nisam plastificirao ali sam imao plastificiranu jedrilicu... To funkcionira, ali treba biti svjestan toga da je sloj plastike tanji od plastike samo plastičnih brodova pa se prema tome, lako probije... dakle, to bi trebalo debelo isplastificirati, bez obzira na to da mu ne treba staticka cvrstoca... samo zbog udaraca...
ja sam nesto na tom svom brodu plastificirao. Tehnologija je kao kod svakog plastificiranja, poloziti stako, pa sa sto manje smole natopiti. Problem je utome da sa vise slojeva stvar postaje sve kvrgavija, pa treba brusenja i kitanja ako se zeli glatka povrsina... Ali velim, nisam pravi izvor....
Ja bi se takvog neceg isto prihvatio jer mi se svidjaju drvene barke, a nemam vez u moru. Problem je u tome da ionako teska barka postaje jos teza... pa prikolicarenje postaje problematicnije, tako da se ne mogu odluciti....
iskreno, ja bi isao plastificirati barku tek kad bi ista bila tako unistena da ne moze plutati, a jos je dovoljno strukturno cvrsta i emotivno sam vezan za nju pa je ne zelim skartati
u svim drugim situacijama plastificiranje je jalov kompromis
ali, ako bas hoces...
postupak je da najprije kaic dobro isusis, da drvo bude jako suho (godinu, dvi, tri van mora) i zapravo je na taj nacin unistis, pa onda stavis plastiku
Molio bi sve one koji znaju nesto o plastificiranju drvenih brodova da se ovdje raspišu....
NE, NE, NE, NE i još jednom NE. To je NAJVEĆA glupost u bližoj i daljoj okolini. Koliko si je ljudi smao sjebalo brodove vjerujući reklamama i "svemogućim" plastičnim masama.
ukoliko plastificirate korito broda , brod okrenuti naopako , kolumbom prema gore , dobro drvo isušiti, poliestersku smolu razrijediti stirenom , katalizatora dodati manje kako bi se stakloplastika što sporije sušila , nanositi obilno i toliko puno puta dok površina upijaa i nezastakli , potom nanositi "normalnu"staklo plastišnu smjesu s dva do tri sloja staklene vune , ukoliko se između slojeva pojave neravnine predhodno obavezno poravnati brušenjem
bitno je cijali trup neprekidano obući
to je dokazano jedini i naj bolji način , koji nažalost pored svog truda nije dao dobre rezultate , drvo se od stakloplastike odljepilo jer su dvije sasvim različite tvari , drvo radi a , plastika baš i ne , s vramenom je drvo strunilo i takvo korito nije bilo za neki pametniji zahvat
s toga ne radite to , neka drveni brod ostane drveni , a plastični , plastični
očito koliko god to mi htjeli ne možemo spojiti ta dva elementa
NE, NE, NE, NE i još jednom NE. To je NAJVEĆA glupost u bližoj i daljoj okolini. Koliko si je ljudi smao sjebalo brodove vjerujući reklamama i "svemogućim" plastičnim masama.
pametan si svaka čast al po ovom odgovoru se vidi da ne znaš ništa o ovome....masa ljudi je plastificirala drvene brodove, barke i već godinama plove, kolega sa posla je prije 5 god plastificira, pomaga sam mu malo i ubiti tek sad ima pravu stvar, svakome preporučujem da napravi tako i nema se što sjebat kako ti navodiš, može se samo preskočiti neki sloj pa da otpada ili puca al to ima veze sa izvođenjem i stručnosti a ni s čim drugim
pametan si svaka čast al po ovom odgovoru se vidi da ne znaš ništa o ovome....masa ljudi je plastificirala drvene brodove, barke i već godinama plove, kolega sa posla je prije 5 god plastificira, pomaga sam mu malo i ubiti tek sad ima pravu stvar, svakome preporučujem da napravi tako i nema se što sjebat kako ti navodiš, može se samo preskočiti neki sloj pa da otpada ili puca al to ima veze sa izvođenjem i stručnosti a ni s čim drugim
A koliki su se zajebali? Prokleli dan kad su to napravili? Drveni brod može bit neznam kako trul i još uvjek ga se može spasit drvetom. Plastika na drvu je svetogrđe - tehnički vrlo diskutabilna (baš sam ljetos na Cresu gledal majstoriju koju je genije napravio). Drvo radi. Stakloplastika NE. Samo je pitanje vremena kad će voda ući između plastike i drva i kad će drvo propast do kraja. A što onda imaš? Praznu ljušturu. Ako opet nabacaš toliko stakloplastike da se može sama držat - onda si napravio kalup za novi brod.
