Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 05.10.2013., 10:26   #61
Dijalektički skok !?

Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Probaj naći ovo:
Glenn Alexander Magee: The Hegel Dictionary
ili pogledaj tu:
https://www.marxists.org/reference/a...egel/index.htm
http://plato.stanford.edu/entries/hegel/

A za Kanta ovo:
http://plato.stanford.edu/entries/kant/

Ili tu, pa upisuj u tražilicu:
http://www.iep.utm.edu/
Nabasao je na Hegela u Zvjezdarnici: http://www.zvjezdarnica.com/forum/in...=6765.115;wap2
Dijalektika je nauka o općim zakonima kretanja , koja promatra stvarnost kao razvojni proces , u stalnom kretanju i mijenjanju, ona je zapravo rezultat dijalektičke stvarnosti u kojem je obvezan skok (ili skokovi ) pri svakoj promjeni, odnosno NAGLA promjena jedne ili više kvaliteta nekog predmeta ili pojave.Čitav život prirode je kretanje , stoga proučavajući prirodu , bezuvjetno moramo stati na dijalektičko gledište. To je glavna karakteristika Hegelovog sistema "kralja idealizma"
Sad kako to da ja kao veliki materijalista pozivam se na asa iz suprotnog tabora?
Hegelov sistem zauzima jedno od prvih mjesta u razvoju naučne misli, osobito vrijedne zbog toga što je utvrdio teorijske principe koji imaju tako veliku važnost da ih nužno mora usvojiti ne samo svaki znanstvenik koji želi da stvori sebi pravilan teorijskipogled na svijet , nego i svaki praktičar koji svjesno teži preuređenju svojih dosegnutih rezultata.
Glavni prijekor koji se upučuje evolucionistima , jeste taj da oni u svojim klasifikacijama ( teoretskim stajalištima) razdvajaju različitosti stvari nepremostivim jazom , koje u stvarnosti jednostavno prelaze jedna u drugu, pokoravajući se neodoljivoj snazi stvarnosti dijalektičkog kretanja . Svojevremeno , u tom smislu , trijumf transformizma u biologiji jasno je pokazao da je taj prijekor imao pod sebom veoma ozbiljnu teorijsku osnovu . E , sad idemo u samu srž stvari koja tebi nikako ne odgovara.




Zanima me kako je točno objasnio Hegel što je to dijalektički skok.
U stvari me zanima njegova ideja teza - antiteza -sinteza !

Problem je npr. što nam se elektron javlja kao val i kao čestica. Dakle imamo tezu i antitezu. Za sada prevladava ideja o elektronu kao sintezi. Stoga ima fizičara koji koriste pojav "valica" (val - čestica). Ali ja mislim da se ne može govoriti o običnoj sintezi, nego je potrebno izvršiti poseban spoznajni "skok".
Jer elektron nije nešto između vala i čestice, nego je nešto skroz drukčije u svojoj kvaliteti što mi jednostavno još ne zapažamo.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.10.2013., 16:27   #62
Quote:
krena kaže: Pogledaj post
Zanima me kako je točno objasnio Hegel što je to dijalektički skok.
U stvari me zanima njegova ideja teza - antiteza -sinteza !

Problem je npr. što nam se elektron javlja kao val i kao čestica. Dakle imamo tezu i antitezu. Za sada prevladava ideja o elektronu kao sintezi. Stoga ima fizičara koji koriste pojav "valica" (val - čestica). Ali ja mislim da se ne može govoriti o običnoj sintezi, nego je potrebno izvršiti poseban spoznajni "skok".
Jer elektron nije nešto između vala i čestice, nego je nešto skroz drukčije u svojoj kvaliteti što mi jednostavno još ne zapažamo.
Hegel ne upotrebljava termine teza, antiteza i sinteza, a potovo ne dijalektički skok. To su naknadne kontrukcije komentatora koji su pokušali od sustava učiniti formulu. Dijalektika čak nije ni sustav.
Nisam siguran da dualizam val/čestica ima dobru analogiju u tezi/antitezi. Ovo drugo, dakle dijalektika, uvijek ima neke veze s razvojem, sa kontradikcijama ili suprotnim silama ili težnjama, koje kroz međusobne relacije dovode do ili do razrješavanja suprotnosti - točnije do prevladavanja (Aufhebung) koje možeš nazvati sintezom ako hoćeš, ali to nije to.
Evo što kaže gore spomenuti Magee u svom rječniku:

