Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 18.06.2013., 13:34   #41
Quote:
alim kaže: Pogledaj post
.. logos .. um .. bit .. duh .. priroda .. kretanje uma .. dijalektika .. zakon .. .. to su neki pojmovi .. i neke riječi ..
to su filozofski pojmovi.

Quote:
.. što tebi znači .. zakon .. ?
hegel je tema, ne ja
Lachen is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.06.2013., 13:42   #42
.. dobro .. bar se nismo jebali previše .. (.. kurcšlus je u tome što za mene nema filozofije bez mene .. ali .. različiti smo .. ali se poštujemo ..)

(.. a .. usput .. pojmu .. pojam .. možeš i ne pomagati bog zna koliko .. dodavajući mu pojam .. filozofski ..)
alim is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.06.2013., 15:08   #43
Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
Ovo nije Hegel. Za njega je duh primaran. U prirodi je bitak otuđen, priroda je antiteza čistom bitku, drugobitak (Anderssein). Tek u duhu ideja stječe svijest o sebi.
Naravno da se svijest o bilo čemu može nalaziti jedino u duhu. Ali, ono što je važno su međusobni odnosi i logički razvoj bilo čega, a ne primat ovoga ili onoga. "Istina je cjelina". Zbog toga se apsolutno ne slažem da je za Hegela duh primaran. Primaran za što? Ontološki sigurno nije primaran; može biti primaran za logiku.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
I Bibliju možeš interpretirati nemetafizički. Pitanje je točnosti interpretacije.
Apsolutni idealizam zvuči neisključivo? Neshvatljivo mi je kako netko može metafiziku interpretirati nemetafizički.
Bibliju ne možeš interpretirati nemetafizički, to je glupost. Pa to je religijska knjiga. A to da se Hegel interpretira nemetafizički pokazuje upravo da se kod Hegela ne radi o metafizici. Metafizika podrazumijeva da se polazi od nekog preduvjerenja koje se uzima zdravo za gotovo, dok Hegelova Znanost logike polazi bez ikakvih preduvjerenja - to je radikalno samokritična filozofija. Sam Hegel kaže da Znanost logike stoji umjesto onoga što se ranije nazivalo metafizika. Zaboga, pa još je Kant ubio svaku ozbiljnu metafiziku.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
Hegel: "Logiku valja shvatiti kao sustav čistog uma, kao carstvo čiste misli. To je carstvo istina, kakva je ona nezastrta po i za sebe. Može se stoga reći da je taj sadržaj prikaz Boga kakav je on u svojemu vječnome biću prije stvaranja prirode i jednog konačnog duha. "
To su opaske za studente, a ne za filozofe. Ne zaboravi da je Hegel predavao i vjeronauk, pa ga ne zovemo zbog toga vjeroučiteljem. Zanimljivo je da u Fenomenologiji duha ili "većoj" Znanosti logike nećeš naći slične rečenice, ali ćeš ih naći u "manjoj" logici čija su novija izdanja dijelom kompilirana iz studentskih bilješki.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
Onda je Marx krivo shvatio taj duh.
Svatio ga je ispravno, u duhu svog vremena, u kojem je profesor mogao biti najuren s faksa ako bi ga netko optužio za ateizam, kao što se dogodilo Fichteu. Danas ga shvaćamo drugačije - u duhu našeg vremena. Ja kod Hegela ne vidim ni m od metafizike ili misticizma.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
Apsolutna ideja nije priroda koja je postala svjesna sebe već um koji je u prirodi otuđen, a u duhu svjestan sebe.
Apsolutna ideja se može shvatiti na razne međusobno komplementarne načine. I kao ideja koja nije uvjetovana ničim izvan sebe; ili kao duh koji je potpuno svjestan sebe i načina svog funkcioniranja, itd... I nije um u duhu svjestan sebe, jer su um i duh isto, nego svemir u duhu postaje svjestan sebe.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.06.2013., 12:54   #44
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Naravno da se svijest o bilo čemu može nalaziti jedino u duhu.
a duh se nalazi u svemu

Quote:
Zbog toga se apsolutno ne slažem da je za Hegela duh primaran. Primaran za što? Ontološki sigurno nije primaran; može biti primaran za logiku.
um kao duh je bit svega, bit prirode. u prirodi je ideja (um) nesvjesna, a u duhu postiže svijest o sebi. priroda je drugobitak, negacija bitka, antiteza, a bitak je ideja i njen dijalektički samorazvoj kroz tezu, antitezu i sintezu.
kod hegela je ontologija logika.