Šteta brodaRadije ga zapali a od plastike napravi novi. Žalosno za čuti
Šteta,šteta....Nije ti to više isti brod
Slažem se, al se plastificira kad je već toliko propao i kad postane preskupo ga više održavat.....kad se napravi po PS dobije se brod za još mnogo godina....postane teži i još stabilniji
Za loše stanje broda kriv je onaj koji ga je loše plastificirao. u mom mistu ima na desetke plastificiranih batela,kaića i brodova i svi su u odličnom stanju. Plastificiranje drvenog broda je stvar vlasnika! Ja sam svoj plastificira jer nemam vremena puno radit oko njega svake godine. plastificira sam ga s čovikom koji je to napravio do sada na 10-15 brodova i na nijednom nije bilo problema. Postupak je sljedeči:
-brod treba prebrusiti do golog drva
-ostavit da se osuši (nesmije bit direktno iz mora pa plastika,ali dovoljno je i dva tjedna preko ljeta)
-drvo premazati resinom za impergnaciju,koja če učinit drvo sjajno ko da je staklo
-sve prave kantune zakitati i zaobliti da plastika ljepo legne i neostane zraka imeđu,kit dobro prebrusiti da nije grub opet iz istog razloga
-premazati smolom u kojoj je katalizator za stvrdnjavanje kojeg se stavlja 1%,na smolu vuna i opet smola, treba dobro natopit i izmazat da neostane zraka
-potrebno je staviti minimalno dva sloja a preporučljivo i više (dok nije stvrdnulo)
-kad je suho prekitati cijelu površinu i prebrusiti da ostane glatko( ako želite)
-staviti temeljnu boju (dobra je Venecijana plasolit pro) i nakon toga završnu pituru
Mana na brodu nema ništa,a kako nema ni na drugima koje se radilo do sada nadam se da neče bit ni ubuduče.
Mana na brodu nema ništa,a kako nema ni na drugima koje se radilo do sada nadam se da neče bit ni ubuduče.
hoće s vremenom , kao što se u samim stakloplastičnim slojevima pojavi osmoza jar se mikro mjehurići zraka šire i spajaju u cjelinu , tako i između drveta koje je ipak porozno i propušta vodu i zrak , stvore se zračno vodeni djelovi , pod utjecajem vanjske temperature i promjena istih , drvo više radi i pojavljuje se jedan vid osmoze između drveta i stakloplastičnog sloja, dobijete brod u brodu , još ako je tanak sloj stakloplastike i loše izveden u njoj se pojavi osmoza
pet ili osam godina je vrlo mali vremenski rok da bi se moglo reći da posao valja , nešto takvo bi trebalo trajat dvadeset i više godina godina da bi se reklo da je ok , a to ipak ne može
drveni brod traje dok je drveća u šumi
hoće s vremenom , kao što se u samim stakloplastičnim slojevima pojavi osmoza jar se mikro mjehurići zraka šire i spajaju u cjelinu , tako i između drveta koje je ipak porozno i propušta vodu i zrak , stvore se zračno vodeni djelovi , pod utjecajem vanjske temperature i promjena istih , drvo više radi i pojavljuje se jedan vid osmoze između drveta i stakloplastičnog sloja, dobijete brod u brodu , još ako je tanak sloj stakloplastike i loše izveden u njoj se pojavi osmoza
pet ili osam godina je vrlo mali vremenski rok da bi se moglo reći da posao valja , nešto takvo bi trebalo trajat dvadeset i više godina godina da bi se reklo da je ok , a to ipak ne može drveni brod traje dok je drveća u šumi
Ajde hvala Bogu jedan koji me podržava. Drvenih brodova ima starih i preko 100 godina. Kojim čudom su se oni održali? I to uz nekadašnje uljane boje. A sad mi se netko hvali kako njegovo poluplastično čudo već PET godina nema problema. Dajte ljudi malo ozbiljnosti.
Ko što je kolega iznad rekao - NEMOGUĆE je "smirit" drvo. Pa ostavio ga ti na suncu 2 tjedna ili 2 godine. Drvo UVIJEK radi. Stakloplastika (zato se i dodaju staklena vlakna) NE radi, ne diše, ne mjenja duljinu i formu. E pa ko upaše jedno s drugim nek se kandidira za Nobela.
Ja bi se takvog neceg isto prihvatio jer mi se svidjaju drvene barke, a nemam vez u moru. Problem je u tome da ionako teska barka postaje jos teza... pa prikolicarenje postaje problematicnije, tako da se ne mogu odluciti....
A zašto misliš da je plastificirana barka teža od drvene?
Inače potpisujem kolegu CDRW-a.
A zašto misliš da je plastificirana barka teža od drvene?
Inače potpisujem kolegu CDRW-a.
Pojednostavljeno:
Težina drva(OK, odbiješ dio zbog vode koju možeš odstraniti samo totalnim isušivanjem,a onda bi dobio prah ili spaljivanjem)+težina plastike=brod teži nego da je samo od plastike ili drva. Iz drva ne možeš sasvim maknuti vodu.
Doduše, teže=stabilnije ali i sporije,tromije u manevriranju itd..itd..