thesis, antithesis, synthesis These terms are frequently used to
describe the stages of Hegel’s dialectic – though their use has fallen out of
favour in recent years. Hegel scholars rightly point out that in discussing his
dialectic, Hegel himself never uses these terms. Furthermore, there are
several problems with this manner of characterizing the dialectic. First, the
term ‘synthesis’ is highly misleading. What moves the dialectic is the
opposition of categories antithetical to each other (hence, ‘thesis’ and
‘antithesis’ are relatively unproblematic terms). This opposition is then
overcome by a further term, but the manner in which it does so varies in
Hegel’s system and is almost never a ‘synthesis’, if this is taken to mean a
literal combination or conjoining of ideas.
Second, at a very basic level the formula thesis-antithesis-synthesis
implies precisely that there is a ‘formula’ to the dialectic. In fact, as just
noted, there are many different ways in which oppositions are reconciled or
overcome in the Hegelian system. Hegel insisted that form and content are
inseparable in his philosophy, and thus it is fundamentally wrongheaded to
speak of a ‘method’ or ‘formal structure’ of dialectic. Further, thesisantithesis-
synthesis implies that the dialectic is necessarily triadic. Though it
does often seem to be that everything in Hegel comes in threes, he makes
it clear that the real nature of dialectic is not triplicity but negation: what
moves the supersession of one category by another is that it is always found
to be, on its own terms, incomplete. Thus, it ‘overcomes itself’ and requires
supplementation by a further idea.

Dakle, u konkretnom slučaju dualizma val/čestica moglo bi se reći, kako danas stoje stvari, da imamo dvije međusobno isključive kategorije vezane za jedan entitet, pri čemu je svaka od tih kategorija nepotpuna, u smislu da je nedovoljna da koherentno opiše fenomenalnu realnost. Na koji način će te koncepcije biti prevladane (ili sintetizirane) mi danas ne znamo, ali možemo pretpostaviti da će u igru ući neka ideja koja ih u tom smislu ujedinjuje.

Zadnje uređivanje Sigmund : 05.10.2013. at 16:39.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.10.2013., 10:11   #63
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Hegel ne upotrebljava termine teza, antiteza i sinteza, a potovo ne dijalektički skok. To su naknadne kontrukcije komentatora koji su pokušali od sustava učiniti formulu. Dijalektika čak nije ni sustav.
Nisam siguran da dualizam val/čestica ima dobru analogiju u tezi/antitezi. Ovo drugo, dakle dijalektika, uvijek ima neke veze s razvojem, sa kontradikcijama ili suprotnim silama ili težnjama, koje kroz međusobne relacije dovode do ili do razrješavanja suprotnosti - točnije do prevladavanja (Aufhebung) koje možeš nazvati sintezom ako hoćeš, ali to nije to.
Evo što kaže gore spomenuti Magee u svom rječniku:


Dakle, u konkretnom slučaju dualizma val/čestica moglo bi se reći, kako danas stoje stvari, da imamo dvije međusobno isključive kategorije vezane za jedan entitet, pri čemu je svaka od tih kategorija nepotpuna, u smislu da je nedovoljna da koherentno opiše fenomenalnu realnost. Na koji način će te koncepcije biti prevladane (ili sintetizirane) mi danas ne znamo, ali možemo pretpostaviti da će u igru ući neka ideja koja ih u tom smislu ujedinjuje.
Tako sam nešto mogao pretpostaviti jer ono što ja znam o hegelu potječe ponajviše iz marksizma. I iz knjige: B. Rusel- Mudrost zapada.

