Topic u kojem možete postavljati pitanja iz filozofije koja vas ne bi zanimala da vam ne trebaju za struku ili za ispit. Dakle, pomoć u vezi seminara, ispita, gimnazijskog predmeta, pojmova za natjecanje, i tome slično.
Ukoliko otvorite zasebni topic sa sličnim zahtjevom, vjerojatno će biti spojen s ovim.
Ukoliko se pak o nekoj temi razvije opširnija rasprava, može biti izdvojena u zasebni topic.
(Raniji topic U pomoć, filozofija! je nestao uslijed nerazumljive tehničke zavrzlame. Ispričavamo se svim sudionicima. )
MOZE LI MI NETKO OBJASNITI RAZLIKU IZMEDU SAMOLJUBLJA I SEBELJUBLJA??????I RECI KOJI JE FILOZOF TU RAZLIKU USPOSTAVIO???
(studiram pravo,to bajno pitanje nas je strefilo iz ispita iz politologije,eto na nasem se forumu jos nije nasla filozofska dusa koja bi nas prosvijetlila,
a nama nije jasno koji kurac to ima veze s predmetom koji polazemo, a i nama su to isti pojmovi,ali eto neko je bio
dubokouman pa je naso razliku......ja nisam filozofiju nikada slusala,znam ponesto,osnovno kaj sam ovako procitala i cula iz
drugih predmeta,jel mozda to kant ili hegel tolko puno filozofiro???THNX
Dakle, trebaju mi: definicija, primjeri i imena filozofa (barem dva, ponizno molim) koji su ga definirali i koristili.
U filozofskom riječniku je definicija užasno nejasna, a rečenica: "Parmenid govori o apsolutnom identitetu mišljanja i bitka" koju imam zapisanu u bilješkama zadovoljava samo na pitanje filozofa.
Molim pomoć, zbilja ne znam kome drugom bih se obratio u ovo relativno malo vremena koje imam!
__________________
George the werewolf: "We're like the world's gayest ninjas!"
@badM: Apsolutni identitet označava bitnu neodvojenost subjekta od objekta. Budući da je nejasno kako uspostaviti vezu između jednog i drugog, neki su filosofi pokušali stvar objasniti tako da se radi o dva skpekta jednog te istog.
Osobito se Schellingovo ime spominje u vezi s tim (više ovdje, pod 3.). U europskoj tradiciji navedeni se Parmenidov rijek smatra početnim iskazom takvog stava (više npr. u Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike).
Puno hvala. Upravo mi je trebala takva jednostavna definicija.
Eh, kad već gnjavim da gnjavim kako treba.. Što zapravo označava pojam metaksa u Platonovom objektivnom idealizmu? Pokušah nešto izvući sa ovog linka, ali sve mi je dosta nejasno.
Pa da pitam znalce
__________________
George the werewolf: "We're like the world's gayest ninjas!"
Dobila sam Barklijev citat: "...Ono sto zasluzuje prvo mesto u nasim proucavanjima jeste razmisljanje o Bogu i nasoj duznosti. Glavni smer i svrha mojih napora je da nadahnem svoje citaoce poboznim osecanjem Bozijeg prisustva." E, sad... na osnovu ovog citata moram da napisem esej. Zaista sam pokusala da ga "analiziram", ali se moj pokusaj neslavno zavrsio. S obzirom da sam tipican predstavnik srednjoskolaca, koji sve rade u pet do dvanaest... zamolila bih za pomoc.
Eh, kad već gnjavim da gnjavim kako treba.. Što zapravo označava pojam metaksa u Platonovom objektivnom idealizmu? Pokušah nešto izvući sa ovog linka, ali sve mi je dosta nejasno.
Ideja određuje po čemu je nešto to što jest, ona je bit nečega.
Ukoliko postaviš pitanje ''po čemu je netko punker'', odgovor je ''po tome što je sudionik u punk pokretu''. To, naravno, implicira niz detalja, ali u osnovi ga dioništvo (učešće) u ''ideji punka'' određuje kao punkera.
Ta ''ideja punka'' postoji i bez tog pojedinačnog punkera - no on nije punker bez da u sudjeluje u tome.
Dakle, za područje kulture je to lako razumljivo. No Platon smatra da to vrijedi za sve. Konj je konj po tome što sudjeluje u ideji (formi) konja. Neki konj i neko prase imaju uglavnom iste molekule - ono što određuje konja kao jedno a prase kao drugo je pripadnost vrsti. Ta pripadnost nije određena ovim ili onim molekulama (organske molekule su uglavnom slične za sve velike sisavce) nego njihovim rasporedom, dakle formom. Riječ forma je latinski za grčko eidos (a tu je riječ Platon koristio paralelno uz idea). Ta forma je, kažemo danas, pohranjena u genetskoj in-forma-ciji.
Ova hrpa molekula je sat ako pokazuje vrijeme - dakle, ako sudjeluje u ideji sata.
Čovjek je pravedan stoga što sudjeluje u pravednosti, umjetnik ako sudjeluje umjetnosti, i slično tome.
Naravno, mi bismo rekli (poput Aristotela) da bez ijednog nositelja ''ideje punka'' ne bi bilo nikakvog punka. Također poput Aristotela, da formu konja određuju konjski preci, a ne sudjelovanje u ideji konja.
No, Platonov je idealizam objektivan - on ne smatra da ideja ovisi o sudionicima u njoj, nego je obrnuto. Ideja određuje nas, a ne mi nju. Ideja nije ''u našem umu'', a osobito je ne ''stvara naš um'' - mi u njoj možemo sudjelovati ili ne, pa biti baš to nešto što sudioništvo u toj ideji određuje ili ne biti to.
