valjda i to klimatizirati i sterilizirati, kao što smo gradove.
EMajorana is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.08.2008., 09:44   #6
tonka
Registrirani korisnik
 
tonka Avatar
 
Registracija: Feb 2003.
Lokacija: zagreb
Postova: 1,285
EMajorana, ne mislim to..
pa to je selo..

ali ako u udaljenosti od 20-metara imas 60 kosnica punih pcela..e to mi nije normalno...
tonka is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.08.2008., 09:58   #7
morbidangel
Registrirani korisnik
 
morbidangel Avatar
 
Registracija: Jun 2005.
Lokacija: luda kuća
Postova: 8,261
Quote:
tonka kaže: Pogledaj post
molim pomoc onih koji se vise razumju u pcele i zakone o njima..
naime, zanima me da li pcelar smije u svom dvoristu imati 60 kosnica. dvoriste se nalazi u selu od 20-tak domacinstva.
mi smo drugi susjedi. ne zivimo u tom selu, ali svaki vikend boravimo tamo.
ni pcelar ne zivi za stalno u selu. dolazi cesto, ali tamo ne zivi.
ovo ljeto smo u obitelji imali vec 10-tak uboda od pcela.
Na pravu će ti reći da konzultiraš odvjetnika i da ga tužiš/prijaviš državnom inspektoratu. Osobito ako pčele predstavljaju povredu vaše sigurnosti i osobnog integriteta...

Ovako, po balkanski, imaš više metoda... npr. da mu na ulaze u košnice poprašiš Neopitroidom, da mu ih zapališ, da mu zapališ kuću, prebiješ ženu i siluješ psa... mogućnosti su neograničene.
morbidangel is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.08.2008., 21:03   #8
mariobab
Registrirani korisnik
 
mariobab Avatar
 
Registracija: Aug 2007.
Lokacija: zagreb
Postova: 249
Quote:
tonka kaže: Pogledaj post
molim pomoc onih koji se vise razumju u pcele i zakone o njima..
naime, zanima me da li pcelar smije u svom dvoristu imati 60 kosnica. dvoriste se nalazi u selu od 20-tak domacinstva.
mi smo drugi susjedi. ne zivimo u tom selu, ali svaki vikend boravimo tamo.
ni pcelar ne zivi za stalno u selu. dolazi cesto, ali tamo ne zivi.
ovo ljeto smo u obitelji imali vec 10-tak uboda od pcela.
A što vi ustvari radite pčelama?One uglavnom ne pikaju osim ako ih ne raspizdiš.Ja živim u dijelu Zagreba koji je uz to i selo,susjed prekoputa ima pčele.I ništa.
Zadnji puta me pčela piknula kada sam je kao mali ubrao skupa sa cvijećem.
mariobab is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.08.2008., 16:24   #9
~loo~
Registrirani korisnik
 
~loo~ Avatar
 
Registracija: Jan 2007.
Lokacija: ni na nebu ni na zemlji
Postova: 305
Draga mislim da pretjeruješ malo.
Neznam jel ljubomora il šta ali kao sto kaze mario pčelica neće ugrist ako ju se nedira ali imaš pravo po članku 4 se buniti na susjeda jer je duzan postaviti pčelinjak tako da pčele ne smetaju najbližim susjedima, prolaznicima, stoci i javnom saobraćaju.
ako ima 10 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 10 metara. ako ima 15-20 košnica onda 20 metara preko 20 onda 50 metara itd.