Inače me je na proučavanje Hegela ponukao moj zemljak, čija sam razmišljanja dao na prrodnim znanostima.
On naime piše knjigu o podršci kreacionizmu sa stanovišta biokemije, FILOZOFIJE i fizike:
http://www.forum.hr/showpost.php?p=4...0&postcount=73
A u filozofiji smatra Hegela velikim negativnim junakom koji je mudrost zapada usmjerio u krivom pravcu. A ispravni pravac je mudrost Ruđera Boškovića. Normalno, kao svaki kršćanin, on je neprijatelj filozofije istočnih naroda !
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.10.2013., 15:44   #64
Jadnik. Moja sućut. Bojim se da se radi o skribomaniji. Je li tvoj zemljak možda pisao na forumu pod raznim nickovima, pa bivao baniran više puta?
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.10.2013., 16:22   #65
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Jadnik. Moja sućut. Bojim se da se radi o skribomaniji. Je li tvoj zemljak možda pisao na forumu pod raznim nickovima, pa bivao baniran više puta?
Navodno je pisao isključivo na engleskim forumima. Jer inače dobro barata stranim jezicima, pošto je 20 godina radio na Zapadu.
Knjigu isto piše na engleskom. A Behe-a je osobno upoznao.

Ali Hegela ne voli i smatra ga uzročnikom svih zala. Zbog Hegela je i cijela fizika išla u krivom smjeru. U krivi smjer je upravo što je u fizici i biokemiji živog , slučajnost alfa i omega. A on smatra da je to laž !

Doduše, napomenuo sam mu da ima fizičara koji tako to ne gledaju. Primjer je David Bohm i njegov inplicidni red. Ali izgleda da je on o njemu malo zna.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.10.2013., 02:15   #66
Najznačajnija knjiga koja je ikada napisana o Hegelovoj filozofiji, pored one Koževljeve.

Napisao je, takoreći, naš čovjek.



LINK
__________________
U ustavu pise da se Hrvatska temelji na partizanskoj borbi.Kad su otisli da odaju pocast na grob vrhovnom komandantu te borbe? Pise u ustavu..Pise i na tarabi sladoled pa je niko ne lize..

Zadnje uređivanje Watrous : 14.10.2013. at 02:43.
Watrous is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.10.2013., 12:25   #67
Svakako ću to nastojati pročitati. Zvuči zanimljivo:

Quote:
Šta je, dakle, tako strašno i tako privlačno u Hegelovom pojmu samosvesti? Strašno je sve. I sve je privlačno. Samosvest je mišljenje sebe, misao koja misli sebe a ne nešto drugo, ili nekog drugog, mišljenje koje sebe "zna" kao mišljenje. I dovde je sve u redu. Uglavnom se razumemo. Ostalo je, međutim, plod čiste Hegelove genijalnosti. Niti je samosvest puko prevrtanje sopstvenih misli po glavi, ako ih uopšte ima, niti je reč o filozofskoj apstrakciji koja nema veze sa životom.

...ispostavlja se da pojam samosvesti, onako kako ga Hegel razvija kroz sve zaplete sa znanjem, subjektom, supstancijom, a naročito refleksijom, preživljava do danas i ozbiljno dovodi u pitanje one filozofije koje smatraju da je taj pojam, zapravo, mrtav.

O tome da anglo-američka analitika, koja sebe iz nepoznatih razloga naziva filozofijom, beži od Hegela kao đavo od krsta, da ne govorimo.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.10.2013., 03:42   #68
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Hegel ne upotrebljava termine teza, antiteza i sinteza, a potovo ne dijalektički skok. To su naknadne kontrukcije komentatora koji su pokušali od sustava učiniti formulu. Dijalektika čak nije ni sustav.


Dijalektika ni ne može biti sustav jer je dijalektika mišljenje dinamičnog (za razliku od logike koja je mišljenje statičnog), a sustav zamrzava stvari. Ukratko rečeno.
Druid is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.11.2013., 18:34   #69
Quote:
Druid kaže: Pogledaj post
Dijalektika ni ne može biti sustav jer je dijalektika mišljenje dinamičnog (za razliku od logike koja je mišljenje statičnog), a sustav zamrzava stvari. Ukratko rečeno.
Tako je. Hegel eksplicitno odbacuje ideju da postoji filozofska "metoda". A to je zbog toga što Hegel inzistira na tome da filozofija ne smije imati nikakve pretpostavke, tj., nikakva preduvjerenja na kojima bi se temeljila. Temelji se sama na sebi. Sve znanosti, za razliku od filozofije, djeluju na temelju nekih pretpostavki koje se uzimaju zdravo za gotovo i ne dovode se u pitanje. Ali filozofija kao meta-znanost je samo-utemeljujuća, a to je zato što se bavi cjelinom svega. Kako bi se obuhvatila apsolutna cjelina, ne može se jednostavno neupitno uzeti neka ideja ili neka metodologija. Filozofija to postiže tako što počinje doslovno od ničega, od neposredne apsolutne nedeterminiranosti, tj. od bitka. Takvu filozofiju koja počinje bez ikakvih početnih preduvjerenja je nemoguće i kritizirati, jer svaka kritika počinje od nekog preduvjerenja na kojem se temelji.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 04:13   #70
Zato što je bio pametan covjek i napisao je nesto.
Griješnica is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 08:24   #71
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Takvu filozofiju koja počinje bez ikakvih početnih preduvjerenja je nemoguće i kritizirati, jer svaka kritika počinje od nekog preduvjerenja na kojem se temelji.
No prema tome filozofija se ne može izraziti slovima. Kad se ne može ni kritizirati istim.
__________________
Guards! Make sure the Prince doesn't leave this room ...