Osobno, tko hoće drveni brod da ga može staviti u garažu postoje opcije:
1.Šperploča
2.preklopna gradnja...može izdržati više bez vode no neznam koliko i kakvi su uvjeti održavanja
3.ono treće...nemrem se sjetiti kak se to zove ali je kombinacija furnira i ljepila, više slojeva u trakama..izgleda
Istina.Ostane ti u sentinama,ali to isekaš.Ali zato ispari more kojim je bilo natočano drvo.Nisam skroz uvjeren,ali mišljenja sam da je palstificirana barka čak lakša nakon plastificiranja nego dok je bilo samo drvo.Rekli mi stariji ljudi,a nema razloga da im ne vjerujem.
Ja ti preporucam epoxy a nikako poliester kao smolu. Epoxy je puno kvalitetniji i neces imati problema sa osmozom niti delaminacijom tijekom vremena..Cijena epoxy-a ti je cca 120kn / 750g ako kupis u Hrvatskoj ili naruci iz vana preko interenta sa dostavom i za cca 100-200 eura mozes jako puno smole.
Plastificiranje drvenog broda je vrlo dobra stvar. Malo brod dobije na tezini ali je puno cvrsci da ne spominjem odrzavanje. Problem je sto vecina ljudi misli da mogu sami plastificirati brod pa zajebu sve. Kad to napravi pravi majstor to je 100 %. Provjereno. Ali pravi majstor kosta jako puno. Ako je cijela cifra 10000 kn majstoru ide 7000 a 3000 je materijal.
Dobra stvar ali paziti kome dajete da vam to radi.
__________________
we don't like things you do, and we will not remember you
pa na postojeću težinu još dobila plastike pun klinac, normalno da je teža
vidi se da znaš s plastikom.Definiraj pun klinac na plastični škaf od npr. 4 metra od 3 ruke plastike.
Hint-postojeća težina je manja jer se drvo rasuši kad više nije u direktnom dodiru s morem.
vidi se da znaš s plastikom.Definiraj pun klinac na plastični škaf od npr. 4 metra od 3 ruke plastike.
Hint-postojeća težina je manja jer se drvo rasuši kad više nije u direktnom dodiru s morem.
Plastificiran je ipak tezi. Neznam koliko, mogu provjeriti ali je tezi nego prije susenja.
__________________
we don't like things you do, and we will not remember you
NE, NE, NE, NE i još jednom NE. To je NAJVEĆA glupost u bližoj i daljoj okolini. Koliko si je ljudi smao sjebalo brodove vjerujući reklamama i "svemogućim" plastičnim masama.
Točno CDRW!
Quote:
mazgov kaže:
ukoliko plastificirate korito broda , brod okrenuti naopako , kolumbom prema gore , dobro drvo isušiti, poliestersku smolu razrijediti stirenom , katalizatora dodati manje kako bi se stakloplastika što sporije sušila , nanositi obilno i toliko puno puta dok površina upijaa i nezastakli , potom nanositi "normalnu"staklo plastišnu smjesu s dva do tri sloja staklene vune , ukoliko se između slojeva pojave neravnine predhodno obavezno poravnati brušenjem
bitno je cijali trup neprekidano obući
to je dokazano jedini i naj bolji način , koji nažalost pored svog truda nije dao dobre rezultate , drvo se od stakloplastike odljepilo jer su dvije sasvim različite tvari , drvo radi a , plastika baš i ne , s vramenom je drvo strunilo i takvo korito nije bilo za neki pametniji zahvat
s toga ne radite to , neka drveni brod ostane drveni , a plastični , plastični
očito koliko god to mi htjeli ne možemo spojiti ta dva elementa
U biti je skoro pa ispravno opisano, samo nikada nebih plastificirao polyesterskom smolom, ako već onda samo epoxydna smola dolazi u obzir
Quote:
pazdrkan kaže:
pametan si svaka čast al po ovom odgovoru se vidi da ne znaš ništa o ovome....masa ljudi je plastificirala drvene brodove, barke i već godinama plove, kolega sa posla je prije 5 god plastificira, pomaga sam mu malo i ubiti tek sad ima pravu stvar, svakome preporučujem da napravi tako i nema se što sjebat kako ti navodiš, može se samo preskočiti neki sloj pa da otpada ili puca al to ima veze sa izvođenjem i stručnosti a ni s čim drugim
Žalim dečec ali u stručnim krugovima se to što ti zagovaraš zove "mrtvačka košulja"....
Quote:
CDRW kaže:
Ajde hvala Bogu jedan koji me podržava. Drvenih brodova ima starih i preko 100 godina. Kojim čudom su se oni održali? I to uz nekadašnje uljane boje. A sad mi se netko hvali kako njegovo poluplastično čudo već PET godina nema problema. Dajte ljudi malo ozbiljnosti.