Istrijebimo sve pčele stoćenam imamo amoxila,ceporexa itd.
__________________
Bavim se tuđim stvarima pošto nemam svojih.
~loo~ is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2008., 23:16   #10
pantigana
Registrirani korisnik
 
pantigana Avatar
 
Registracija: Aug 2006.
Postova: 752
Teška vremena za pčele i pčelare

Članak se odnosi na Istru ali je isto stanje i u cijeloj državi:


Prinosi meda u Istri ove su sezone za 60-70 posto manji od uobičajenih, zbog čega će mu cijena morati porasti barem za pet kuna po kilogramu, a istarskim pčelarima moglo bi ga ponestati već na proljeće. Uzrok toliko smanjenim prinosima su štete nastale zbog iznimno loših vremenskih uvjeta, pogotovo u vrijeme bagremove i kestenove paše, a iako je u posljednjem desetljeću bilo jačih suša, nikad kao ovog proljeća i ljeta raspored sušnih razdoblja nije bio toliko nepovoljan za pčelare. Zato istarski, ali i hrvatski pčelari, jer slične su (ne)prilike zadesile i druge krajeve, putem svojih udruga i Hrvatskog pčelarskog saveza traže proglašenje elementarne nepogode i nadoknadu šteta, što međutim neće biti lako ishoditi jer takva je procedura normirana za »klasičnu« poljoprivrednu proizvodnju, a ne i za pčelarstvo.

Što se minulog proljeća i ljeta događalo u istarskim pčelinjacima i mednim pašnjacima pobliže pojašnjava predsjednik Pčelarske udruge »Lipa« iz Pazina Ranko Anđelini. Najkvalitetniji istarski med, onaj bagremov, nastaje u vrijeme bagremove cvatnje, krajem svibnja, ali bagrem je, ovisno o lokalnim vremenskim prilikama, ovaj put cvjetao vrlo nejednoliko. Pčelari iz svih područja Istre žalili su se na podbačaj bagremove paše, a prinosi se kreću oko deset kilograma po košnici, dok je prosječan prinos ranijih godina iznosio i do 25 kilograma bagremovog meda po košnici.

Sredinom lipnja, kad se vadi kestenov med, nastupilo je novo razočaranje, pogotovo u središnjoj Istri, gdje je zbog lošeg vremena kestenova paša ponegdje trajala i samo jedan dan. Tako je prinos kestenovog meda ostao na razini od ispod pet kilograma po košnici, dok ga se inače znalo dobiti 10-15 kilograma.

Međutim, nakon kestenove paše, kad bi u normalnim prilikama trebala uslijediti livadna, nastupilo je dvomjesečno sušno razdoblje tijekom kojeg nije bilo nikakvog unosa u košnice. Zato su pčelari koji su u lipnju izvadili med iz košnica morali prihranjivati pčele da ne bi uginule od gladi, a kod onih koji su ga ostavili u košnicama pčele su tijekom sušnog ljeta potrošile sve zalihe. Zbog suše je izostala i uobičajena livadna paša u srpnju. Takva je situacija primorala pčelare na povećane izdatke da bi održali pčele na životu, a zbog smanjenih prinosa ostali su i bez uobičajenog prihoda.

Med će morati poskupjeti za barem pet kuna po kilogramu (prosječna cijena istarskog bagremovog meda dosad je iznosila 30-40 kuna po kilogramu), i vjerojatno se ove sezone uopće neće prodavati na veliko, smatra Anđelini, ali s obzirom na proizvedene količine, do proljeća će ga i potpuno nestati s tržišta.

Najlošije su prošle središnja Istra te Buzeština i Labinština.
Konzultacije o mogućnosti proglašenja elementarne nepogode za pčelarstvo sa županijskim odjelom za poljoprivredu zapele su na neminovnoj činjenici da je, po zakonskim uvjetima, nepogodu moguće proglasiti (i na osnovu toga pokrenuti postupak nadoknade štete) jedino u slučaju da ukupna šteta premašuje 20 posto županijskog proračuna, a kod dvjestotinjak istarskih pčelara (za koje ni ne postoji vjerodostojna evidencija s podacima o broju košnica i godišnjoj proizvodnji meda) ukupna šteta, iako je za svakoga ponaosob katastrofalna, ipak nije tolika.
Županija tu dakle ne može ništa pa su se istarski pčelari povezali s drugim hrvatskim pčelarima i nacionalnim savezom, da bi zahtjev za proglašenje elementarne nepogode i nadoknadu štete zajedno uputili Ministarstvu poljoprivrede.