Quote:
A to da se Hegel interpretira nemetafizički pokazuje upravo da se kod Hegela ne radi o metafizici.
to da se hegel interpretira nemetafizički ne pokazuje ništa osim da se hegel interpretira nemetafizički, jer se sve može interpretirati kako hoćeš, no mene zanimaju točne interpretacije, a ne krive.

Quote:
Metafizika podrazumijeva da se polazi od nekog preduvjerenja koje se uzima zdravo za gotovo, dok Hegelova Znanost logike polazi bez ikakvih preduvjerenja - to je radikalno samokritična filozofija. Sam Hegel kaže da Znanost logike stoji umjesto onoga što se ranije nazivalo metafizika. Zaboga, pa još je Kant ubio svaku ozbiljnu metafiziku.
oni su odbacili dogmatiku, a ne metafiziku.
hegel metafiziku uzdiže do znanosti.
njegov bitak je duhovni, nefizički, nematerijalni...

Quote:
To su opaske za studente, a ne za filozofe. Ne zaboravi da je Hegel predavao i vjeronauk, pa ga ne zovemo zbog toga vjeroučiteljem.
ne zanima me kome govori nego što govori. ako on vidi logiku kao prikaz boga kakav je on prije stvaranja, onda ću ja to interpretirati kao teologiju.
hegel je cijeli život bio kršćanin, protestant i bilo bi zaista naivno misliti da njegova filozofija nije odraz njegove vjere pogotovo kad on sam pokazuje namjeru dokazati živog boga.

Quote:
Svatio ga je ispravno, u duhu svog vremena, u kojem je profesor mogao biti najuren s faksa ako bi ga netko optužio za ateizam, kao što se dogodilo Fichteu. Danas ga shvaćamo drugačije - u duhu našeg vremena.
mene ne zanima što je dovelo do njegove filozofije nego me zanima ta filozofija i što ona govori. marx je točno shvatio hegela, kao filozofa idealizma, metafizičara kojemu bitak nije materijalni, nego duhovni. marx je to odbacio, ali je zadržao hegelovu dijalektiku pa je njegova filozofija dijalektički materijalizam. za hegela je svijest otuđena u prirodi dok je kod marxa svijest otuđena u religiji, dakle, radi se o potpuno suprotnim filozofijama u njihovom temelju.

Quote:
Ja kod Hegela ne vidim ni m od metafizike ili misticizma.
ili ne shvaćaš hegela ili ga namjerno krivo interpretiraš.

Quote:
I nije um u duhu svjestan sebe, jer su um i duh isto, nego svemir u duhu postaje svjestan sebe.
ovo je temeljno neznanje. svemir postaje svjestan sebe???? hegelu je bit svega svemir???? hegel nije napisao da priroda ili svemir postaje svjestan sebe, nego se ideja (um, duh) razvija kao priroda i duh, a očituje se kroz različite oblike duha, subjektivni, objektivni i apsolutni, pri čemu je najsavršeniji oblik apsolutnog duha filozofija u kojoj um sam sebe shvaća, u njoj je završen razvoj ideje i zato je istina cjelina, jer o apsolutnome možemo govoriti tek na kraju razvoja njegove biti.