Ko što je kolega iznad rekao - NEMOGUĆE je "smirit" drvo. Pa ostavio ga ti na suncu 2 tjedna ili 2 godine. Drvo UVIJEK radi. Stakloplastika (zato se i dodaju staklena vlakna) NE radi, ne diše, ne mjenja duljinu i formu. E pa ko upaše jedno s drugim nek se kandidira za Nobela.
E sad CDRW a je te kao ne podržavam? 100% te podržavam da drveno treba ostavit drveno, jer kvalitetna plastifikacija će koštat isto toliko koliko bi koštalo da ga se obnovi u drvu!
Quote:
morsky kaže:
Pojednostavljeno:
Težina drva(OK, odbiješ dio zbog vode koju možeš odstraniti samo totalnim isušivanjem,a onda bi dobio prah ili spaljivanjem)+težina plastike=brod teži nego da je samo od plastike ili drva. Iz drva ne možeš sasvim maknuti vodu.
Doduše, teže=stabilnije ali i sporije,tromije u manevriranju itd..itd..
Osobno, tko hoće drveni brod da ga može staviti u garažu postoje opcije:
1.Šperploča
2.preklopna gradnja...može izdržati više bez vode no neznam koliko i kakvi su uvjeti održavanja
3.ono treće...nemrem se sjetiti kak se to zove ali je kombinacija furnira i ljepila, više slojeva u trakama..izgleda
načina gradnje ima ko u priči! Ne samo ta 3 koja si naveo!
Istina drveni brod u vodi popije mnogo vode koja čini njegovu težinu....za plastificiranje se mora isušiti kako bi postotak vlage bio ispod ca. 30% i u najlošijem slučaju brod će imat istu masu!
Quote:
mrachni hajduk! kaže:
lipo
al naravno, plastificiranje je jako lose, samo je pitanje kad ce brod skroz istruliti
drvo mora disati da bude zdravo, a pod plastikom to nije moguce
ili odrzavaj stari (drveni zivi dok ima sume) ili ga prodaj i s tom lovom i onim sto bi potrosio na plastiku kupi neki drugi cisto plasticni
plastificiranje kao takvo je samo polovicno kratkorocno rijesenje i nakon nekog vrimena mozes brod slobodno baciti
Ok, mislim da na truljenje misliš ako se plastificira polyesterskom smolom, tu je trulex garantiran!
A sad ....za plastificiranje broda treba da je suh kako se kaže ko "barut"....i grješka koju naši ljudi rade jeste ta da plastificiraju samo trup izvana...unutrašnjost ostave drvenu ...a to je 100% garancija da će za koju godinu istrulit na očigled!
ako se već mora plastificirat i to se misli napravit kvalitetno onda se odmah treba zaboravit polyester ( naši ljudi osim polyestera ni ne poznaju drugo izgleda jer je jefin) ....
1. treba osušit trup!
2. treba ga izbrusit do zdravog drva iznutra i izvana! ( eventualno i promjenit trulo)
3. sad se može krenut natapanjem epoxydnom smolom...
4. pripremit stakleno platno i iskrojit unaprijed....jer kad se krene natapat smolom nemaš previše vremena....
5. položit platno i natapat umiješanom epoxydnom smolom .....
6. kad je završeno s vanjskim dijelom trupa onda se prelazi na isti način na unutrašnji dio....sad je drvo u potpunosti zatvoreno i služi kao ispuna u "sendvič laminatu"......naravno brušenja i kitanja i bojanje!
Količina smole i platna će koštat isto koliko bi koštalo da se brod uredi na klasičan način...epoxydna smola ako je kvalitetna nije jeftina!
Obzirom da je drvu ipak ostalo malo vlage...a ne radi ni u klimatskoj komori ...taj će sendvić laminat i dalje sadržavat vlagu samo što će sad biti "zakopana hermetički" i trunut će dok ne postane treset!
Drugo kad je se radi brod od šperploče...ona je ukočeno drvo i ne sadrži vlagu tako da ne može ni trunut!
Osobno nema mi ljepše vidit nego dobro kalfatiranu i pituranu barku, a to košta...
za razmislit je prije ako je brod toliko trul da bi ga plastifirao, zašto ne po njemu skinut kalup i uradit ga kompletno onda u polyesteru??????