!. 12. naPROTIV ZA PROTIV ZAjeba uzPROTIVnom ZA , tj Idi tamo, nezna se kamo, pronađi to, nezna se što!
Alex S is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 16:32   #72
Može se izraziti slovima (misliš jezikom?), a može se i kritizirati istim. Radi se o širem pitanju. Naime da bi pokazao da su kategorije nužne, moraš izbjeći sve nedokazane pretpostavke o mišljenju, te pokušati izvesti kategorije iz onoga što mišljenje minimalno jest. Filozofija ne bi trebala čak ni pretpostavljati da je mišljenje rezultat samosvjesne intelektualne aktivnosti. Zapravo, filozofija ne bi trebala o mišljenju pretpostavljati ama baš ništa. Mišljenju koja je onda stavilo na stranu sve pretpostavke o tome što ono samo jest, ne preostaje da misli ni o čemu drugome nego o tome da ono jest. To Hegel i radi. To isto radi i Buddha. To u početku radi i Descartes, ali onda počinje uvlačiti pretpostavke. Radi se o radikalno samokritičkom postupku. Kako ga onda kritizirati, ako je već radikalno samokritičan? Pa jedino tako da kritiku baziraš na nekoj nedokazanoj pretpostavci, preduvjerenju ili predrasudi. Recimo, na temelju vjerskog ludila (teizam), ili bilo koje druge ideologije. Takva kritika onda automatski ne uspijeva kao kritika.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 16:47   #73
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Mišljenju koja je onda stavilo na stranu sve pretpostavke o tome što ono samo jest, ne preostaje da misli ni o čemu drugome nego o tome da ono jest. To Hegel i radi.
Pa tu se onda nema puno misliti. Skoro pa ništa. Jest, dakle jest, i to je to.
Hegel se izgleda nije umio jasno izraziti pa mu je trebalo malo više riječi.
rudonja is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 16:49   #74
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
te pokušati izvesti kategorije iz onoga što mišljenje minimalno jest.
Špekulativno jest
Quote:
.Filozofija ne bi trebala čak ni pretpostavljati da je mišljenje rezultat samosvjesne intelektualne aktivnosti. Zapravo, filozofija ne bi trebala o mišljenju pretpostavljati ama baš ništa. Mišljenju koja je onda stavilo na stranu sve pretpostavke o tome što ono samo jest, ne preostaje da misli ni o čemu drugome nego o tome da ono jest
Zbunjuješ puk. Znaći dokida se i mišljenje.
Quote:
To Hegel i radi.
Ne poznam ga
Quote:
To isto radi i Buddha.


Quote:
Kako ga onda kritizirati, ako je već radikalno samokritičan?
Nije baš samokritičan već je nužnost napuštanje nazora. Nije baš adekvatan termin. Ta samokritičnost.


Ne svodi li se onda ipak spoznaja na neizrecivo. Empirijska i racionalna redukcija je nužnost. Nakon toga preostaje tišina. I nemoguće ju je prenijeti.

Ko i kod Kanta njegov moral redukcijom. Doduše on je imao Boga. Ali ipak imperativ čistoće. Tj dali je on ikad razjasnio tu čistoću praktično?
Istok ima redukciju meditacijom. Koncentracija u jednu točku.

Uglavnom razumijem što želiš poopčiti.
__________________
Guards! Make sure the Prince doesn't leave this room ...