Zadnje uređivanje Lachen : 20.06.2013. at 13:04.
Lachen is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.06.2013., 20:20   #45
Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
um kao duh je bit svega, bit prirode. u prirodi je ideja (um) nesvjesna, a u duhu postiže svijest o sebi. priroda je drugobitak, negacija bitka, antiteza, a bitak je ideja i njen dijalektički samorazvoj kroz tezu, antitezu i sintezu.
kod hegela je ontologija logika.
Ovo je zbrkano čitanje zbrkanog enciklopedijskog članka o Hegelu. Priroda negacija bitka? Ideja (um) nesvjesna (sweet Jesus, let me die...) Bitak je ideja?
Kao prvo, Znanost logike dolazi prije duha. Da, jest ontologija. Ali, Duh se pojavljuje tek na kraju (ne vremenski, nego logički). To što si napabirčio o tezi, antitezi i sintezi pokazuje da nisi čitao Hegela, jer on ne upotrebljava tu terminologiju nego (neki) njegovi komentatori. Nije priroda negacija bitka. Pa kad gledaš prirodu, "gledaš" bitak. Bitak je bit svega postojećeg. Materija je, kako kaže Hegel u Filozofiji prirode, "bitak u obliku pojma". Ideja se oslobađa u obliku prirode. Priroda, kao realni svijet, je fizički odraz ideje. Ideja i um nisu isto. Priroda je ekspresija ideje, ali ne u metafizičkom smislu, nego u smislu da ne možeš pojmiti prirodu ako nisi pojmio ideju. Ne možeš ju pojmiti "bezidejno". Ideja i priroda su istom "ontološkom polju", zbog toga je i lažno fundamentalno razdvajanje subjekta i objekta. Determinacije Ideje dovode do razumijevanja prirode, ali radi se o objektivnoj, a ne subjektivnoj ideji, u smislu fenomelnologije ili psihologije. Ili, najjednostavnije: samo ako si usvojio neke kategorije, kao što su univerzalno, partikularno, individualno, itd, samo onda možeš shvatiti prirodu. Ideja nema aktualnu egzistenciju, nego sve ono što aktualno egzistira može biti shvaćeno kao ekspresija ili realizacija te ideje - nema susptance bez akcidenata, i obrnuto.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
to da se hegel interpretira nemetafizički ne pokazuje ništa osim da se hegel interpretira nemetafizički, jer se sve može interpretirati kako hoćeš, no mene zanimaju točne interpretacije, a ne krive.
A što će ti interpretacije? Čitaj Hegela. Ja mislim da je on najbolje i najtočnije interpretirao samog sebe.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
oni su odbacili dogmatiku, a ne metafiziku.
hegel metafiziku uzdiže do znanosti.
njegov bitak je duhovni, nefizički, nematerijalni...
Logiku, logiku, a ne metafiziku. Znanost logike počinje sa razmatranjem bitka. Bitak je vrlo jednostavan - bitak je bit onoga što jest. Apsolutna nedeterminiranost. O njemu se uopće ništa detaljno ne može reći jer je apsolutno neodređen. Kakav "duhovni" bitak, pobogu... Vidi gornji pasus!

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
ne zanima me kome govori nego što govori. ako on vidi logiku kao prikaz boga kakav je on prije stvaranja, onda ću ja to interpretirati kao teologiju.
hegel je cijeli život bio kršćanin, protestant i bilo bi zaista naivno misliti da njegova filozofija nije odraz njegove vjere pogotovo kad on sam pokazuje namjeru dokazati živog boga.
Naivno je i smiješno turati Hegelu u usta ili u misli svoje vlastite želje i predrasude i to još na osnovi enciklopedijskih natuknica, a ne na osnovi čitanja samog Hegela. Hegel je bio ipak malo veći duh, nego što ga ti zamišljaš.
Prema Hegelu, religija govori u slikama. Ono što religija naziva bogom, filozofija naziva Apsolutom ili apsolutnom idejom. Religija, filozofija i umjetnost su oblici apsolutnog duha u kojima se ljudski duh, kolektivni duh, intersubjektivnost, čovječanstvo, nazovi to kako hoćeš, stavlja u odnos sa cjelinom, sa apsolutom, sa totalitetom. Vrhunac egzistencije, vrhunac dijalektičkog razvoja prirode je samo-spoznati duh koji se upušta u filozofsku refleksiju, a koji postoji samo kao utjelovljeni ljudski duh (to simbolički govori priča o Isusu). Religije se izražavaju ne putem filozofske refleksije, nego putem slika, osjećaja, itd i zato o tom duhu govore kao o transcendentnom "drugom". To je bit Hegelovog razmišljanja o religiji. A ne sitno-palanačko buncanje o Hegelovom "dokazivanju" boga. Trebam li pejstati citate iz Fenomenologije duha?