__________________
Elektronika poznaje 3 stanja: Radi - Ne radi - Pokvareno i zbog nekih "pametnjakovića" moram dodat: kopiranje dijelova ili u cijelosti teksta i slika podložno je odobrenju foruma.hr ili mene osobno!
pozdrav!
imam osječaj kao da se piše o temi " što je starije ; kokoš ili jaje "
koliko je brod težak kad se plastificira?!
brod u moru, drveni je težak : masa drva i opreme plus vlaga koju drvo uzima iz mora
uzmimo ovako: ukupna masa broda u moru je npr. 2800 kg. vlaga u drvu varira od min.30% do čak 50% ovisno o stanju drva. ako je drvo novo ili zdravo što je rijetko kod broda starijeg od 20 godina bez obzira na održavanjeonda je vlažnost manja. drvo starenjem postaje spužvastije prema tome više i upija.
nakon rasušivanja ( DRVO MORA DOĆI NA MAKSIMALNO 8-9 % VLAGE DA BI SE SJEDINILO, KOLIKO JE TO UOPĆE MOGUĆE, DRVO I PLASTIKA )ovaj brod od 2800 ( drvene mase bez opreme ) znači može pasti čak i na otprilike 1700 kg težine. sad idemo dalje: na taj isti brod Npr. pasara od sedam i po metara nanosimo ukupno četiri sloja raznih vuna i rowinga.
pravilno bi bilo: prvi sloj 350 gr/m2 staklo-plast vuna, drugi sloj 350gr/m2 staklo plast-vuna, treči sloj 350gr/m2 roving ( najbitniji dio - da plastika ne puca, daje elastičnost staklo plastici), četvrti sloj 450 gr/m2 staklo plast vuna. NAMJERNO naglašavam gramažu po kvadratu cijelo vrijeme .ako takva pasara ima ima ukupnu površinu preko trupa kuverte kabine i natka bine od cca 55 m2 onda to množimo sa masom vune i rovinga što nam daje ukupno kilograma 85. po jednom kvadratu ide u prosjeku 650 grama smole odnosno 0.8 litara što je u ukupnom nanošenju šest slojeva smole što je jednako 214,5 kg smole.
u završnom kitanju potrošičemo talka i smole cca u tri ruke 60 kg.sad prelazimo na završnu matematiku:
1700 kg rasušenog broda
+ 85 kg vune i rovinga
+ 214,5 kg smole
+ 60 kg talka i smole ( kit masa )
- 36 kg odbrušene mase ( između svakog nanošenje imamo brušenje gdje skidamo cca 10% prethodno nanešenog sloja)
--------------------------------------
ukupna masa plastificiranog broda je sad : 2023,5 kg
==========
Dakle PLASTIFICIRANI BROD JE DEFINITIVNO LAKŠI OD DRVENOG BRODA.
zbog toga se često dogodi da plastificirani brod "ispliva"
matematika je divna stvar
VRLO bitno : smolasta drva kao ariš, crni bor, smreka puno bolje primaju poliester nego suha drva kao hrast, crnika
ako netko ima primjedbu na ovaj izračun molim post reply samo uz matematičko objašnjenje.
JOŠ JEDNA PRIMJEDBA NA TEMU ŠTO JE STARIJE KOKOŠ ILI JAJE
plastificiranje drvenog broda je dobro riješenje ukoliko nemamo vremena za održavati drvo, samo ako je napravljeno vrhunski, a rad drva anuliramo umetanjem posebnog proizvoda sličnog stiroporu koji zapravo povezuje drvo i plastiku a dozvoljava rad drvu bez da se odvaja od plastike.međutim postoji problem ako se drvo napije vlage recimo od kiše. neminovno započinje truljenje i brod počinje smrditi. rješenje je u dobroj tendi.
Ako ovako plastificiramo brod onda to nije jeftin posao. ovakva pasara bi imala cijenu oko devet tisuća jura, a onda je bolje kupiti škaf u vodičanki.
Puno sreće u plovidbi " jer ploviti se mora" bez obzira u čemu. ljudi nedajte se isprovocirati
Pozdrav od SEALION
pozdrav!
imam osječaj kao da se piše o temi " što je starije ; kokoš ili jaje "
koliko je brod težak kad se plastificira?!
brod u moru, drveni je težak : masa drva i opreme plus vlaga koju drvo uzima iz mora
uzmimo ovako: ukupna masa broda u moru je npr. 2800 kg. vlaga u drvu varira od min.30% do čak 50% ovisno o stanju drva. ako je drvo novo ili zdravo što je rijetko kod broda starijeg od 20 godina bez obzira na održavanjeonda je vlažnost manja. drvo starenjem postaje spužvastije prema tome više i upija.
nakon rasušivanja ( DRVO MORA DOĆI NA MAKSIMALNO 8-9 % VLAGE DA BI SE SJEDINILO, KOLIKO JE TO UOPĆE MOGUĆE, DRVO I PLASTIKA )ovaj brod od 2800 ( drvene mase bez opreme ) znači može pasti čak i na otprilike 1700 kg težine. sad idemo dalje: na taj isti brod Npr. pasara od sedam i po metara nanosimo ukupno četiri sloja raznih vuna i rowinga.