Ideja sata je prethodila stvarnim satovima - najprije je netko shvatio da bi bilo dobro tako nešto imati, i da je možda to moguće napraviti; tek potom je nastao stvarni fizički sat.
Evo ovako...pišen referat iz filozofije o prosvjetiteljstvu...
Pa bi molija ako ko ima kakav tekst da ga kopira ovde jer na internetu stvarno malo ima o filozofiji prosvjetiteljstva...
Znači meni ne triba posebno o filozofima Voltaireu, Holbachu ili Rousseau nego općenito o samoj filozofiji toga doba...naravno triba malo spomenit svakog od njih!
Ili možete mi dat link di ima to vidit!
Unaprid fala!!!
__________________ Šta imaš više sira, imaš više rupa, a šta imaš više rupa, imaš manje sira!!!
Kod Descartesa su dvije supstancije, res extensa i res cogitans, dakle, protežnost i svijest. Problem je kako te dvije supstancije dolaze međusobno u odnos - Descartes nije našao drugog načina nego da postavi i treću supstanciju, naime Boga, koji osigurava taj odnos.
U onom smislu da je supstancija causa sui (sama sebi uzrokom) zapravo je samo Bog prava supstancija, a ove dvije nisu prave, nego ovisne o Bogu kao causa sui.
Spinoza tu priču razvija dosljednije tako da kaže da je samo jedna supstancija - Bog, odnosno priroda - a ta supstancija ima više atributa, od kojih su nama dostupna dva: protežnost i svijest.
Lebniz vidi da je problem mnogih različitih svijesti nerješiv sa Spinozinog stajališta, da nije jasno kak nastaju individualna bića, pa uvodi monade kao supstancije - tako da je kod Leibniza broj supstancija beskonačan (svaka svijest je zapravo jedna monada/supstancija). Leibniz kaže: ''kad ne bi bilo monada, Spinoza bi bio u pravu.'' Dakle, problem sa spinozizmom je: kako iz jedinstvene supstancije dolazi do mnoštva različitih bića. Problem sa Leibnizom je obrnut: kako mnoštva supstancija dolaze u međudjelovanje, ako je svaka za sebe dovoljna. Stoga postavlja nauk o prestabiliranoj harmoniji.
...
Kod Descartesa su dvije supstancije, res extensa i res cogitans, dakle, protežnost i svijest. Problem je kako te dvije supstancije dolaze međusobno u odnos - Descartes nije našao drugog načina nego da postavi i treću supstanciju, naime Boga, koji osigurava taj odnos.
U onom smislu da je supstancija causa sui (sama sebi uzrokom) zapravo je samo Bog prava supstancija, a ove dvije nisu prave, nego ovisne o Bogu kao causa sui.
Spinoza tu priču razvija dosljednije tako da kaže da je samo jedna supstancija - Bog, odnosno priroda - a ta supstancija ima više atributa, od kojih su nama dostupna dva: protežnost i svijest.
Lebniz vidi da je problem mnogih različitih svijesti nerješiv sa Spinozinog stajališta, da nije jasno kak nastaju individualna bića, pa uvodi monade kao supstancije - tako da je kod Leibniza broj supstancija beskonačan (svaka svijest je zapravo jedna monada/supstancija). Leibniz kaže: ''kad ne bi bilo monada, Spinoza bi bio u pravu.'' Dakle, problem sa spinozizmom je: kako iz jedinstvene supstancije dolazi do mnoštva različitih bića. Problem sa Leibnizom je obrnut: kako mnoštva supstancija dolaze u međudjelovanje, ako je svaka za sebe dovoljna. Stoga postavlja nauk o prestabiliranoj harmoniji.
...
Zadatak nam je u ispitu napisati kratki esej od ovih (cetiriju) pojmova. Pa ako se netko kuzi u sve ove pojmove, pomoc bi mi dobro dosla. Neka nepise neku kracu diskusju da vidim kako bi uopce to trebao izgledati. Hvala!
Zadatak nam je u ispitu napisati kratki esej od ovih (cetiriju) pojmova. Pa ako se netko kuzi u sve ove pojmove, pomoc bi mi dobro dosla. Neka nepise neku kracu diskusju da vidim kako bi uopce to trebao izgledati. Hvala!
išta? Trebalo bi mi danas ako je itko od vas u mogučnosti, zahvaljujem. Poz.
Što se tiče razlike um i razum nije kod svih podjednaka stvar. U svakom slučaju, raz-um podrazumijeva neku analitičku sposobnost (raz-laganja), razbijanja na neke čvrste dijelove, dok bi se um nekako izravnije odnosio na cjelinu spoznajnih mogućnosti.
... daklem..posto sam veliki tudum za ovakve tekstove i sastavljanja na slicnu temu molila bi vas za pomoc, trebala bi usporediti-povezati Kntovu etiku i utilitarizam ,a sve mi je tako apstraktno .. pa eto ako ima koja dobra dusa voljna pomoci..makar kojim linkom
Tražim pametnu dušu, koja ima nešto slobodnog vremena da mi za određenu svotu kunića napiše seminarčić. Ima niz tema od kojih se treba odabrati, seminar treba biti kratak (2-4 kartice). Stvar je poprilično hitna. Molim zainteresirane da se jave na PM za više detalja. HVALA!!!
)
Hvala!
.. pa eto ako ima koja dobra dusa voljna pomoci..makar kojim linkom
Linearni mod