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
ovo je temeljno neznanje. svemir postaje svjestan sebe???? hegelu je bit svega svemir????
Gdje sam napisao da je Hegelu bit svega svemir?
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.06.2013., 22:04   #46
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Bitak je ideja?
Da. Što misliš zašto mu se filozofija zove apsolutni idealizam?
U Filozofiji prava kaže: "Jedinstvo postojanja i pojma, tijela i duše, jest ideja. Ono nije samo harmonija nego potpuno prožimanje. Ne živi ništa što nije na bilo koji način ideja."

Quote:
Bitak je bit svega postojećeg. Materija je, kako kaže Hegel u Filozofiji prirode, "bitak u obliku pojma". Ideja se oslobađa u obliku prirode. Priroda, kao realni svijet, je fizički odraz ideje. Ideja i um nisu isto. Priroda je ekspresija ideje, ali ne u metafizičkom smislu, nego u smislu da ne možeš pojmiti prirodu ako nisi pojmio ideju. Ne možeš ju pojmiti "bezidejno".
Nisi čitao filozofiju prirode, jer ne znaš da je za Hegela priroda negacija bitka, da je u prirodi ideja otuđena.

Quote:
Ideja i priroda su istom "ontološkom polju", zbog toga je i lažno fundamentalno razdvajanje subjekta i objekta.
Da, jer je bit prirode ideja.
"Ideja jest zbiljnost kojoj su svi predmeti, usmjerenja, stanja itd. tek površinska vanjština"

Quote:
A što će ti interpretacije? Čitaj Hegela. Ja mislim da je on najbolje i najtočnije interpretirao samog sebe.
Govorim ti da su netočne interpretacije koje ne priznaju njegovu metafizičnost.

Quote:
Kakav "duhovni" bitak, pobogu... Vidi gornji pasus!
U Fenomenologiji Hegel piše: "jedino ono što je duhovno jeste ono što je stvarno", dakle, za njega uistinu postoji samo duh i njegovo kretanje.

Quote:
Hegel je bio ipak malo veći duh, nego što ga ti zamišljaš.
Duh je metafizički pojam. I da, Hegela se ne bi ni smatralo posebno velikim da nije metafizičar jer bez metafizike filozofija nema dubinu, te je očigledno da materijalisti imaju kompleks manje vrijednosti u odnosu na idealiste.

Quote:
Prema Hegelu, religija govori u slikama. Ono što religija naziva bogom, filozofija naziva Apsolutom ili apsolutnom idejom.
Pa da, haha...sam si rekao....isto sranje, drugo pakovanje...i religija i filozofija govore o istome, o bogu, samo se drugačije izražavaju, odnosno bog se u religiji objavljuje kroz čuvstvo, a u filozofiji kroz mišljenje, pojam

Quote:
Religije se izražavaju ne putem filozofske refleksije, nego putem slika, osjećaja, itd i zato o tom duhu govore kao o transcendentnom "drugom". To je bit Hegelovog razmišljanja o religiji. A ne sitno-palanačko buncanje o Hegelovom "dokazivanju" boga.
"Ono čime je Luther kao vjerovanje otpočeo u čuvstvu i svjedočanstvu duha, jest isto ono što je dalje sazreli duh težio da shvati u pojmu pa da se tako u sadašnjosti oslobodi i da na taj način u njoj nađe sebe."

Što ti pokušavaš Hegela prikazati kao nevjernika? Čovjek je bio kršćanin, smatrao je kršćanstvo superiornom religijom, a protestantizam superiornim katoličanstvu. I ti misliš da njegova filozofija nema veze s njegovom vjerom, pogotovo što ta filozofija nije nikakav materijalizam nego suprotno, idealizam?