pravilno bi bilo: prvi sloj 350 gr/m2 staklo-plast vuna, drugi sloj 350gr/m2 staklo plast-vuna, treči sloj 350gr/m2 roving ( najbitniji dio - da plastika ne puca, daje elastičnost staklo plastici), četvrti sloj 450 gr/m2 staklo plast vuna. NAMJERNO naglašavam gramažu po kvadratu cijelo vrijeme .ako takva pasara ima ima ukupnu površinu preko trupa kuverte kabine i natka bine od cca 55 m2 onda to množimo sa masom vune i rovinga što nam daje ukupno kilograma 85. po jednom kvadratu ide u prosjeku 650 grama smole odnosno 0.8 litara što je u ukupnom nanošenju šest slojeva smole što je jednako 214,5 kg smole.
u završnom kitanju potrošičemo talka i smole cca u tri ruke 60 kg.sad prelazimo na završnu matematiku:
1700 kg rasušenog broda
+ 85 kg vune i rovinga
+ 214,5 kg smole
+ 60 kg talka i smole ( kit masa )
- 36 kg odbrušene mase ( između svakog nanošenje imamo brušenje gdje skidamo cca 10% prethodno nanešenog sloja)
--------------------------------------
ukupna masa plastificiranog broda je sad : 2023,5 kg
==========
Dakle PLASTIFICIRANI BROD JE DEFINITIVNO LAKŠI OD DRVENOG BRODA.
zbog toga se često dogodi da plastificirani brod "ispliva"
matematika je divna stvar
VRLO bitno : smolasta drva kao ariš, crni bor, smreka puno bolje primaju poliester nego suha drva kao hrast, crnika
ako netko ima primjedbu na ovaj izračun molim post reply samo uz matematičko objašnjenje.
JOŠ JEDNA PRIMJEDBA NA TEMU ŠTO JE STARIJE KOKOŠ ILI JAJE
plastificiranje drvenog broda je dobro riješenje ukoliko nemamo vremena za održavati drvo, samo ako je napravljeno vrhunski, a rad drva anuliramo umetanjem posebnog proizvoda sličnog stiroporu koji zapravo povezuje drvo i plastiku a dozvoljava rad drvu bez da se odvaja od plastike.međutim postoji problem ako se drvo napije vlage recimo od kiše. neminovno započinje truljenje i brod počinje smrditi. rješenje je u dobroj tendi.
Ako ovako plastificiramo brod onda to nije jeftin posao. ovakva pasara bi imala cijenu oko devet tisuća jura, a onda je bolje kupiti škaf u vodičanki.
Puno sreće u plovidbi " jer ploviti se mora" bez obzira u čemu. ljudi nedajte se isprovocirati
Pozdrav od SEALION
Pa plastificirajte brod iznutra i izvana tako da niti 1mm^2 nije bez plastike pa nece truliti -kisilo ili ne. Iako ja osobno nikada ne bih koristio polyester.
nisam siguran da je dobro iznutra plastificirati brod . taj dio teme je netko prije razradio ( ACTROS1841 ), ALI SE DEFINITIVNO SLAŽEM S TOBOM DA JE EPOXY NAJBOLJA MOGUĆA STVAR
.međutim postoji problem ako se drvo napije vlage recimo od kiše. neminovno započinje truljenje i brod počinje smrditi. rješenje je u dobroj tendi.
[QUOTE=SEALION;16700467]nisam siguran da je dobro iznutra plastificirati brod . taj dio teme je netko prije razradio /QUOTE]
---------------------------------------------------------------
zašto se drvo nebi napilovlage , nije plastificirano iznutra i putem vlage iz zraka i vodom(morem)koje kad tad uđe u brod na razne načine , drvo upija vlagu i širi se , nema te sile koja to može zaustaviti , ukoliko neko ili nešto priječi širenje tako vlagom pokrenutog drveta , drvo se počinje vitoperiti i pritom sigurno i polako dobiva sebi željen položaj
sama voda je čak manje opasna od vlage koja se usljed povećanja temperature kapilarno širi i ulazi u svaku poru
ne ulazim u preciznost proračuna kad je brod teži , ali cijenim trud i ima logike s tim da plastificiranom brodu treba dodat vlagu koje je drvo posisalo bilo iz zraka ili vode (mora)
Ma, dobro vidim da ste razlicitih misljenja. Da li mi neko moze detaljnije objasniti svaki korak pri plastificiranju, te navesti troskove....
moj roko
ja ti radim drvenariju po barkicama pa ovu cijelu priču znam. pitaš čovika koju brukvu da kupiš za madire pribrukvat a on završi na temi ko je skužija rudu za željezo.