!. 12. naPROTIV ZA PROTIV ZAjeba uzPROTIVnom ZA , tj Idi tamo, nezna se kamo, pronađi to, nezna se što!
Alex S is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 17:17   #75
čovjek koji iskonstruira svoj svijet u glavi koji je neshvatljiv bez dodatnih tumača koji su također irelevantni nije uopće faca
filozof koji mi je možda zadao najviše glavobolje tijekom studiranja
pattie_boyd is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 18:13   #76
Quote:
rudonja kaže: Pogledaj post
Pa tu se onda nema puno misliti. Skoro pa ništa. Jest, dakle jest, i to je to.
Ne, to nije to. To je to u početku. A onda se dijalektičkim razvojem dolazi do kategorija. Misao ne može zastati na misli o bitku, jer je misao dinamična.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 18:18   #77
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ne, to nije to. To je to u početku. A onda se dijalektičkim razvojem dolazi do kategorija. Misao ne može zastati na misli o bitku, jer je misao dinamična.
Taj dijalektički razvoj, to je taj dio gdje se ubacuju pretpostavke (i dokazuju, naravno) ?
rudonja is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 18:24   #78
Quote:
Alex S kaže: Pogledaj post
Špekulativno jest
Spekulativna filozofija nema veze s nagađanjem ili sa burzovnim špekulantima. To je drugo značenje. Speculum je ogledalo, a značenje spekulativne filozofije kod Hegela izvodi se iz značenja koje su upotrebljavali skolastici ili Nikola Kuzanski: spoznaja boga putem njegove kreacije. Spekulativna filozofija kod Hegela znači ono što misli dublje od običnog razumijevanja koje pak misli u binarnim opozicijama. Spekulacija pomiruje suprotnosti. Holističko mišljenje.

Quote:
Alex S kaže: Pogledaj post
Zbunjuješ puk. Znaći dokida se i mišljenje.
Ne dokida se mišljenje, nego se gleda što mišljenje jest.

Quote:
Alex S kaže: Pogledaj post
Ne svodi li se onda ipak spoznaja na neizrecivo. Empirijska i racionalna redukcija je nužnost. Nakon toga preostaje tišina. I nemoguće ju je prenijeti.
Nije tako. Ne preostaje tišina nego neprekidna borba različitih tendencija, neprekidno ispreplitanje različitih relacija. Ta borba i te relacije se nekako završavaju, razrješuju, stvari se razvijaju...
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 18:31   #79
Quote:
rudonja kaže: Pogledaj post
Taj dijalektički razvoj, to je taj dio gdje se ubacuju pretpostavke (i dokazuju, naravno) ?
Ne, nego se ubacuju logičke relacije. Dijalektika je razgovor (dijalog), borba, pregovaranje, dogovaranje, itd. Npr. razumijevanje (zdravi razum), drži da su bitak i nebitak potpuno suprotne stvari, dok logika pokazuje da nisu, jer ni jednog nema bez onog drugog, uvijek su spojeni u postajanju. Ili manje apstraktno - povijesni razvoj čovječanstva je tipičan primjer dijalektičkog razvoja. Ili biološka evolucija. Ili evolucija svemira. Ili pojedinačna ljudska sudbina. Itd.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2013., 19:35   #80
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ne, nego se ubacuju logičke relacije. Dijalektika je razgovor (dijalog), borba, pregovaranje, dogovaranje, itd. Npr. razumijevanje (zdravi razum), drži da su bitak i nebitak potpuno suprotne stvari, dok logika pokazuje da nisu, jer ni jednog nema bez onog drugog, uvijek su spojeni u postajanju. Ili manje apstraktno - povijesni razvoj čovječanstva je tipičan primjer dijalektičkog razvoja. Ili biološka evolucija. Ili evolucija svemira. Ili pojedinačna ljudska sudbina. Itd.
To što je nekome zdravi razum nekom drugom je sasma nelogična pretpostavka. Govorim o nebitku, naravno. Dakle, pretpostavka nebitka je taj korak koji onda omogućuje daljnju dijalektičku zajebanciju. Naravno, teško je nekome tko je na takvoj pretpostavci izgradio cijeli jedan filozofski sistem, ili nekome tko taj sistem zdušno podržava, priznati da se isti temelji na apsurdnoj pretpostavci da ako postoji bitak, mora postojati i nebitak.
Nije li već reći "postoji bitak" pomalo besmisleno ?
rudonja is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 01:11.