Quote:
Gdje sam napisao da je Hegelu bit svega svemir?
napisao si da svemir u duhu postaje svjestan sebe. to ti je provala samo takva iz koje je jasno da nemaš pojma o hegelu.
Lachen is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2013., 13:54   #47
Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
Da. Što misliš zašto mu se filozofija zove apsolutni idealizam?
U Filozofiji prava kaže: "Jedinstvo postojanja i pojma, tijela i duše, jest ideja. Ono nije samo harmonija nego potpuno prožimanje. Ne živi ništa što nije na bilo koji način ideja."
Hegel kaže da je idealizam definiran tvrdnjom da je ono konačno - idealizacija. U tom smislu sva filozofija je u biti idealistička. Sad je samo stvar u tome koliko daleko se ide s tim načelom. Ista je stvar i u religiji, jer ni ona ne priznaje konačnost kao istinski bitak. Hegel apsolutni idealizam stavlja u opoziciju idealizmima Leibniza, Kanta i Fichtea koji se nisu odmaknuli dalje od skepticizma, u smislu da se nisu pomaknuli dalje od bitka kao determiniranosti. U tome je smisao apsolutnog idealizma kao i rečenice koju si gore citirao, a ne prema tvom površnom, teističkom ograničenom čitanju da bi ideja bila sve, ili nešto primarno, a svijet izveden iz uma. To bi bio subjektivni idealizam. Pa sam si gore naveo da se radi o prožimanju, a ne o primatu ovog ili onog.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
Nisi čitao filozofiju prirode, jer ne znaš da je za Hegela priroda negacija bitka, da je u prirodi ideja otuđena.
U filozofiji prirode Hegel kaže: "Ne samo da filozofija mora biti u suglasju s našim empirijskim znanjem prirode, nego je porijeklo i formiranje Filozofije prirode pretpostavljeno i uvjetovano empirijskom fizikom."
Hegel kaže da u prirodi postoji red, da je priroda inherentno racionalna (što je ujedno i pretpostavka prirodnih znanosti). U tom smislu je priroda aktualizacija Duha, tj. apsolutne ideje. Svaka razina prirode "teži" tome da bude neovisan, samodovoljan sustav, baš kao i ideja. Ali Hegel na prirodu gleda holistički, kao na organsku cjelinu. On kaže da se Ideja "oslobađa" u obliku prirode. Priroda jest u određenom smislu potpuno različita od ideje, koja je - idealna, "nerealna", ali je priroda ipak fizička refleksija ideje, konkretizirana ideja; ideja koja egzistira u svijetu. Hegel ne kaže da se priroda može deducirati iz ideje, to bi bio nonsens. Nego kaže da moramo imati, tj. znati ideju, ako želimo shvatiti prirodu, koja je rijetko kad idealna i savršena. Ali, ideja nije "subjektivna". Cijela Znanost logike je izlaganje jedne "objektivne", apsolutne ideje. Hegel aktualizira ideju u samom čovjeku, a ne u neko "transcendentnoj" onostranosti.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
Govorim ti da su netočne interpretacije koje ne priznaju njegovu metafizičnost.
Netočne su u ograničenom, teističkom umu, koji sve, iracionalno, podređuje jednoj neutemeljenoj pretpostavci.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
U Fenomenologiji Hegel piše: "jedino ono što je duhovno jeste ono što je stvarno", dakle, za njega uistinu postoji samo duh i njegovo kretanje.
Zaboravio si citirati ostatak rečenice, koja cijela glasi:
"Was vernünftig ist, das ist Wirklich; und was wirklich ist, das ist vernünftig."
Vernünftig ne znači duhovno, nego razumno, racionalno. Dakle, što je racionalno, to je zbiljsko, a što je zbiljsko, to je racionalno (ili razumno). Pa nastavlja dalje: "Na ovom uvjerenju običan čovjek kao što je filozof zauzima svoje stajalište, i s njega filozofija počinje svoje proučavanje univerzuma duha, kao i univerzuma prirode."