prva stvar ti je da se moraš odreć broda bar za šest miseci da se dobro rasuši. sad je idealno vrime za stavit ga pod neku nastrešnicu di ga neće kiša močit. nisi naveja koliki je brod pa češ sam matematicirat. kamion ti uzme za dizanje i dovoz do tvoje pozicije 700-800-900 kn ovisno jesi tri ili osam kilometara od mora. onda ga moraš spalit ili prebrusit do drva. ako radiš sam to ti je otprilike četiri dana posla a ako uzmeš čovika ne radiš ništa ali platiš 2-3 ijade kuna. ispod toga teško. jer se čovik udavi u otrovima pa bi ga i ja zatuka ako bi to jeftinije radija. možda rumunji rade cinje ali na to nemoj previše raČUNAT
NAKON ČETVRTOG MISECA IDUĆE GODINE IMAŠ SOLIDNO SUH BROD I ONDA GA TRIBA RASKALAFATAT I PROMINIT POKOJI KOMAD KOJI JE GNJIL. nakon toga zoveš plastičara da ti procjeni posa. on će ti bubnut po zadarskim cjenama cca 150 jurića po kvadratu ( njegovom kvadratu, jer tu je mira zajebana, kako oni to računaju nek vrag zna. ja mirija svoj brod. sve skupa sa nadmirom 47 kvadrat obilato. doša čova i veli 59, aj nek ima 55 pa ko ga šiša ni meni ni tebi ). e sad moj čovik stižu moke po onom... ne znam kako se zove. u pravilu čova, onaj od prije, zapasa još bar tri posla, a vi pljunuli u ruku pa potvrdili dogovor. ti ka pošteno čejade da unaprid dvi ijade jura.
on ti u pravilu dolazi svaki četvrti dan, logično, a tebi živci rastu. i bogu fala završe oni lita gospodnjega 2010 u drugom misecu. pošteno se vi međusobno i izvriđali, propalo jedno lito, lignje čekaš idući studeni. uglavnom otprilike to ti je tako. cijene imaš , računaj. neka mi oprosti ono malo poštenih profesionalnih meštara od posla. moj savjet ako imaš dobru barku drži se onog starog barbe na lučici što ti je dosad održava i bar znaš di si.
veliki pozdrav koji štuju naše stare običaje
S velikim zanimanjem procitao sam ovaj thread i koliko vidim ovdje ima dosta ljudi koji puno znaju o plastificiranju.Imam drvenu pasaru s kabinom i natkabinom 6 m duljine koja je bila plastificirana ali vrlo lose i sad je trenutno u fazi struganja do drva i taj je dio posla pri kraju.E sad,s poliesterom imam nesto malo iskustva ali sve su to bili sitni popravci a plastificiranje trupa je ipak malo zahtjevniji posao pa bih vas molio za nekoliko savjeta.
Dakle prvi dio bi bio ostrugati sve s trupa do drva,spremiti barku u garazu i ostaviti do proljeca da se dobro osusi.Taj dio mi je jasan.
Hm,a kako dalje?....
Treba li barku okrenuti kolombom prema gore kao sto je receno ovdje,nadam se da ne jer bi to bio problem s obzirom na kabinu i natkabinu.
Treba li prije nanosenja smole drvo necim premazati ili odmah ide smola (netko je spominjao stiren,sto je to uopce?)
Koliko slojeva treba staviti i kojom dinamikom,da li se svaki sloj treba osusiti prije nanosenja slijedeceg ili pak treba raditi na mokro,da li se jedan sloj stavlja na cijeli trup odjednom ili se moze dio po dio npr jedna polovica pa onda druga....ma pitanja je stotinu pa vas molim ako ste od volje da mi malo preciznije objasnite ovaj dio.
Hvala
Treba li barku okrenuti kolombom prema gore kao sto je receno ovdje,nadam se da ne jer bi to bio problem s obzirom na kabinu i natkabinu.
Treba li prije nanosenja smole drvo necim premazati ili odmah ide smola (netko je spominjao stiren,sto je to uopce?)
barku okrenuti , kabinu skunuti i nadkabinu , baciti šioletu i sve metalne okove ukoliko ih ima
poliestersku smolu razrijediti stirenom 1 : 3 cck-a , stiren je rezrjeđivač za stekloplastiku , nitro razređivač ne rezrjeđuje već razbija istu i nije dobar , možda za oprat alat , a ni za to
razrijeđenom plastikm napijati dobro osušeno drvo koliko puta ovisi o drvetu , smreka pije više , dok hrast manje , kada površina drveta zastakli i drvo ne pije više tada je dosta, staviti malo manje katalizatora da se nešto sporije suši , kako bi drvo imalo vremena za popit
radite jednu pa drugu stranu , ako možete još prilagodno nagnuti brod još bolje , na kobilici je preklop , to znači da na njoj bude duplo slojeva nego na ostatku trupa , kraj koji završava na kuverti ide obavezno pod letvu po bandi broda
koliko slojeva ? min. tri i od toga jedan srednji neka bude roving , nakon nanošenja stakloplastike na vunu s metalnim valjkom pedantno istiskivati zrak , dobro je raditi u rtojicu , jedan kroji i priprema dok drugi nanosi stakloplastiku , a treći istiskuje zrak i popravlja
slijedeći sloj se može , a nemora nanositi čim prethodni želira tj. se počne stiskati , može i danima poslije , samo nesmije se onečistiti i zamasniti , ukoliko želite biti sigurni da će novi nanos prihvatiti na stari , možete stari sloj namazati čistim stirenom , osjetit će te pod pinelom kako se površina počinje lijepiti i to je to
između svakog sloja obavezno ukloniti neravnine , bilo bi poželjno sve pozitivne kutove poništiti(zaobiti) , a negativne popuniti s plastičnim kitom ,lakše je za raditi
potom se kituje pa brusi i opet kituje i brusi i svaki put grbavo
kupite plastični brod , proći će te jeftinije ili dajte popraviti drveni , dobrom brodograditelju , nemojte činiti zločin
Ovo bi htio vidjet kako izvest da se ne rasturi cijela barka!