D. ŠIŠOVIĆ
pantigana is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2009., 14:24   #11
Matica4
Registrirani korisnik
 
Matica4 Avatar
 
Registracija: Oct 2008.
Postova: 96
2. SMJEŠTAJ PČELINJAKA

Članak 4.

Pčelar je dužan postaviti pčelinjak tako da pčele ne smetaju najbližim susjedima, prolaznicima, stoci i javnom saobraćaju.

Nije dozvoljeno postaviti pčelinjak u blizini autoceste, željezničke pruge ili aerodroma.

Pčelinjak do 10 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 10 metara.

Kod pčelinjaka koji ima 11-20 pčelinjih zajednica ova udaljenost treba biti najmanje 20 metara.

Ako u pčelinjaku ima više od 20 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara a do međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara.

Ako su udaljenosti od izletne strane do međe tuđeg zemljišta ili ruba javnog puta zbog opravdanih razloga manje, pčelinjak mora biti odjeljen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti s obje strane pčelinjaka 2 metra duža od dužine izletne strane pčelinjaka i postavljena najviše 10 metara od izletne strane.
__________________
APITERAPIJA - liječenje pčelinjim proizvodima
Matica4 is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.02.2009., 21:20   #12
teta-elza
Ponekad nisam na forumu
 
teta-elza Avatar
 
Registracija: Nov 2007.
Postova: 7,235
blagi boze. mene pcelari mole da im dozvolim dovuc prikolice sa kosnicama u vocnjak. poslije vocki cvate bagrem, zatim livada, lipa blabla. osobno sam alergicna na ubod strsljena, pcele su me znale ispikati kad sam bosa hodala po travi. ali, to su bile zemaljske pcele. nije me nikad piknula neka iz kosnice. one pasu, ne treba ih dirati, znaju se rojiti ali tu nemam kaj traziti.

maknite se od pcela, nemojte ih gnjaviti i nece vas dirati.
teta-elza is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2009., 00:48   #13
Savitri
Svetlana
 
Savitri Avatar
 
Registracija: Mar 2009.
Lokacija: Umag
Postova: 22
Quote:
PRAVILNIK
O DRŽANJU PČELA

I. OPĆE ODREDBE

. SMJEŠTAJ PČELINJAKA

Članak 4.

Pčelar je dužan postaviti pčelinjak tako da pčele ne smetaju najbližim susjedima, prolaznicima, stoci i javnom saobraćaju.

Nije dozvoljeno postaviti pčelinjak u blizini autoceste, željezničke pruge ili aerodroma.

Pčelinjak do 10 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 10 metara.

Kod pčelinjaka koji ima 11-20 pčelinjih zajednica ova udaljenost treba biti najmanje 20 metara.

Ako u pčelinjaku ima više od 20 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara a do međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara.
Da ne citiram sve, ostalo možete naći na - > http://www.pcela.hr/forum/viewtopic....t=1576&start=0
Savitri is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2009., 16:49   #14
Yoko&John
ljubav
 
Registracija: Mar 2009.
Lokacija: Goa
Postova: 89
Malo o pčelicama....

Medonosna pčela
Izvor: Wikipedija
Medarica(Apis mellifera carnica)
Sistematika
Carstvo: Životinje

Koljeno: Člankonošci

Razred: Kukci

Red: Hymenoptera

Podred: Apocrita

Natporodica: Apoidea

Porodica: Apidae

Potporodica: Apinae

Tribus: Apini

Rod: Apis

Vrsta: A. mellifera


Dvojno ime
Apis mellifera
Linnaeus, 1758.

Medonosna pčela (Apis mellifera) pripada redu opnokrilaca (Hymenoptera). To su vrlo razvijeni kukci, a nastali su na području Afrike, Europe i Bliskog istoka pa se dijele na afričke, orijentalne i europske podvrste. Ljudi su oduvjek bili fascinirani pčelama i nađeni su mnogi povijesni izvori koji govore upravo o ovim malim bićima. Tako su na primjer Egipćani mislili da su pčele nastale iz suza Ra-boga Sunca, a Grci su pričali da su pčele čuvale Zeusa dok je bio mali i hranile ga medom.