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
Pa da, haha...sam si rekao....isto sranje, drugo pakovanje...i religija i filozofija govore o istome, o bogu, samo se drugačije izražavaju, odnosno bog se u religiji objavljuje kroz čuvstvo, a u filozofiji kroz mišljenje, pojam
Ako tako misliš, onda se predaj molitvama, a ne filozofiranju. Jer, još bi se ispravnije moglo reći da ono što filozofija racionalno razmatra pod nazivom apsoluta, religija zamagljuje u svojim mitološkim predodžbama pod nazivom boga.

Quote:
Lachen kaže: Pogledaj post
I ti misliš da njegova filozofija nema veze s njegovom vjerom, pogotovo što ta filozofija nije nikakav materijalizam nego suprotno, idealizam?
Da, naravno. Pa i slijepcu je jasno da nema nikakve veze. Ako hoćeš, možemo to i detaljno elaborirati.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2013., 14:08   #48
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Da, naravno. Pa i slijepcu je jasno da nema nikakve veze. Ako hoćeš, možemo to i detaljno elaborirati.
Može! Za početak objasni ovo.

Quote:
Sigmund kaže:
oni su odbacili dogmatiku, a ne metafiziku.
hegel metafiziku uzdiže do znanosti.
njegov bitak je duhovni, nefizički, nematerijalni...
Što je to nefizičko i nematerijalno, ako ne postoji ništa što je nematerijalno?
Ne možeš tvrditi da ne postoji ništa što je nematerijalno i nakon toga vjerovati u bitak koji je duhovni, nefizički i nematerijalni. Ili ti samo tvrdiš da to Hegel tvrdi, a ti se s njim ne slažeš? I kakav si ti filozof koji jednog tipičnog idealistu kakav je Hegel uporno tumačiš na rigidno materijalistički način? To tvoje interpretiranje Hegela je po meni čista šizofrenija, bez uvrede. A i samo obožavanje Hegela je šizofrenija, budući da je njegova filozofija prilično šizofrena, ali kad još k tome jednog uber-idealistu tumačiš na način kao da govoriš o nekom uber-materijalisti onda je to vrhunac šizofrenije.
RupaNaKrajuTune is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2013., 14:21   #49
Quote:
RupaNaKrajuTune kaže: Pogledaj post
ali kad još k tome jednog uber-idealistu tumačiš na način kao da govoriš o nekom uber-materijalisti onda je to vrhunac šizofrenije.
Gdje sam ja rekao da je Hegel materijalist? Hegel je realist. Uostalom, u prethodnom postu sam citirao Hegela kako kaže da je sva filozofija idealistička. I materijalizam je idealizam.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2013., 22:02   #50
U poglavlju "Fenomenologije duha" gdje govori o "samo-otuđenom" duhu, o duhu koji je otuđen od sebe, opisuje jedan mentalitet koji je otuđen i od prirode i od društva i koji nalazi sebe pozvanim da i jedno i drugo unapređuje i mijenja. Ovakav stav na koncu postaje krajnje destruktivan, jer inzistira na tome da se sve mora kritizirati, razotkriti i promijeniti. Takav stav na koncu uništava i sam sebe. To je stav rigidnog, dogmatskog, vulgarnog materijalizma, koji se pretvara u ideologiju i postaje pseudo-religija, ili zamjena za religiju. Rezultat je da se sve gleda na jedan posve mundani način, u terminima koristi. Stvari su samo ono za što su nam korisne. Ali, ovakvo prividno odbacivanje metafizike, zapravo pretpostavlja jednu čudnu metafiziku - ideju da je subjekt koji upotrebljava stvari apsolutan. Posljedica je anti-humanizam u kojem se ljudi promatraju samo kao korisni ili nekorisni. Hegel daje primjer Francuske revolucije (čiji je inače bio veliki poklonik): revolucija je jedino moguća kroz vrstu duha koji sebe smatra potpuno slobodnim od svih društvenih i religioznih veza. Takav duh postavlja sebe kao onoga koji sudi svemu, koji je apsolutni sudac, i koji sve oko sebe, pa i druge ljude, smatra za sirovinu koju treba preraditi kako bi se stvorio bolji i pravedniji svijet. Ova naizgled plemenita apsolutna sloboda zapravo se manifestira kao totalna destrukcija koja samu sebe uzdiže na status utjelovljene univerzalnosti - same pravde, duha naroda, itd. Rezultat ovoga, u Francuskoj revoluciji, bio je teror koji je počeo u petoj godini revolucije i trajao dvije godine. Ovaj tip duha ostaje kao stalna mogućnost ljudske ekspresije, te je viđen mnogo puta nakon Francuske revolucije, a nesumnjivo će se pojavljivati i u budućnosti.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.09.2013., 20:07   #51
Dižem temu iz pepela i nisam sigurna ima li posebna tema o ovome, pa eto da ovdje priupitam.
Može li mi netko u kratkim ili ne tako kratkim crtama pojasniti Hegelovu logiku? Čitam Enciklopediju filozofijskih znanosti i ne znam, dobro bi mi došlo neko mišljenje sa strane.
__________________
We don't stop playing because we grow old; we grow old because we stop playing.
Šarena Točka is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.09.2013., 20:39   #52
Quote:
Šarena Točka kaže: Pogledaj post
Dižem temu iz pepela i nisam sigurna ima li posebna tema o ovome, pa eto da ovdje priupitam.
Može li mi netko u kratkim ili ne tako kratkim crtama pojasniti Hegelovu logiku? Čitam Enciklopediju filozofijskih znanosti i ne znam, dobro bi mi došlo neko mišljenje sa strane.
Znanost logike je prikaz fundamentalne naravi realnosti. Svi argumenti Znanosti logike su u svojoj cijelosti prikaz Apsolutne ideje koja je ideja o ideji, tj, ideja koja je samoreferentna, neuvjetovana ili nedeterminirana ničim drugim izvan sebe. Nema drugih ideja "izvan" apsolutne ideje, na koje bi se ona mogla referirati. Dakle čisti bitak za sebe.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.09.2013., 20:52   #53
Hvala ti, kratko i jasno!