Bolje je napraviti stabilno postolje koje se može nagnut ( malo varenja)
Quote:
mazgov kaže:
između svakog sloja obavezno ukloniti neravnine , bilo bi poželjno sve pozitivne kutove poništiti(zaobiti) , a negativne popuniti s plastičnim kitom ,lakše je za raditi
Kutevi se ne zaobljuju zbog lakšeg rada već zbog toga da ne puca laminat i gelcoat! Oštri kutevi nisu dobri u laminatu jer će se tu odvajat! Općenito je bolje sve to raditi epoxydnim kitom i smolom jer iz pitanja se vidi da polyester nije dao rezultat koji zadovoljava!
odgovor za dijana11:
Bolje je radit "mokro u mokro" pogotovo sa polyesterom...preporučujem ipak
kvalietetan epoxy od WestSystem ( gudgeon brothers) koji se može kupit u Chromosu, kao i sav potreban materijal za rad sa istim.....kompletne upute kako se radi osim što ima knjižica proizvođača daz će vam i vrlo susretljiv gospodin iz Chromosa koji je zadužen za prodaju istog ( vrlo kvalitetan u tom području) ....
tek na kraju se onda neravnine kitaju epoxydnim kitom....bezbroj brušenja i konačno bojanje 2K bojom!
__________________
Elektronika poznaje 3 stanja: Radi - Ne radi - Pokvareno i zbog nekih "pametnjakovića" moram dodat: kopiranje dijelova ili u cijelosti teksta i slika podložno je odobrenju foruma.hr ili mene osobno!
pogledao sam malo ovu stranicu koju preporučuješ. mislim da je potrebno poznavati jako dobro stručni eng. riječnik pa je tu malo problem.
slažem se sa tvojim savjetom, međutim ima tu jedan problem. teško je nači meštra koji radi sa epoxijem. ne razumijem zašto, ali svi oni rade sa poliesterom. kako to zadovoljiti. kao što sam prije spomenuo bavim se brodskom drvenarijom što ću sutra potkrijepiti slikama trenutnih dvaju poslova. često kod mene dolaze plastičari koji dođu odraditi plastificiranje na brodove koje im pripremim za to, međutim nijedan od njih niti čuti za epoxy.
pozdrav
mazgov kaže: Pogledaj post
barku okrenuti , kabinu skunuti i nadkabinu ,
Ovo bi htio vidjet kako izvest da se ne rasturi cijela barka!
Bolje je napraviti stabilno postolje koje se može nagnut ( malo varenja)
to i nije neki problem napravi se par falših rebara preko trupa koji zadržavaju kompoziciju na hrpi
Treba li barku okrenuti kolombom prema gore kao sto je receno ovdje,nadam se da ne jer bi to bio problem s obzirom na kabinu i natkabinu.
Treba li prije nanosenja smole drvo necim premazati ili odmah ide smola (netko je spominjao stiren,sto je to uopce?)
Koliko slojeva treba staviti i kojom dinamikom,da li se svaki sloj treba osusiti prije nanosenja slijedeceg ili pak treba raditi na mokro,da li se jedan sloj stavlja na cijeli trup odjednom ili se moze dio po dio npr jedna polovica pa onda druga....
Hvala
barku okrenuti kolumbom gore je idealno iz razloga sile teže , drvo bolje upija na taj način, manje se cijedi sa drva, međutim mnogi plastičari rade tako da naginju brod. možda je njima to jednostavnije ali nosi velike opasnosti npr da ti klizne nosač kojim podbačaš brod, pa da te poklopi brod.
što više slojeva to bolje. staklo plastična vuna ionako je razbacane strukture pa neće smetati ako je u manjim komadima, ali roving bi bilo idealno presijecati što manje odnosno da je spoj samo na kolumbi ako razvedena širina polovice trupa to dozvoljava. roving ima mrežastu strukturu i služi da dade brodu istovremeno čvrstoču, žilavost i elastičnost. što veća gramaža to bolje. dok se kod epoky koristi što manja gramaža ali u više slojeva
pozdrav
Radije ga zapali a od plastike napravi novi. Žalosno za čuti
Linearni mod