Budući da pripada člankonošcima, tijelo pčele građeno je od hitina i sastoji se od glave, prsa i zatka. Na prsima su tri para nogu i dva para tankih krila. Kad pčela poleti, krila se spoje pa joj je lakše letiti. Pčele lete od cvijeta do cvijeta i skupljaju biljni nektar i pelud te ga nose u košnicu. Usta su joj građena od dva dijela : prednji dio kojim grize i stražnji dio koji je zapravo rilce pomoću kojeg pčela usisava tekućinu. Na nogama ima košaricu, tj. udubljenje s dlačicama gdje sprema nektar.

Pet očiju iznad usta, služe pčeli za raspoznavanje nekih boja dok neke druge ne može vidjeti. Naime, ona vidi samo plavu i žutu, ali i ultraljubičastu koju čovjek ne može vidjeti.

Unatoč lošim očima, pčele su uspjele razviti izvanredno osjetilo njuha. Pomoću mirisa pčele se međusobno razlikuju jer svaka zajednica ima drugačiji miris. Osjetilne stanice njuha smještene su na vrhu ticala. Znanstvenici su pokusima utvrdili da pčelama osjetilo okusa nije veoma razvijeno jer one skupljaju slatku otopinu i kada nema dobar okus. Zadak se sastoji od devet kolutića i na njemu su voskovne žlijezde koje izlučuju tvar za izgradnju saća. Zadak završava nazubljenim žalcem koji je za pčelu zapravo jedina obrana. Nakon uboda pčela žalac ne može izvući pa se on otkine a ona ugiba. Najotrovniji sastojak otrova ispuštenog pri ubodu je melitin i vrlo je opasan za ljude koji su na njega alergični.Pčelinja je zajednica jedna od najorganiziranijih društava u prirodi. Vrlo je slična ljudskom društvu u Srednjem vijeku - ima kraljicu i njene podanike. Zapravo, u pčelinjoj zajednici se nalazi tri vrste pčela : matica, radilica i trut.

Uzimljavanje pčela

Kada nastupe zimski dani pčelama osigurajte mir u košnici i izbjegavajte svako nepotrebno uznemiravanje pčela. Kod uznemiravanja pčela zimi one će reagirati uzimanjem dodatnih zaliha hrane. Time opterećuju nepotrebno probavne organe, pa nerijetko od toga i mnoga društva stradaju. Ukoliko ste dobro i ispravno uzimili svoje pčelinje zajednice što vam je i dužnost, nema potrebe za uznemiravanjem pčela. Ukoliko niste zimi to više nećete moći ispraviti pa opet ne dirajte nepotrebno košnice. Eventualne Vaše manje propuste pčele su ispravile, a svaki veći propust znači najčešće gubitak zajednice. Vaš jedini i neizbježni zimski zadatak je briga o osiguranju mira na pčelinjaku i eventualno čišćenje leta nakon zimskih oborina - snijega. Snijeg čistimo samo s leta košnice kako bi omogućili ulaz svježeg zraka u košnicu. Sa same košnice snijeg ne treba čistiti jer služi kao dodatni prirodni izolator košnice. Povremeno prije nego temperature porastu ispred košnica na snijeg nabacajte malo slame ili nečeg sličnog da pčele kod pročisnog leta ne sljeću na hladan snijeg što za njih može biti kobno. Uzimljavanje pčela svake godine kod pčelara izaziva nelagodu da li će pčele prezimiti ili ne, one koje prezime da li će biti dovoljno snažne za brz proljetni razvoj do prve ozbiljnije pčelinje paše. Važna činjenica koju se pčelari pridržavaju je da se u zimu ulazi sa dovoljno jakim zajednicama. Slabe zajednice u klupku troše previše hrane i energije za proizvodnnju topline pa ih prije zime treba spojiti sa zdravim i jakim pčelinjim zajednicama ili sa srednje jakim kako bi dobili jednu jaku zajednicu. Velika većina pčelara koji su zajednice uzimili bar i jednu zimu zna da jaka zajednica, dovoljno hrane i prozračnost košnice važni elementi za dobro i pravilno uzimljavanje. Vlažan zrak bolje provodi toplinu od suhog, da pčele samo posredno griju košnicu grijući klupko, hladan zrak ulazi kroz sve otvore košnice prvenstveno na samo leto koliko god ga mi smanjili... sve su to činjenice koje ne treba zaboraviti prilikom uzimljavanja pčelinjih zajednica. Mnogi pčelari griješe kada prilikom utopljavanja košnica pred nadolazeću zimu praktički onemoguće cirkulaciju zraka u košnici. Pravilno uzimljena košnica mora imati cirkulaciju zraka gotovo kao i ljeti. Samo utopljavanje košnice bitno je i dolazi do izražaja tek kada matica sredinom ili krajem siječnja počinje sa zalijeganjem prvih jajašaca. Tada dodatna izolacija ima ulogu smanjenja uinka razlika između nižih noćnih i viših dnevnih temperatura.