Postoji li neka stranica ili nešto gdje je općenito pojašnjen Hegel, odnosno njegova logika, apsolutni duh, prvenstveno sve što mogu naći i u Enciklopediji f.z.?

Jednako pitanje ide i za Kanta i njegova pojašnjenja kako je metafizika moguća, čista priroda, matematika i sl.?
__________________
We don't stop playing because we grow old; we grow old because we stop playing.
Šarena Točka is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.09.2013., 21:29   #54
Quote:
Šarena Točka kaže: Pogledaj post
Postoji li neka stranica ili nešto gdje je općenito pojašnjen Hegel, odnosno njegova logika, apsolutni duh, prvenstveno sve što mogu naći i u Enciklopediji f.z.?

Jednako pitanje ide i za Kanta i njegova pojašnjenja kako je metafizika moguća, čista priroda, matematika i sl.?
Probaj naći ovo:
Glenn Alexander Magee: The Hegel Dictionary
ili pogledaj tu:
https://www.marxists.org/reference/a...egel/index.htm
http://plato.stanford.edu/entries/hegel/

A za Kanta ovo:
http://plato.stanford.edu/entries/kant/

Ili tu, pa upisuj u tražilicu:
http://www.iep.utm.edu/
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.09.2013., 21:39   #55
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Probaj naći ovo:
Glenn Alexander Magee: The Hegel Dictionary
ili pogledaj tu:
https://www.marxists.org/reference/a...egel/index.htm
http://plato.stanford.edu/entries/hegel/

A za Kanta ovo:
http://plato.stanford.edu/entries/kant/

Ili tu, pa upisuj u tražilicu:
http://www.iep.utm.edu/
Hvala, hvala!
__________________
We don't stop playing because we grow old; we grow old because we stop playing.
Šarena Točka is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2013., 15:43   #56
Pomalo sam dosadna, ali bila bih vrlo zahvalna kada bi mi netko mogao objasniti ovo.
Apsolutni duh u umjetnosti, pa kaže, otprilike:

Moment konačnosti umjetnosti je raspadanje na djelo obične vanjske opstojnosti; subjekt koji ga producira, predočuje i štuje.