Temperature

Zimsko klupko prije formiraju slabije zajednice sa manjim brojem pčela. Tako da bilježimo kako se klupko formira kod:

Nukleusi - na 13°C
Srednje zajednice - na 10°C

Jake zajednice - na 8°C
U samom zimskom klupku bilježimo temperature od 9-10°C na periferiji klupka i 20-30°C u sredini zimskog pčelinjeg klupka.


Rojenje pčela

Rojenje je prirodni nagon pčela u njihovoj borbi za održanjem vrste. Samo rojenje jednim dijelom vjerojatno potječe od nagona za seljenjem koje susrećemo još i danas kod pojedinih insekata. Da bi pčele pokrenule u rojevno stanje potrebni su neki od preduvijeta kao što su: pogodna temperatura i medenje medonosnog bilja. Rojenje je u stvari dijeljenje jedne u dvije nove i međusobno potpuno neovisne zajednice.


Vrste pčela u pčelinjoj zajednici

U normalnoj pčelinjoj zajednici živi i radi tri vrste pčela koje razlikujemo prema spolu, izgledu, obliku, veličini i radnim zadacima. To su matica, trut i radilica.


Matica

Boje za označavanje maticaMaticu zovu i kraljicom pčelinjaka, ali i ona se za taj položaj mora izboriti. Naime, nakon 17 dana u jajetu ona se izlegne i njen prvi zadatak je naći sve ostale matice u matičnjaku i ubiti ih prije nego se izlegnu. Nakon toga ona mora izletiti iz košnice na oplodnju. Matica se pari sa trutom, ali on ne preživi jer ostavlja svoje cijele spolne organe u tijelu matice. Nakon oplodnje matica postaje stroj za rađanje i uvijek je okružena radilicama koje ju hrane i čuvaju.

U pčelarstvu radi lakšeg raspoznavanja i snalaženja pčelinja matica se označava bojom. Boje su međunarodno prihvaćene radi lakšeg snalaženja prilikom trovine. Matice se označuju bijelom, žutom, crvenom, zelenom i plavom bojom. Svaka boja je oznaka za određenu godinu.


Trut

Trut je mužjak pčele i razvoj njegove ličinke traje najduže (do 32 dana). Vrlo je velik i ne može se sam hraniti već ga hrane radilice. Kad dosegne spolnu zrelost izlazi na prvi let. Obično se svi trutovi okupe na jednom mjestu u zraku gdje dođe i matica. Samo će ju najbrži od njih oploditi i on tada ugiba. Ponekad ako nema hrane za cijelu zajednicu, radilice izbacuju preostale trutove van iz košnice nakon oplodnje. U suprotnom trutovi ostaju i svojom veličinom griju ostale pčele.


Radilica

Radilica je također ženka, ali sa zakržljalim jajnicima. Ona u nedostatku matice može također zalijegati jajašca ali iz njih s obzirom da su neoplođena izlježu samo trutovi.