Iz subjektivnog duha je rođen konkretan lik kojemu je prirodna neposrednost samo znak ideje, a za izražaj te ideje pomoću uobražavalačkog duha koji se unosi tako preobražen da lik ne prikazuje ništa do lika ljepote.

Subjekt je ono formalno u djelatnostima; umjetničko djelo samo je izaržaj božji ukoliko u njemu nema znaka subjektivne posebnosti, tj. ako se sadržaj u subjektu primio i rodio bez primjese i neokaljan od njene slučajnosti.

Onako, laički.
__________________
We don't stop playing because we grow old; we grow old because we stop playing.

Zadnje uređivanje Šarena Točka : 20.09.2013. at 15:50.
Šarena Točka is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2013., 17:09   #57
Odaberi neko, po tvom mišljenju, veliko umjetničko djelo. Bilo koje.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2013., 19:31   #58
Evo, npr. Delacroix, Sloboda vodi narod
__________________
We don't stop playing because we grow old; we grow old because we stop playing.
Šarena Točka is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2013., 19:51   #59
Eto onda ovako:

Moment konačnosti umjetnosti je raspadanje na djelo obične vanjske opstojnosti;

To je slika kao materijalni objekt. Platno, boje, drvo okvira. Priđeš sasvim blizu slici i promatraš tvar - ne vidiš umjetnost, samo njenu materijalnu podlogu. To je konačna, determinirana stvar, lišena označitelja i označenog.

subjekt koji ga producira, predočuje i štuje.

...on je isto nebitan za postojanje ove slike. Znamo mi tko je bio Delacroix i što je radio, ali to nema veze sad kad se koncentriramo na samu sliku i razmišljamo o njoj kao takvoj, a ne o njenoj povijesti ili o materijalu od koje je napravljena.

Iz subjektivnog duha je rođen konkretan lik kojemu je prirodna neposrednost samo znak ideje,

Delacroix, iz svog duha, iz svoje subjektivnosti, kao predstavnik onog univerzalnog duha u kojem participira, iz duha vremena u kojem živi, stvara sliku (iz nekog materijala, kako rekosmo gore), a na njoj neposredno, prirodno vidimo prikaz nečega. To nešto što neposredno vidimo je znak - danas bi rekli označitelj koji označava nešto. To nešto je označeno - u ovom slučaju ideja slobode, naroda koji se bori za slobodu.


a za izražaj te ideje pomoću uobražavalačkog duha koji se unosi tako preobražen da lik ne prikazuje ništa do lika ljepote.


Na još apstraktnijoj razini, zanemarujemo čak i ideju borbe naroda za slobodu i mislimo samo na ideju apsolutnog duha koji se izražava kroz umjetnost (druge dvije forme izražavanja apsolutnog duha su religija i filozofija) kao čista ljepota ili čista ideja dobra.

Subjekt je ono formalno u djelatnostima; umjetničko djelo samo je izaržaj božji ukoliko u njemu nema znaka subjektivne posebnosti, tj. ako se sadržaj u subjektu primio i rodio bez primjese i neokaljan od njene slučajnosti.

Subjekt je ono formalno jer služi kao vehikulum onog apsolutnog ili univerzalnog. Formalan je zato jer duh ili ideje koje izražava ne ovise o njegovoj subjektivnosti - ta subjektivnost ih samo prenosi ili pretače u umjetnost.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2013., 01:25   #60
Ovo si toliko jasno i jednostavno rekao! Hvala ti puno!
__________________
We don't stop playing because we grow old; we grow old because we stop playing.
Šarena Točka is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 00:26.