Raspodjela posla u košnici

Siva pčela medarica na ulazu u košnicuU košnici svaka pčela obavlja svoj posao ovisno o starosti pa se razlikuju:

pčele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pčele i leglo
pčele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade saće (luče vosak i matičnu mliječ)
pčele čistačice (10-15) čiste košnicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele, te lepećući krilima na ulazu u košnicu ubacuju zrak u košnicu, čime u košnici stalno održavaju potrebnu temperaturu (oko 25 °C)
pčele stražarice (15-20 dana starosti) - čuvaju košnicu od neprijatelja
pčele radilice ( 20 dana do kraja života) donose u košnicu nektar, pelud, propolis i vodu.

U Hrvatskoj autohtona pčela je Siva pčela ( Apis mellifera carnica ). To je jedna od najvažnijih pasmina Sive pčele. One su također specifične po tome što među svim pčelama imaju najdulje rilce na ustima (do 6,7mm).


Nadam se da će vam štivo biti zanimljivo

mama Sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.03.2009., 12:23   #15
Yoko&John
ljubav
 
Registracija: Mar 2009.
Lokacija: Goa
Postova: 89
Pčelarenje nije posao,nije hobi,pčelarenje je spoznaja.
citat sa web.pcelarstva
A moje riječi su kada jednom nogom kročiš u pčelinji svijet nemožeš i ne želiš nikada više vanka...
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Old 30.03.2009., 13:44   #16
Yoko&John
ljubav
 
Registracija: Mar 2009.
Lokacija: Goa
Postova: 89
Koliko smo sposobni učiniti za buduće naraštaje?

KOLIKO SMO SPOSOBNI UČINITI ZA BUDUĆE NARAŠTAJE?
Trebali bi svi oni koji vole ovaj planet djelovati kako god znaju i umiju...

Ja sam čak bila i peticiju pokrenula ,izdvojiti ću samo dio.Ovo pišem isključivo da širu javnost upozorim što se zbiva.

Za zabranu upotrebe otrovnih sredstava u poljoprivredi,u ovom slučaju protiv upotrebe i prometa sredstava Poncho, Cruiser i Gaucho kao i promet sjemena tretiranih aktivnim tvarima klotianidinom, imidaklopridom i tiametoksamom !

Kako je Alert 24. lipnja ove godine prvi izvjestio njemačke vlasti nakon pomora 50 do 60 posto pčelinje populacije u pokrajini Baden-Württemberg istraživanjem na uginulim pčelama utvrdile su da ih 99 posto sadrži otrovne tvari, koje su zatim zabranjene.

Slovensko Ministarstvo poljoprivrede od 23. svibnja također je zabranilo upotrebu i promet sredstava Poncho, Cruiser i Gaucho kao i promet sjemena tretiranih aktivnim tvarima klotianidinom, imidaklopridom i tiametoksamom.

Ako je sjeme kukuruza bilo tretirano nekim od neonikotinoida (Gaucho, Poncho), transpiracijske kapljice bit će toliko otrovne, da će pčela umrijeti za 2-10 min. nakon što je popila kapljicu. Ako je samo kušala kapljicu, smrt će nastupiti kroz 20-40 min.
Rješenje problema treba tražiti hitno ako želimo spasiti pčele od izumiranja!


Ja definitivno glasam ZA Budučnost svoje djece, i unučadi... a ako svijeta do tada bude oni će sigurno već znati, kako oživjeti prirodu koja nam polako nestje, jer oni će živjeti u "Novoj zemlji" By E. T. ...ovaj tekst je nadopunila jedna dobra pčelarka...


Hvala Vam lipi,moji dobri ljudi unaprijed na Vašem trudu!

mama Sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.03.2009., 23:04   #17
teta-elza
Ponekad nisam na forumu
 
teta-elza Avatar
 
Registracija: Nov 2007.
Postova: 7,235
mama sanja pa ta su sredstva na listi zabranjenih za primjenu. nisu jedina. lista je podugacka i na njoj imas gomilu sredstava koje idu u zaborav. smao gle mama sanja di je problem, problem je u tome sto nemamo neku ludu ponudu zamjenskih sredstava a zastitu moramo raditi.

inace te podrzavam i svi bismo trebali debelo razmisljati o primjeni zastitnih sredstava i njihovom djelovanju na floru i faunu.
teta-elza is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.03.2009., 08:28   #18
Yoko&John
ljubav
 
Registracija: Mar 2009.
Lokacija: Goa
Postova: 89
Quote:
teta-elza kaže: Pogledaj post
mama sanja pa ta su sredstva na listi zabranjenih za primjenu. nisu jedina. lista je podugacka i na njoj imas gomilu sredstava koje idu u zaborav. smao gle mama sanja di je problem, problem je u tome sto nemamo neku ludu ponudu zamjenskih sredstava a zastitu moramo raditi.

inace te podrzavam i svi bismo trebali debelo razmisljati o primjeni zastitnih sredstava i njihovom djelovanju na floru i faunu.
Bog,teta-elza,drago mi je da se javljate!
Ova sredstva koja sam ja nabrojala u Hrvatskoj nisu zabranjena,nadam se da će biti!!!!

Teta-elza ne moramo mi imati ponudu,mi možemo sami raditi bez bilo kakovih ponuda,npr.špricanje jabuka uz dodatak propolisa,tinkture od gaveza,trputca,koptive koje se kasnije raščinjavaju...

Da ne bu off topic napisati ću još samo nešto.
Postoji metoda biodinamičko pčelarenje,a isto tako i biodinamička poljoprivreda.Ako budete imali vremena prosurfajte malo netom,vidjećete puno toga o tom pristupu pčelarenju,a i poljoprivredi uopće.

Ovih dana vršimo poticajnu prihranu naših pčelica svaki treći-četvrti dan.Radim je sa voćnim sirupom od preostalih jabuka.
Ne koristim druga,tvornička ponuđena sredsrva,a ovaj moj sok smažu dok se okrenem .

Može,može draga teta-elza !

Samo lakše je državi naplatiti i još reklamirati takova sredstva(mislim na ona gore) nego misliti da li je uopće koje dijete ,čiju populaciju tako svesrdno potiču,probalo pravu rajčicu,a i pravi nepatvoreni med.

Pčelarstvo je od krucijalne važnosti za čitav svijet,već sam napisala da je pametni Anstain napisao da kada pčela ne bi bilo 4 godine u prirodi-nestalo bi života na zemlji.

Trebamo se svi osloniti na vlastiti um i intuiciju,a ne na ponude ponuđača poštenih...

Pozzz

mama Sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.03.2009., 16:15   #19
cb3000
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jan 2009.
Postova: 393
Quote:
tonka kaže: Pogledaj post
molim pomoc onih koji se vise razumju u pcele i zakone o njima..
naime, zanima me da li pcelar smije u svom dvoristu imati 60 kosnica. dvoriste se nalazi u selu od 20-tak domacinstva.
mi smo drugi susjedi. ne zivimo u tom selu, ali svaki vikend boravimo tamo.
ni pcelar ne zivi za stalno u selu. dolazi cesto, ali tamo ne zivi.
ovo ljeto smo u obitelji imali vec 10-tak uboda od pcela.
Koja je udaljenost od vas do košnica ? gdje su 1. susjedi ?
cb3000 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.04.2009., 08:56   #20
Yoko&John
ljubav
 
Registracija: Mar 2009.
Lokacija: Goa
Postova: 89
Odgovor ti je na ovoj istoj stranici,napisan od Savitri!
mama Sanja
__________________
mir,mir,mir nitko nije kriv...!
Yoko&John is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Pravila postanja
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smajlići su On
[IMG] kôd je Off
HTML kôd je Off

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +1. Trenutno vrijeme je: 04:50.



Powered by vBulletin Version 3.8.4 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Site content ©1999-2014 Forum.hr
Ad Management by RedTyger